- Poruka
- 42.913
Vuna zadržava vlagu u tlu i zaustavlja rast korova, a i prirodni je izolator, poručuju iz Poljoprivredne zadruge Otok Krk, u susjednoj Hrvatskoj. Do sada su skupili 900 kg.
Vuna je iskoristiva na razne načine i zato je velika šteta što se ona još uvijek baca. Kod nas otkupa uglavnom nema pa je ovčari moraju uništavati, a ako je pak žele prodati moraju se sami angažovati oko toga. Ipak, u susjednoj Hrvatskoj pronašli su način kako da maksimalno iskoriste sve što mogu od vune.
"Izvrsna je za malčiranje i kao kompostna sirovina. Njena gruba i masna tekstura zadržava vlagu u zemlji i zaustavlja rast korova. Osim toga, vuna je i prirodni izolator“, doznajemo od Karle Škorjanc iz Poljoprivredne zadruge (PZ) Otok Krk koja je prošle godine krenula sa otkupom.
Krk je, inače, preko tisuću godina dom ovcama koje su i danas ključne u održavanju otočke bioraznolikosti, a njihova vuna bogata lanolinom što je čini posebno korisnom u vrtlarstvu.
"Skupilo se oko 900 kila koje smo uspješno distribuirali lokalnim vrtlarima“, ukazuju. Trenutno je najvažnije otočane motivirati da je dovoze, ekološki ih osvijestiti i promijeniti stav lokalnog stanovništva - da shvate da je korisna sirovina, a ne otpad.
Malčiranje vunom omogućava produženje vegetacijske sezone, ističe naša sugovornica, te dodaje da je fantastičan resurs kojega je šteta bacati.
Takav malč se može koristiti u obliku sirove vune, filcanog pokrova ili kao pelet. No, vuna se koristi i prilikom izrade komposta tako da se isjecka i doda postojećoj biomasi.
Time se omogućava dugotrajna plodnost i zdravlje tla pa ona ima veliku vrijednost za obogaćivanje poljoprivrede.
Prije pola godine sklopljen je ugovor sa britanskim veleposlanstvom za projekt kroz koji su se osmišljavali načini njenog iskorištavanja - sirova je najbolje rješenje kao malč i gnojivo.
"Na otocima je inače teško doći do slame za malčiranje jer se ovdje ne uzgajaju žitarice, a neophodno je zbog čestih suša. Malčiranjem vunom smanjuje se evapotranspiracija pa je potrebno manje zalijevanja“, opisuje Karla. Navodi da se tražilo rješenje koje je lokalno, jednostavno i da nije skupo. Sve u svemu, da je transport minimalan, čime se ostavlja manji ekološki otisak.
Prije pola godine sklopljen je ugovor sa britanskim veleposlanstvom za projekt kroz koji su se osmišljavali načini njenog iskorištavanja - sirova je najbolje rješenje kao malč i gnojivo.
"Na otocima je inače teško doći do slame za malčiranje jer se ovdje ne uzgajaju žitarice, a neophodno je zbog čestih suša. Malčiranjem vunom smanjuje se evapotranspiracija pa je potrebno manje zalijevanja“, opisuje Karla. Navodi da se tražilo rješenje koje je lokalno, jednostavno i da nije skupo. Sve u svemu, da je transport minimalan, čime se ostavlja manji ekološki otisak.
U cilju što boljeg iskorištavanja, vunu je potrebno sortirati. "Kako bi se neki dijelovi mogli iskoristiti za izradu uporabnih predmeta, treba biti odvojena, a određeni dijelovi i oprani. Za malč nema značaja, ali ako želite da napravite filc, onda je važno“, ističe Škorjanc te dodaje da ono što dođe kod njih u PZ nije čisto.
"Ako se ostvari ideja o izrađivanju filca, trebat će zaposliti osobu za sortiranje, ali i educirati ovčare da se striža ne može raditi usred šume“, kaže. Naime, najbolje bi bilo odmah odvajati vunu s obzirom na karakteristike i kvalitetu.
Nastavlja kako postoji još jedna zanimljiva mogućnost - ekstrakcija lanolina iz vune koji se zatim može koristiti u izradi kozmetičkih proizvoda. "Lanolin je tražen pa prema tome i skup, tako da bi to mogla biti dobra poduzetnička šansa“, smatra.
U inozemstvu se vuna koristi za izradu raznih uporabnih predmeta. Izvrstan primjer su cipele koje se izrađuju u Portugaliji i Španjolskoj.
"Filc koriste jer je vodonepropusan, a koža ipak diše. Kod nas također, postoji firma koja je krenula s izradom razgradivih cipela tako da vjerujem kako će naći način da dođe do krajnjih kupaca u različitim oblicima“, uvjerljivo će.
Jedno od mogućih rješenja je korištenje kao izvora hranjiva za biljke (peletirana i vuna podvrgnuta hidrolizi), a može se koristiti i kao supstrat.
