Zanimljivosti o drveću

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Čuvari istorije, prirode i živog sveta ponosno se uzdižu planetom stotinama miliona godina, a naučnici još uvek pokušavaju da dokuče njihove tajne... Srećom, neke od njih su otkrivene.
Svako drvo je živ organizam koji brine o sebi, ali i o drugom, "komšijskom" drveću. Neke radnje i procesi koji se mogu uočiti kod nekih vrsta drveća tokom njihovog životnog veka zaista oduzimaju dah...
 
Poslednja izmena:

DRVEĆE MOŽE DA EKSPLODIRA​

Jedna vrsta mlečike koja živi u tropskim predelima (Hura Crepitans) u svakom svom delu sadrži otrovne komponente. Seme ovog drvete eksplodira toliko jako da može da povredi životinje i ljude koji mu se nađu u blizini. Iako je ovo pozitivno, ukoliko imamo na umu razmnožavanje, sam čin eksplozije može biti fatalan po život. Zbog svog neobičnog svojstva još se naziva i Drvo dinamit.
 

DA LI SU OVA STABLA BESMRTNA?​

Dreveće spada u najstarije žive organizme na našoj planeti. U Švedskoj postoji jela koja potiče još iz ledenog doba. Tajna dugovečnosti ovog drveta je u njenoj misterioznoj sposobnosti da klonira samu sebe. Kada deblo izumre, odmah izraste novo, tako da je u suštini najstariji deo ove jele njen koren.

Na Siciliji živi najstarije kestenovo drvo na svetu i drži Giniosov rekord u širini stabla koja iznosi 58 metara.
 

DRVEĆE KOJE SAMO SEBE ĐUBRI​

Istraživači su otkrili specifičnu sposobnost drveća koja se ispoljava kada se stablo iseče. Panj koji ostaje privlači azot iz vazduha kako bi nahranio prostor oko sebe - tlo i travu. Ova sposobnost je najizraženija kod drveća koje raste u tropskim šumama. Što se tiče načina koji hrane sebe, primećeno je da takva stabla upijaju ugljenik, koji im pomaže u regeneraciji.
 

DRVEĆE KOJE PAMTI​

Tokom proučavanja topola, naučnici su došli do zaključka da određene vrste reaguju na svoje okruženje na osnovu pređašnjeg iskustva. Naravno, reč je o molekularnom iskustvu. Naučnici su, naime, isekli delove stabla s dvaju različitih stabala, ali svi procesi koji su usledili odvijali su se na identičan način. Važan zaključak je da drveće pamti uslove u kojima je nastalo i da svoju memoriju koristi i kada se nađe na drugačijem terenu
 

GOVOR LIŠĆA​

Komunikacija između drveća odvija se ispod tla, smatraju eksperti. Ekolog Suzan Simar došla je do otkrića da drveće komunicira preko korena. Uz pomoć simbiotičkih gljivica, drveće može da razmenjuje neophodne materije. Simarova je, takođe, opisala i fenomen "majke drveta". To drveće je obično veliko i staro i obično je povezano je s drugim drvećem tako da na neki način simboliše srce šume.
 
Да ли можете да погодите колико је најмање дрво на свету?


Замислите, није веће од палца! Живи на далеком северу Канаде, изнад поларног круга, где "станују" ветрови који носе све пред собом.


Није чаробно, али је зато врло лепо и љупко. Високо је само 2-3 цм и једва да је нешто више од цвећа које га окружује. Зове се патуљаста артичка врба. Има исте маце као врбе које расту код нас поред река, у парковима и баштама.
( бонсаи - дрво у саксији, не прелази 5цм)
 
Највеће дрво на свету
Највећа жива бића на земљи су секвоје у Секвоја националном парку у Калифорнији, САД. Једна од њих, названа генерал Шерман, висока је 83 метра, а обим стабла је 24,11 метара на висини од 1,53 метра изнад тла.
 
Свето дрво
У целом свету постоји успомена на неко џиновско дрво-првобитно дрво, које се уздизало из средишта земље до неба, а око њега су се обликовали васиона и свет: оно је сједињавало три света. Његови корени су досезали до подземних провалија, а највише гране су дотицале врхове неба. Дрво је омогућило да се удише ваздух, даровало је своје плодове створене помоћу сунца и воде, коју је црпела из тла. Преко њега са неба је сишла муња од које су људи направили ватру-дрво је извор живота и обнављања!


Египат- света мисирска смоква
Скандинавија - јасен
Индија- ашвата
 
Кина- усправно дрво- кијенму, стоји у средишту царства и света
Мексиканци - космичко дрво, које "избија" из трбуха богиње земље у петој димензији је простора, које спаја висину и дубину


Африка- догенска килена, баланза из Бамбаре, Асе Дахомејаца
предачко дрво- боравиште богова и људи
Америка- поједини амерички народи веровали су да је свето дрво место њиховог рађаwа
Грчка- Додонина пророчанства, преношена треперењем лишћа Зевсовог храста
 
Drveće je na našoj strani protiv klimatskih promena

Višak ugljen-dioksida (CO2) se stvara u našoj atmosferi, doprinoseći klimatskim promenama. Drveće apsorbuje CO2, preuzimajući i čuvajući ugljenik (C), a istovremeno oslobađajući kiseonik (O) u vazduh. U toku jedne godine, hektar odraslog drveća apsorbuje istu količinu CO2 proizvedenu kao kad vozite svoj automobil na 26.000 milja (oko 42.000 km).
 
Drveće sprečava zagađivanje voda

Drveće slabi snagu oticanja vode „razbijanjem“ kiše i omogućavajući da ona teče niz deblo u zemlju. Ovo umanjuje da kišne kapi prenose zagađivače iz vazduha u podzemne vode i okean. Kada se malčira, drveće deluje kao sunđer koji prirodno filtrira ovu vodu i koristi je za punjenje zaliha podzemne vode.
 

Back
Top