Zanimljivo

Kako je par zasadio 2,7 miliona stabala i stvorio raj od prašine i otpada
Početkom 1990-ih, brazilski fotoreporter Sebastião Ribeiro Salgado bio je stacioniran u Ruandi da izvještava o tamošnjem genocidu. Ovo iskustvo ga je veoma traumatiziralo.

Kada se 1994. vratio svojoj kući u Minas Gerais, Brazil, Sebastião se nadao da će pronaći utjehu u bujnoj zelenoj šumi svog djetinjstva. Umjesto toga, otkrio je da su se kilometri od kuće pretvorili u prašnjavu, neplodnu zemlju, lišenu ikakvih divljih životinja.

„Država je bila bolesna kao i ja. Samo oko 0,5% zemlje bilo je pokriveno drvećem”, rekao je on

U to vrijeme, njegova supruga Lélia Deluiz Wanick Salgado predložila je ponovno zasađivanje cijele šume. Sebastião je podržao ideju i njih dvoje su proveli narednih 20 godina sadeći 2,7 miliona stabala.⁣

To je rezultiralo obnovom 1.500 hektara prašume i lokacija je na kraju postala dom za 293 biljne vrste, 172 vrste ptica i 33 životinjske vrste, od kojih su neke bile ugrožene izumiranjem.


332230552_1557225028130902_2312055652015557443_n.jpg
 
Na prvoj slici je izgledalo po susjedovim pricama veci dio kraja u kome sada zivim, ali radi toga jer su ljudi kosili zbog blaga. Proslo je jako puno godina i sada je sve suma.
Lijepo od ljudi sta su to napravili i ulozili su znatna financijska sredstva i trud. U slucaju koji ja opisujem je sve napravila vise priroda nego sta je utjecao covjek.


Više čovek uništava no priroda
 
wide__822x462


aac4ad1f-1997-4c7a-8149-f10ba608b774.jpeg




3484c34b-0001-0004-0000-000000124928_w1528_r1.503307276007216_fpx42.52_fpy49.97.jpg



Smještena između Australije i Havaja, ostrvsko kraljevstvo Tuvalu, sa svojih devet koralnih atola, dugo je ugroženo porastom vode, jer se očekuje da će porast nivoa mora zbog globalnog zagrijavanja potopiti naciju do 2100. godine.



Tuvalu tone u more -
"Sa svakim ostrvom, komadić nas umire"
Nivo mora raste. Klimatske promjene sada prijete pacifičkim ostrvima koja će uskoro potonuti. Dakle, ostrvsko kraljevstvo Tuvalu.



Tuvalu je malo ostrvsko kraljevstvo u Tihom okeanu koje će uskoro zauvek biti potopljeno u okeanskim plimama. Uzrok su klimatske promjene koje je stvorio čovjek, koje već uzrokuju stalni porast nivoa mora.

Najkasnije za osamdeset godina, Tuvalu će biti toliko daleko. Devet ostrva i atola postat će nenastanjivi. A otprilike 10.000 ljudi koji tamo žive, Polinežana i Mikronezijanaca, trebat će novi dom negdje drugdje. Zato što su kopnene površine Tuvalua u prosjeku samo 1,5 metara iznad mora. A njegova najviša tačka je visoka samo 4,6 metara.

Kako se to izražava? Podmuklo, a opet sve jasnije. Ulice i površine su sve češće pod vodom. Tuvalu pogađaju oluje sve učestalosti i intenziteta. Podovi su slani. Tradicionalni korijen taroa sada se može saditi samo u kontejnerima u Tuvaluu. Ali, kao što se dešava sa Tuvaluom, tako se sada dešava i sa drugim naseljenim pacifičkim ostrvima; npr. Ostrva Cartaret ili Ostrvo Rakova (Gardi Sugdub) kod Paname.
"Sa svakim ostrvom, komadić nas umire"

„Već smo izgubili dva ostrva. Jedan 2017., drugi tek početkom godine,” izvijestila je Nanoua Lilivau Ewekia, 20-godišnjakinja iz Tuvalua, na samitu mladih UN-a o klimi u New Yorku u septembru. “Naša zemlja je jedna od najmanjih na svijetu. Ne smijemo biti zaboravljeni. Mi smo tamo. Naša zemlja je pogođena klimatskim promjenama kao nijedna druga.”

I nastavila je: „Sa svakim ostrvom umire dio naše kulture, dio nas. U nekom trenutku Tuvalu više neće postojati. Moraćemo da bežimo u druge zemlje. Pitamo se hoćemo li biti prihvaćeni tamo kakvi jesmo. Ili ako izgubimo sve ono što nas čini onim što jesmo, naš identitet, naš jezik.”
 

Back
Top