Volontirajte i besplatno putujte

Lorelajn

Legenda
Supermoderator
Poruka
70.757
Ovde možemo pisati o iskustvima, željama gde bi, šta bi...ako smo čuli od nekoga nešto vezano za volontiranje i putovanja, o sajtovima....
Ja sam jako davno želela da čuvam kornjače i pande... :lol:

Da prvo krenemo sa sajtovima koji se preporučuju za traženje posla i destinacija

shutterstock-145171495-151714.jpeg

Većina volonterskih organizacija na svetu od vas će zahtevati da sami finansirate svoje putovanje. Pri tom, mislimo na prevoz do države u kojoj ćete volontirati, smeštaj i hranu, no lista koju vam donosimo ne zahteva gotovo nikakva finansijska ulaganja, osim dobre volje.

1. WWOOF – World Wide Opportunities on Organic Farms
Ova će vam organizacija besplatno osigurati smeštaj i hranu na farmi u zamenu za jedan dan rada. Možete se uključiti na učestvovanje na sedam dana, ili više godina, a volontirati možete u preko 53 države sveta na više od 1000 farmi www.wwoof.org.

2. Turtle Teams, širom svijeta
Turtle Teams je naziv za male grupe volontera koji se bore za očuvanje morskih kornjača. Većina se grupa bazira na jednu ili dve plaže na kojima kornjače nose jaja, a koje su proteklih godina postala meta kradljivaca. Pomoć je dobro došla, već od samo jedne noći pa na više www.seaturtles.org.

3. Conservation Volunteers, Australija i Novi Zeland
Organizovani u nekoliko timova širom Novog Zelanda i Australije, brinućete o očuvanju prirodnih staništa i razvoju eko turizma. Iako se smeštaj u ovom volonterskom centru plaća, postoje mnogi programi Evropske unije koji ih pokrivaju www.tcv.org.uk.

4. Volonterski programi u Sudanu
Znate engleski? Otputujte u Sudan kao učitelj engleskog jezika i napravite promenu u ovoj turbulentnoj državi u kojoj je edukacija luksuz. Volonteri moraju sami da plate svoje avionske karte, no smeštaj i hranu pokriva organizator volontiranja www.svp-uk.com.

5. Appalachian Trail Conservancy, USA
Staza Appalachian je više od tri i po hiljade kilometara dugo stanište više od 2.000 ugroženih vrsta. Kao volonter brinućete se da su staze prohodne, a gradićete i nove, u zamenu za hranu i smeštaj www.appalachiantrail.org.

6. Voditelj putovanja za HF Holidays, Evropa
Jedan od najpopularnijih evropskih organizatora putovanja traži volontere, koji će voditi po njihovim rutama. Voditeljima se osiguravaju smeštaj, hrana i mogućnost da upoznaju Evropu u zamenu za malo vremena i znanja www.hfholidays.co.uk.

7. Help Exchange, širom sveta
Ova web stranica sakuplja imena osoba koje traže dodatni par ruku, bilo u kući, u bašti ili u školi na raznim projektima, gradnji kuća ili društvenih centara. Opcije su raznolike i brojne www.helpx.net.

8. Mirovne snage, širom sveta
Mirovne snage pružaju mogućnost za upoznavanje različitih država i kultura kroz volontiranje na različitim projektima, od zdravstva do poslovnog razvoja www.peacecorps.gov.

9. United Nations programi volontiranja, širom sveta
Volontirajte u raznim programima, od zdravstva do ekonomije, ili asistirajte u pomoći zemljama, kojima je ista potrebna nakon prirodnih katastrofa www.unv.org.

10. Kibbutz Volontirski program, Izrael
Izrael je država koja je zbog svih svojih društvenih problema često glavna vest svetskih medija. Angažujte se u volontiranju koje će vam promeniti pogled na svet u kojem živite. Opcije su raznolike, a na vama je da odaberete program po svojoj mjeri www.kibbutzvolunteer.com.

(rs.n1info.com)
 
1_Strane-organizacije-i-programi-za-volontiranje-po-celom-svetu-768x403.jpg


Strane organizacije i programi za volontiranje po celom svetu​


Volontiranje u inostranstvu je idealna prilika da podelite vaše veštine, znanje i entuzijazam, dok se u isto vreme upuštate u drugu jedinstvenu kulturu, otkrivate nova mesta i sklapate nova poznanastva.

Postoji dosta organizacija širom sveta koje naplaćuju svoje usluge (uglavnom organizaciju, smeštaj, hranu, prevoz itd..) ali takođe postoji i dosta programa koji su besplatni ili imaju krajnje simbolične ili barem jeftinije cene.

