Zaboravljeni srpski olimpijac njegov uspeh ponovio je tek Novak Djokovic 112 godina kasnije
Pre više od veka, jedan Srbin se takmičio na Olimpijadi u čak četiri oblasti i bio i više nego uspešan, a da pritom uopšte nije bio profesionalni sportista već ugledni arhitekta! Njegovo ime je bilo Momčilo Tapavica.
Prve moderne Olimpijske igre… Grčka krajem 19. veka… Pozivu da se takmiče za najveća sportska obeležja odazvalo se samo 14. država. Srbija nije bila među njima, ali to ne znači da u Atini te 1896. godine nije bilo Srba… bar na posredan način.
Svečanom otvaranju prvih Igara modernog sveta prisustvovao je kralj Aleksandar Obrenović kao jedini strani zvaničnik koji je našao vremena da ode u Grčku. Među učesnicima, pod zastavom Ugarske, takmičio se i Momčilo Tapavica, Srbin iz sela Nadalj u Vojvodini.
Arhitekta sa srcem olimpijca
Od sporta se u to vreme nije živelo. On se tada samo voleo. Momčilo Tapavica bio je arhitekta koji je u slobodno vreme trčao, dizao tegove i igrao tenis. Važio je jednog od najjačih ljudi u Vojvodini, snažnog i veoma razvijenog.
Kada je od Ugarske došao poziv da se takmiči pod njenom zastavom na obnovljenim Olimpijskim igrama, Momčilo se odazvao i to rešivši da se oproba u čak četiri discipline – atletici, rvanju, dizanju tegova i tenisu.
Od ukupno šest medalja koliko je Ugarska osvojila na Olimpijadi u Atini, Momčilo Tapavica odneo je jednu, ali su mu ostale izmakle “za dlaku”. Bio je četvrti u rvanju i šesti u dizanju tegova. Zbog povrede je morao da odustane od takmičenja u atletici.
Kruna Momčilovog takmmičenja bila je bronzana medalju u tenisu. Nakon njega, ovaj uspeh je za Srbiju ponovio tek Novak Đoković više od veka kasnije, na Olimpijadi u Pekingu 2008. godine.
Pre više od veka, jedan Srbin se takmičio na Olimpijadi u čak četiri oblasti i bio i više nego uspešan, a da pritom uopšte nije bio profesionalni sportista već ugledni arhitekta! Njegovo ime je bilo Momčilo Tapavica.
Prve moderne Olimpijske igre… Grčka krajem 19. veka… Pozivu da se takmiče za najveća sportska obeležja odazvalo se samo 14. država. Srbija nije bila među njima, ali to ne znači da u Atini te 1896. godine nije bilo Srba… bar na posredan način.
Svečanom otvaranju prvih Igara modernog sveta prisustvovao je kralj Aleksandar Obrenović kao jedini strani zvaničnik koji je našao vremena da ode u Grčku. Među učesnicima, pod zastavom Ugarske, takmičio se i Momčilo Tapavica, Srbin iz sela Nadalj u Vojvodini.
Arhitekta sa srcem olimpijca
Od sporta se u to vreme nije živelo. On se tada samo voleo. Momčilo Tapavica bio je arhitekta koji je u slobodno vreme trčao, dizao tegove i igrao tenis. Važio je jednog od najjačih ljudi u Vojvodini, snažnog i veoma razvijenog.
Kada je od Ugarske došao poziv da se takmiči pod njenom zastavom na obnovljenim Olimpijskim igrama, Momčilo se odazvao i to rešivši da se oproba u čak četiri discipline – atletici, rvanju, dizanju tegova i tenisu.
Od ukupno šest medalja koliko je Ugarska osvojila na Olimpijadi u Atini, Momčilo Tapavica odneo je jednu, ali su mu ostale izmakle “za dlaku”. Bio je četvrti u rvanju i šesti u dizanju tegova. Zbog povrede je morao da odustane od takmičenja u atletici.
Kruna Momčilovog takmmičenja bila je bronzana medalju u tenisu. Nakon njega, ovaj uspeh je za Srbiju ponovio tek Novak Đoković više od veka kasnije, na Olimpijadi u Pekingu 2008. godine.
— Ferenc Kemenji, potpredsednik MOK i generalni sekretar Olimpijskog komiteta Mađarske o Momčilu Tapavici u svojim memoarima“Niko mu nije bio ravan u rvanju, a još manje u dizanju tereta i bacanju kamena s ramena. Bavio se raznim granama sporta i bio je umno i fizički iznad svojih vršnjaka, a kao diplomirani arhitekt nadvisio je intelektualno neškolovane u gardi. Zatim, kao najistaknutiji član Saveza za telesno vaspitanje, postao je pojam u očima vojnika. Imao je samo jednu manu: precenio je svoju snagu i to mu se osvetilo na Olimpijskim igrama u Atini.”