- Poruka
- 95.555
Lokalne legende i okultne prakse nacista uticale su na arhitekturu i umetnost dvorca
https://nationalgeographic.rs/istor...ti/a38878/Ukleti-Huska-zamak-vrata-pakla.html
Verovatno ne postoji zamak za koji je vezano više mračnih priča -
od natprirodnih bića koja izlaze iz vrata pakla do nacističkih okultnih ceremonija.

Skriven gustom šumom, zamak Huska u Češkoj poslužio je kao inspiracija za nastanak mnogih okultnih legendi.
Izgrađen je na vrhu litice u jednom praškom selu, misteriozno izolovan od svih trgovačkih puteva.
Nije imao izvor vode, kao ni utvrđenje.
Neki kažu da nije napravljen da spreči zlo da uđe, već da spreči zlo da se izlije iz njega.
Na zvaničnoj veb stranici zamka piše da je sagrađen je u 13. veku kao administrativno središte za kralja.
Lokalna predanja kažu da je svrha njegove izgradnje bila da zapečati zjapeću pukotinu u krečnjaku.
Meštani su verovali da je ovo kapija pakla iz koje su demonska bića izlazila da bi se hranila seljanima i vukla u ponor.
Legenda kaže da su zatvorenici osuđeni na smrt vešanjem dobijali pomilovanje ako pristanu
da ih spuste u rupu bez dna kako bi posle ispričali šta su tamo videli.
Ista legenda kaže da je prvi spušteni čovek posle nekoliko sekundi zaplakao i tražio da ga izvuku.
Kada je izašao na površinu kosa mu je navodno bila potpuno seda.
Zastrašujućim pričama koje prate zamak tu nije kraj.
Tokom Drugog svetskog rata unutar zidina Huska zamka su se odvijali nacistički eksperimenti
. Neki meštani kažu da je Vermaht zauzeo ovaj zamak upravo kako bi istražio da li je priča o kapija pakla bila stvarna.

"Ukleta" istorija zamka Huska
Zamak Huska danas obilaze brojni turisti iz celog sveta.I tako je bilo oduvek
. Krečnjačka litica na kojoj se nalazi privlačna je ljudima još od antike
. Arheološki dokazi pokazuju da su keltska plemena naseljavala ovaj prostor mnogo pre srednjeg veka
, a slovenska plemena su ovde migrirala u šestom veku.
Kao što je češki hroničar Vaclav Hajek opisao u svojoj Češkoj hronici iz 1541. godine,
prva poznata građevina na tom mestu bila je mala drvena tvrđava sagrađena u devetom veku.
Hajek je takođe pisao o lokalnom poreklu priče, koji opisuje pojavu pukotine u litici.
Otkrio je naizgled beskrajan ponor koji su seljani smatrali ulazom u pakao.
Meštani su se plašili poluljudskih bića koji su noću ispuzavali iz rupe i jeli stoku.
U strahu da se i sami ne pretvore u ova bića, seljani su izbegavali stenoviti ulaz.
Pokušali su da ga zatvore kamenjem, ali je ponor navodno gutao sve što su u njega bacili.
Nikako nisu uspevali da ga popune i zatvore.