  • Besplatni projekti, koje uglavnom vode manje organizacije, teže da budu slabije organizovani, tako da se od volontera očekuje jaka inicijativa da izvuku što više iskustva iz projekta što je moguće.
Pošto ste došli na ovo mesto i verovatno planirate da se spakujete krenete negde i da radite nešto sa svojim životom, pomoći ćemo Vam da izaberete pravu organizaciju, lokaciju i idealno iskustvo koje će, u najmanju ruku, biti nezaboravno!

Pre nego što krenete sa izborom programa i lokacije par stvari da razjasnimo:

  • Kada se govori o besplatnom programu često se misli na bez naknade organizacije za učešće (prevoz do mesta i viza može da bude trošak volontera, hrana i smeštaj su uglavnom pokriveni).
  • Pripremite se da preuzmete inicijativu. Programi koji su besplatni uglavnom zahtevaju od volontera da budu samostalani i dobro organizovani.
  • Ako ukupan trošak za ‘besplatno’ volontiranje (u vašoj režiji) bude u rangu programa sa učešćem, možda bi trebalo da razmotrite da platite full program organizaciji i da prepustite sve njima
(poslovipreko.com)
 

Sajtovi za besplatan smeštaj u zamenu za časove jezika​

Sajtovi za besplatan smestaj u zamenu za časove jezika

Jezičke razmene funkcionišu tako što postoje zajednice ljudi (domaćina) koji bi da nauče strani jezik i putnici kojima treba smeštaj.
Domaćini nude besplatan smeštaj; a za uzvrat, putnici nude svom domaćinu da vežba strani jezik sa osobom kome je taj jezik maternji, u svojoj kući, takođe 100% besplatno.
Win-win situacija za obe strane.
  • TalkTalkBnB​

TalkTalkBnb je kolaborativna platforma koja kombinuje putovanje i učenje jezika.
Putnik se povezuje sa domaćinom da prenoći u njegovoj kući, koristeći svoj maternji jezik i kulturno znanje.
Za domaćine je idealan način da sačuvaju novac koji bi potrošili na specijalizovane kurseve, i pored toga mogu da uče jezik u komforu svoje sobe.
TalkTalkBnb je besplatan.

  • MyHOSTpitality​

Po sličnom principu kao i TalkTalkBnB samo što MyHOSTpitality ima mogućnost da se registruju porodice gde onda one razmene svoje tinejdžere.
Usluge su besplatne. Preporučeno je za porodice sa tinejdžerima ili mlađim članovima porodice, i odrasle koji su zainteresovani za učenje jezika.

  • Language For Exchange​

Bazirano na istom principu, Language for Exchange ima opciju učenja jezika online i uživo kod domaćina. Baza članova je zavidna i prilično rasprostranjena po celom svetu.
Registrujte se, pretražite bazu, izaberite osobu, pošaljite im poruku i kupite avionsku kartu.
Članstvo je besplatno i zabranjeno je tražiti novac za smeštaj kao i za davanje časova jezika.

Sa članarinom:

  • Lingoo​

Lingoo nudi jezičke razmene u kućnom boravku za deci, tinejdžere, odrasle koji putuju sami ili sa porodicom ili grupe prijatelja.

  • Jezička razmena: dvosmerna razmena između porodica ili individualaca gde obe nude gostoprimstvo.
  • Kod domaćina: jedna osoba, osoba sa detetom, ili cela porodica može da živi kod druge porodice i da iskusi autentičnu kulturu i jezik.
  • Kod akreditivanog učitelja: jedna osoba, osoba sa detetom, ili cela porodica može da živi kod kvalifikovanog ućitelja i da dobije struktiurane časove jezika i razmenu kulture.
Cene su drugačije za domaćine i za goste, a za jednu osobu gosta godišnja članarina je €39.

(poslovipreko.com)
 

House and pet sitting (Čuvanje kuće i kućnih ljubimaca)​

House and pet sitting cuvanje kucnih ljubimaca

Šta je to?​

House sitting, iliti čuvanje kuće je praksa kojom osoba koja napušta svoju kuću na određeni vremenski period poveri je na čuvanje jednom ili više house sitter-u.

Kako funkcioniše?​

House sitter-i uz međusobnu saglasnost, imaju pravo da žive ili da ostanu privremeno u toj kući, u nekim situacijama su plaćeni u nekima nisu, ali uglavnom žive bez troška kirije u zamenu za preuzimanje bilo koje kombinacije odgovornosti, tipa: briga o kućnim ljubimcima, opšte održavanje (uključujući bazene, travnjake, klima uređaje i sl.), primanje pošte,..itd, u suštini da sve ide glatko kao da je sam vlasnik prisutan.
Razumno se pretpostavlja da je čuvanje kućnih ljubimaca tipično plaćena usluga, ali u nekim slučajevima “čuvarkuće” mogu da izaberu i tu uslugu kao deo sporazuma bez ikakvih dodatnih troškova.

