Zablude iz oblasti nauke

Sensei

Master
Moderator
Poruka
92.444
Postoje razne predrasude proistekle iz narodne mudrosti, prepričavanja i internet mitova koje su pustile duboke korene. Pogledajmo neke koje su naučno demantovane.

Grom nikada ne udara dva puta u isto mesto

tucson-lightning-gty-jt-210429_1619709367531_hpMain_16x9t_384.jpg


Ovaj mit nije samo pogrešan, već je i veoma opasan. Munja često udari u isto mesto dva puta, bar u neposrednoj blizini. Ako se zateknete kako stojite napolju tokom oluje sa grmljavinom, morate pronaći sklonište, kloniti se prozora i izbegavati dodirivanje bilo čega metalnog ili električnog.
 
Banane rastu na drveću

bananas-bunch.jpg


Banane rastu na nečemu veličine drveća, ali „drvo“ banane zapravo nije drvo. Biljka banana, koja može narasti i do 8 metara, zapravo je najveća višegodišnja zeljasta biljka na svetu. Kada pažljivo pregledate biljku banane, primetićete da ona nema drvenasta vlakna. Njihovo stablo se razvija ispod zemlje, a iz njega se razvijaju listovi i cvasti. Ima jake stabljike i lišće, ali nema deblo i grane koje bi ga kvalifikovale kao drvo. Druga povezana činjenica je da su banane bobičasto voće, gde je i plod bobica. Divlje vrste imaju semena, dok kod nekih gajenih sorti semena zakržljala.
 
Najveći živi organizam je plavi kit / šuma sekvoje / Titanosaur / itd.

549.BI-image-61613.jpg


Plavi kit je možda najveće okeansko stvorenje. Redvood šuma može uključivati i najviše drveće. Titanosaurus je možda bio najveći dinosaurus u svoje vreme. A kolekcija drveća jasike pronađena u Juti pod nazivom Pando možda je najstarija na svetu. Ali najveći živi organizam na planeti Zemlji je gromada medljiva gljiva u Oregonskim plavim planinama. Ovaj jedinstveni organizam ima hiljade plodnih tela pečurki otprilike 3,8 milja u širini. Loša vest je da se širi. Ali sa dobre strane, njene pečurke su jestive.
 
Slepi miševi su slepi

tnc_34284690_1640x1025.jpg

Slepi miševi vide crno-belo. A noću vide bolje od nas. Nedostaju im receptori za boju; ali pri slabom osvetljenju ne možemo videti ni boje. Pokušajte malo. U mračnoj noći ili u mračnoj sobi, uključite baterijsku lampu i usmerite je na nešto šareno; zatim polako pokrivajte svetlost dok ta boja ne pređe u crno-bele nijanse. Možda je ovaj mit o slepim slepim miševima proizašao iz činjenice da slepi miševi ne vide dobro kao što možemo na dnevnom svetlu ili zato što imaju sonar i mogu da se kreću bez vida. Oni vide sasvim dobro za svoje okruženje.
 
Banane rastu na drveću

Pogledajte prilog 948527

Banane rastu na nečemu veličine drveća, ali „drvo“ banane zapravo nije drvo. Biljka banana, koja može narasti i do 8 metara, zapravo je najveća višegodišnja zeljasta biljka na svetu. Kada pažljivo pregledate biljku banane, primetićete da ona nema drvenasta vlakna. Njihovo stablo se razvija ispod zemlje, a iz njega se razvijaju listovi i cvasti. Ima jake stabljike i lišće, ali nema deblo i grane koje bi ga kvalifikovale kao drvo. Druga povezana činjenica je da su banane bobičasto voće, gde je i plod bobica. Divlje vrste imaju semena, dok kod nekih gajenih sorti semena zakržljala.
Ko je gledao šapnske / maksičke serije mogao je bilo kada videti kako izgleda plantaža banana. :D
 
Postoje razne predrasude proistekle iz narodne mudrosti, prepričavanja i internet mitova koje su pustile duboke korene. Pogledajmo neke koje su naučno demantovane.

Grom nikada ne udara dva puta u isto mesto

Pogledajte prilog 948524

Ovaj mit nije samo pogrešan, već je i veoma opasan. Munja često udari u isto mesto dva puta, bar u neposrednoj blizini. Ako se zateknete kako stojite napolju tokom oluje sa grmljavinom, morate pronaći sklonište, kloniti se prozora i izbegavati dodirivanje bilo čega metalnog ili električnog.
Koliko se ja sećam dok sam studirao, a bilo je to davno za mene, valjda je nešto profesor govorio samo na jednom predavanju kako se elektroni ne kreću na način koji je nama logičan. Za nas je prava linija najkraći put. Za elektrone se može činiti da naprave kilometarski luk do neke tačke, ali to je zato što je to put najmanjeg otpora.

Zato je munja krivudava, traži najmanji otpor dok se kreće.
 
Ljudi koriste samo 10% svog mozga

0_sA4j9M1eWDKI7cdF_.jpg


Ljudski mozak je po ceo dan i noć prilično zauzet koristeći oko 20% telesnih resursa i nikada se zaista ne „isključuje“ do smrti. U međuvremenu, većina svakog dela mozga je zauzeta radeći svakakve stvari čak i kada ne obraćate pažnju. U stvari, različiti delovi vašeg mozga su aktivni sve vreme, mnogo više od mitskih 10%. U zavisnosti od toga kako koristite mozak i kako se brinete za njega, uvek postoji mogućnost da iskoristite nerealizovani potencijal, ali to nije zato što je vaša siva materija ranije sedela besposleno. Učenje nove veštine, sticanje novog sećanja ili razmišljanje o čovekovom licu mogu na različite načine stimulisati vaš mozak, ali ne aktiviraju neiskorišćeni deo. Umesto toga, oni koriste aktivni deo u novu svrhu.
 
Ajkule ne obolevaju od raka

It's Always the Summer of the Shark - The New York Times


Ajkule obolevaju od raka, ali ne često. Ajkule imaju jedinjenje zvano „inhibitor angiogenina“ koje smanjuje sposobnost tumora da formira krvne sudove za preradu otpadnih proizvoda. Kao rezultat, tumori umiru efektivnim utapanjem u sopstvenom otpadu. Zbog ovog jedinjenja, hrskavica ajkula daje neka obećanja za istraživanje raka. Ali do sada ajkule nisu uspele da izleče rak ni za sebe ni za bilo koga drugog. Još uvek nije razvijena upotreba ovog jedinjenja u ljudi.
 

Back
Top