"U svijetu su peleti vrlo traženi. Redovita upotreba peletirane vune u tlu povećava vrijednosti dušika, fosfora, kalija i drugih minerala. Ovo ekognojivo smanjuje potrebu za navodnjavanjem, jer peleti mogu apsorbirati veću količinu vode“, kažu nam iz Zadruge.
vuna
Vuna je iskoristiva na razne načine i zato je velika šteta što se ona još uvijek baca. Kod nas otkupa uglavnom nema pa je ovčari moraju uništavati, a ako je pak žele prodati moraju se sami angažovati oko toga. Ipak, u susjednoj Hrvatskoj pronašli su način kako da maksimalno iskoriste sve što mogu od vune.
"Izvrsna je za malčiranje i kao kompostna sirovina. Njena gruba i masna tekstura zadržava vlagu u zemlji i zaustavlja rast korova. Osim toga, vuna je i prirodni izolator“, doznajemo od Karle Škorjanc iz Poljoprivredne zadruge (PZ) Otok Krk koja je prošle godine krenula sa otkupom.
Krk je, inače, preko tisuću godina dom ovcama koje su i danas ključne u održavanju otočke bioraznolikosti, a njihova vuna bogata lanolinom što je čini posebno korisnom u vrtlarstvu.
"Skupilo se oko 900 kila koje smo uspješno distribuirali lokalnim vrtlarima“, ukazuju. Trenutno je najvažnije otočane motivirati da je dovoze, ekološki ih osvijestiti i promijeniti stav lokalnog stanovništva - da shvate da je korisna sirovina, a ne otpad.
Frantastičan resurs kojega je šteta bacati
Malčiranje vunom omogućava produženje vegetacijske sezone, ističe naša sugovornica, te dodaje da je fantastičan resurs kojega je šteta bacati.
Takav malč se može koristiti u obliku sirove vune, filcanog pokrova ili kao pelet. No, vuna se koristi i prilikom izrade komposta tako da se isjecka i doda postojećoj biomasi.
Time se omogućava dugotrajna plodnost i zdravlje tla pa ona ima veliku vrijednost za obogaćivanje poljoprivrede.
Prije pola godine sklopljen je ugovor sa britanskim veleposlanstvom za projekt kroz koji su se osmišljavali načini njenog iskorištavanja - sirova je najbolje rješenje kao malč i gnojivo.
"Na otocima je inače teško doći do slame za malčiranje jer se ovdje ne uzgajaju žitarice, a neophodno je zbog čestih suša. Malčiranjem vunom smanjuje se evapotranspiracija pa je potrebno manje zalijevanja“, opisuje Karla. Navodi da se tražilo rješenje koje je lokalno, jednostavno i da nije skupo. Sve u svemu, da je transport minimalan, čime se ostavlja manji ekološki otisak.
Prije pola godine sklopljen je ugovor sa britanskim veleposlanstvom za projekt kroz koji su se osmišljavali načini njenog iskorištavanja - sirova je najbolje rješenje kao malč i gnojivo.
"Na otocima je inače teško doći do slame za malčiranje jer se ovdje ne uzgajaju žitarice, a neophodno je zbog čestih suša. Malčiranjem vunom smanjuje se evapotranspiracija pa je potrebno manje zalijevanja“, opisuje Karla. Navodi da se tražilo rješenje koje je lokalno, jednostavno i da nije skupo. Sve u svemu, da je transport minimalan, čime se ostavlja manji ekološki otisak.
Važnost sortiranja
U cilju što boljeg iskorištavanja, vunu je potrebno sortirati. "Kako bi se neki dijelovi mogli iskoristiti za izradu uporabnih predmeta, treba biti odvojena, a određeni dijelovi i oprani. Za malč nema značaja, ali ako želite da napravite filc, onda je važno“, ističe Škorjanc te dodaje da ono što dođe kod njih u PZ nije čisto.
"Ako se ostvari ideja o izrađivanju filca, trebat će zaposliti osobu za sortiranje, ali i educirati ovčare da se striža ne može raditi usred šume“, kaže. Naime, najbolje bi bilo odmah odvajati vunu s obzirom na karakteristike i kvalitetu.
Nastavlja kako postoji još jedna zanimljiva mogućnost - ekstrakcija lanolina iz vune koji se zatim može koristiti u izradi kozmetičkih proizvoda. "Lanolin je tražen pa prema tome i skup, tako da bi to mogla biti dobra poduzetnička šansa“, smatra.
U inozemstvu se vuna koristi za izradu raznih uporabnih predmeta. Izvrstan primjer su cipele koje se izrađuju u Portugaliji i Španjolskoj.
"Filc koriste jer je vodonepropusan, a koža ipak diše. Kod nas također, postoji firma koja je krenula s izradom razgradivih cipela tako da vjerujem kako će naći način da dođe do krajnjih kupaca u različitim oblicima“, uvjerljivo će.
Brojne prednosti peletirane vune kao gnojiva
Jedno od mogućih rješenja je korištenje kao izvora hranjiva za biljke (peletirana i vuna podvrgnuta hidrolizi), a može se koristiti i kao supstrat.
"U svijetu su peleti vrlo traženi. Redovita upotreba peletirane vune u tlu povećava vrijednosti dušika, fosfora, kalija i drugih minerala. Ovo ekognojivo smanjuje potrebu za navodnjavanjem, jer peleti mogu apsorbirati veću količinu vode“, kažu nam iz Zadruge.
vuna