Gde mogu da se prijavim?​

Ako vam se ova ideja dopala, a verujemo da jeste, sada verovatno sledi onaj stresni deo tj. koji vebsajt da izaberem, i kako da znam da je to to!? Ovde ćemo navesti one poznatije i one manje poznate internacionalne house sitting sajtove i glavne detalje o tome šta koji pruža.

Definitvno najpoznatiji u industriji, a od 2018. i najskuplji, Trusted House Sitters su najveći internacionlani portal za house sitter-e i vlasnike kuća.
Sa najvećim izborom lokacija i najviše registrovanih članova za “novajlije” će možda biti teško da stignu da apliciraju zbog velikog broja članova.
Sajtom upravlja tim od 40 ljudi, uključujući i 24 sata/ 7 dana u nedelji customer care tim.
  • TrustedHouseSitters​

  • Posluje od: 2010
  • Cena: $119.00 / 12 meseci
  • Gde: Internacionalno
  • FB grupa: trustedhousesitters

  • House Carers​

  • Posluje od: 2000
  • Cena: $50 / 12 meseci
  • Gde: Internacionalno
  • FB grupa: housecarers
  • Poznat po iskrenosti i stažu, veteran u ovoj industriji House Carers je omiljena i veoma dobro ocenjena internacionalna platforma za većinu house sitter-a.

  • Nomador​

  • Posluje od: 2014
  • Cena: 3 aplikacije besplatno; $89 / 12 meseci
  • Gde: Internacionalno / fokus na Evropu
  • FB grupa: nomador.community
  • Moderan ‘novi igrač’ u industriji zapravo je prvobitno bio isključivo sajt za područje Francuske, ali sada su na globalnom polju i nude dosta savremenijih opcija, koliko u funkcionalnosti vebsajta toliko i sigurnosnih provera svojih korisnika. Veoma popularan i sve zastupljeniji delom zbog opcije za tri besplatne aplikacije!

  • HouseSitMatch​

  • Posluje od: 2013
  • Cena: $45 / $96 (osnovni i premijum plan) 12 meseci
  • Gde: Internacionalno sa fokusom na Veliku Britaniju i Evropu
  • FB grupa: housesitmatch
  • Popularan među Britancima, gde je i osnovan, sajt je uglavnom fokusiran na Evropu i dosta je zastupljen u Španiji. Zbog popularnosti drugih sajtova u ovoj industriji neretko se desi da je na HouseSitMatch-u manja konkurencija i time lakše do prvog posla.

  • Mind My House

  • Posluje od: 2005
  • Cena: $20/ 12 meseci
  • Gde: Internacionalno
  • FB grupa: /
  • Twitter: MindMyHouse1
  • Odlična cena da počnete, kada se preračuna da recimo dobijete da čuvate neku kuću u Španiji na dva meseca, smeštaj po toj ceni bi ispao praktično besplatan!

  • Luxury Housesitting

  • Posluje od: 2008
  • Cena: $25 / 12 meseci; povraćaj novca posle 60 dana
  • Gde: Internacionalno
  • FB grupa: /
  • Niska cena za učlanjenje kao i opcija povraćaja novca posle 60 dana, svakako su dobre opcije ako tek počinjete sa house sit-ovanjem. Imaju opciju na sajtu da korisnici ostavljaju komentare vezane za prethodna iskustva tako da možete početi od toga.

  • Caretaker Gazette​

  • Posluje od: 1983/ onlajn 2001
  • Cena: $30 / 12 meseci
  • Gde: Internacionalno
  • FB grupa: caretaker.gazette
  • Veterean u ovom poslu, primarno poslovao kao izdavač u ovoj industriji dok nisu krenuli sa aktivnijim prisustvom na internetu od 2001. godine. Internacionalan portal, zbog ‘prenarpanosti’ sa informacijama na sajtu novi korisnici se generalno teže snađu.

  • Caretaker-Jobs​

  • Posluje od: 2001
  • Cena: $29 / 12 meseci
  • Gde: Internacionalno / fokus na SAD
  • FB grupa: /
  • Osnivači popularnog i redizajniranog HouseCarers portala, takođe veterani počeli su dok je internet bio još beba. Imaju opciju internacionalnih ponuda mada je fokus više na SAD-u.

