Vorholov portret Merilin Monro prodat za rekordnih 195 miliona dolara

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.420
Clipmerlin.jpg

https://rs.n1info.com/kultura/vorholov-portret-merilin-monro-prodat-za-rekordnih-195-miliona-dolara/

Portret Merilin Monro američkog umetnika pop arta Endija Vorhola prodat je za 195 miliona dolara,
što je najveća cena koju je je jedno umetničko delo 20. veka dostiglo na aukciji.

Portret je prodat sinoć za četiri minuta po tačnoj ceni od 195,04 miliona dolara, uključujući troškove, u prepunoj sali aukcijske kuće Kristi na Menhetnu.
Reč je o delu „Shot Sage Blue Marilyn“ koju je Vorhol naslikao 1964. godine.

Čuvena slika, koja je do juče bila u vlasništvu ciriške fondacije Tomas i Doris Aman bila je procenjena na 200 miliona dolara.
Fondacija će prihod nameniti poboljšanju života dece širom sveta kroz zdravstvene i obrazovne programe.

79407_profimedia-0626936371_f.jpg


Vorhol (1928-1987) smatra se jednim od najvažnijih prestavnika pop arta. Slikao je omote za više prehrambenih proizvoda, među kojima je i Koka kola.
Poznat je i po portretima holividskih ikona, a dizajnirao je i omote za dva albuma Rolingstonsa.

Umetničko delo 20. veka koje je do sada držalo rekord najskuplje prodatog na aukciji bila je slika Pabla Pikasa.
Jedna od varijacija "Žena iz Alžira" u maju 2015. dostigla je cenu od 179,4 miliona dolara.
 
Endi Vorhol rođen je 1928, u radničkoj porodici doseljenika iz Slovačke. Studirao je dizajn na Univerzitetu u Pitsburgu, a kada je imao 21 godinu, preselio se iz Pitsburga u Njujork. Radio je kao komercijalni ilustrator, a u to vreme je apstraktna ekspresionistička umetnost dominirala američkim umetničkim svetom. Vorhol je smatran previše banalnim autorom koji je bio tesno povezan sa komercijalnim svetom reklamne ilustracije da bi se njegova umetnost shvatila ozbiljno. Slava, popularnost i priznanje došli su tek kasnije, tokom šezdesetih.
Inspirisan novim talasom umetnosti koji je video u njujorškim galerijama, Vorhol je 1960. godine počeo da izrađuje slike kombinujući reklamne slike sa izražajnim slikarstvom. Ovo je ubrzo ustupilo mesto čistom grafičkom stilu, koji je kasnije nazvan – Pop Art. Vorholove slike predmeta široke potrošnje, poput onih na kojima su konzerve Kembel supe, došle su iz njegovog iskustva, i otelotvorenje su američkog načina života, posebne kulture koja prodaje san o ekonomskom i društvenom napretku.
andy-warhol-One-Hundred-Cans-warhol018-768x1024.jpg
 
Nestrpljiv da ubrza proces repliciranja svojih slika, Vorhol je 1962. usvojio komercijalnu tehniku proizvodnje – sitoštampu, i počeo da koristi fotografije iz novina i časopisa. A štampanje ekrana omogućilo je da se fotografije na platnu mogu reprodukovati više puta. Vorhol je dozvoljavao da slike na ekranu budu zamućene, i tako stvarao posebne efekte. Tako je lice Merilin Monro postalo nalik maski – za njen portret Vorhol je koristio reklamnu fotografiju za film Niagara iz 1953. godine. Upotreba dva kontrastna platna ilustruje kontrast između javnog života zvezde, koja je u to vreme bila jedna od najpoznatijih žena na planeti, i njene (ranjive) privatne ličnosti.

andy-warhol-Twenty-Five-Colored-Marilyns-warhol038-797x1024.jpg

(citymagazin)
 
Vorholov rad bio je nadahnut popularnom kulturom – štampao je slike novčanica, brendiranih proizvoda, slike iz novina, slavnih ličnosti svog vremena… Jednom prilikom je rekao da je stvaranje pop arta bilo mehanizovano, odnosno – poput mašine. Dodao je da svako treba da bude mašina, jer mašine ne diskriminišu. Ovaj otvoren pristup ljudima i odnosima između njih govorio je o dekadi šezdesetih – deceniji oslobađanja, liberalizacije i krupnih društvenih promena.

Važan deo Vorholove slave izgrađen je kroz Fabriku 1 i 2, eksperimentalni umetnički studio i društveni prostor. Prva Fabrika otvorena je 1963,
u jednom stanu koji je Vorhol obložio srebrnom bojom i folijom. Bilo je to mesto za masovnu proizvodnju Vorholovih slika i skulptura, i mesto gde se rodilo njegovo interesovanje za filmsko stvaralaštvo.

Početkom 1968. godine, Fabrika 2 se preselila na novu adresu – u novoj Fabrici na trgu Junion nalazili su se posebni prostori posvećeni Vorholovom časopisu Intervju i njegovoj filmskoj produkciji.
1652212797980.png
 
Endi Vorhol (6. avgust, 1928. – 22. februar, 1987.) bio je američki umetnik, koji se smatra tipičnim predstavnikom pop arta.
Bio je slikar, filmski reditelj, pisac i zvezda. Osnivač je časopisa Interview.

1968 g. Valerie Solanas pucala je u Vorhola.Preziveo je zahvaljujuci lekarima.
Solanas je uhapšena narednog dana. Tokom ispitivanja izjavila je: „Imao je preveliku kontrolu nad mojim životom.“

Warhol je bio jedan od prvih vodećih gej američkih umetnika koji su bili otvoreni po pitanju svoje seksualnosti. Mnogi su o njemu mislili kao o aseksualnoj osobi ili tek voajeru. To je međutim odbačeno od strane njegovih biografa (kao što je Victor Bockris), kao i članova scene Factory-a, poput Boba Colacella (u njegovoj knjizi Holy Terror: Andy Warhol Up Close) i akademaca, poput istoričara umetnosti Richarda Meyera. Pitanje kako je njegova seksualnost uticala na njegovu umetnost i oblikovala njegov odnos prema umetničkom svetu je glavna tema istoričara umetnosti

Vorhol umire relativno rano, u svojoj 58. godini, 22. februara, 1987. godine u 6:32 u New Yorku. Prema novinskim izveštajima, Warhol se dobro oporavljao posle rutinske operacije žučne kese u uglednoj New York Hospital pre nego što je umro u snu od iznenadnog infarkta

Bilo je puno predmeta koje je Warhol posedovao da je Sotheby’s devet dana izlagao njegove stvari na aukciji. Aukcijom se prikupilo više od 20 miliona dolara.

vikipedija
 

Back
Top