  • Working Couples​

  • Posluje od: 2006
  • Cena: $48/ 12 meseci; $12/ 3 meseca; $5/mesečno
  • Gde: Internacionalno
  • FB page: WorkingCouplescom/83316735336
  • Internacionalni sajt više za poslove tipa: potreban par da čuva b&b u Francuskoj gde treba brinuti o smeštaju i imanju; ili potreban par na nekoliko nedelja u Danskoj da pomogne na jahti. Vredi pogledati!
(poslovipreko.com)
 
Ovo zapravo boost-uje turizam , svako od njih i reklamira tu destinaciju i generalno je odlican potez.
nas turizam je tako....na primitivnom nivou...pocevsi od prezentacije ponuda, atrakcija, usluge...
cak i ovo...ne znam koliko je razvijeno kod nas...ali pre nekih 20 godina znam da su dolazili volonteri na jedno jezero lokalno, rezervat ptica...ali se to ukinulo iz nekog razloga...
 

Sajtovi za besplatan smeštaj dok putujete​

Sajtovi za besplatan smeštaj dok putujete

Kažu da ništa na svetu nije baš besplatno i da u slučaju putovanja, šta uštedite na smeštaju platićete u vremenu koje vam treba da organizujete alternative. Ovo su sedam platformi koji nude opciju besplatnog smeštaja da vam pomognu da proputujete ceo svet sa malo para.

1. Couchsurfing

“Imaš prijatelje u celom svetu, samo se niste još upoznali.”
Najpoznatija platforma u ovom domenu, Couchsurfing, olakšava putovanje i čini ga pristupačnim svima onima koji su spremni da ugoste strance na svom kauču sa ljudima koji ne mogu da priušte da ostaju u hotelima/hostelima tokom dužeg putovanja.
Benefiti ovakvog putovanja su u tome što vam domaćin pruža jedinstven uvid u život ‘lokalca’ u mestu koje obilazite i samim tim osećate da ste se zbližili i povezali sa sredinom koju obilazite.
Verovatnije je da će vas brže neko ugostiti ako ste pre toga vi nekog ugostili preko Couchsurfing-a. Couchsurfing-a je u tome šta možete dati – kulturalnu razmenu, a ne šta možete dobiti – besplatan smeštaj.

2. BeWelcome

BeWelcome je mreža za razmenu gostiju. Ideja je jednostavna i slična CouchSurfing-u. Svaki član mreže ima profil, članovi mogu pretraživati druge članove na destinaciji gde putuju, pogledati profile i poslati poruku.
Većina članova ove mreže nudi gostoprimstvo putnicima i može im poslužiti kao lokalni turistički vodič.

3. Hospitality Club

“Povezujemo ljude!”
Osnovan 2000. godine, Hospitality Club posluje u takozvanoj gift economy tj. domaćinima na platformi nije dozvoljeno da naplaćuju smeštaj.
Vebsajt je patforma za članove da se dogovore oko razmene smeštaja, da ponude gostoprimstvo, da se pridruže raznim događajima, i da upoznaju dosta drugih ljudi.
Nema uslova (ne morate da ugostite nekoga da bi neko ugostio vas) i članarina je besplatna.

4. Global Freeloaders

GlobalFreeloaders je online zajednica koja povezuje ljude širom sveta da pruže besplatan smeštaj putnicima. Uštedite novac i upoznajte nove prijatelje dok posmatrate svet iz perspektive lokalne zajednice.
“Registracija je besplatna, ali je uslov da u narednih šest meseci od registracije, ugostite nekoga. Ako postoji dosta ljudi koji uzimaju smeštaj, a malo onih koji daju, sistem jednostavno neće raditi.” – GlobalFreeloaders.com FAQ

5. Staydu

“Budite gost na svoj način.”
Staydu vam omogućava da izaberete opciju za smeštaj. Vi i domaćin odlučujete da li ćete 1. Prenoćiti i pomoći (work & cultural exchange), 2. Noćiti i platiti (kao Air b&b) ili 3. Prenoćiti besplatno (kao CouchSurfing).

6. SERVAS

“Mir i razumevanje preko putnika i domaćina.”
Servas International je međunarodna, neprofitna, nevladina federacija nacionalnih Servas grupa, koja obuhvata međunarodnu mrežu domaćina i putnika.
Cilj mreže je da pomogne u izgradnji mira u svetu, dobre volje i razumevanja pružanjem mogućnosti za sklapanje ličnih kontakata između ljudi različitih kultura, pozadina i nacionalnosti.

7. Warmshowers​

Zajednica biciklista i onih koji ih podržavaju.
Warmshower
s funkcioniše po principu Couchsurfing-a ali uglavnom za bicikliste:
  1. Učlani se;
  2. Postani domaćin i širi mrežu;
  3. Sedi na bicikl i vozi;
  4. Pronađi domaćina usput.

8. Trustroots​

Jedna od najnovijih neprofitnih organizacija sa oko 28 hiljada članova (Januar 2018), posebno popularna platforma među autostoperima. Osnovana je od strane neprofitne organizacije u UK i platforma je open-source. Ideja je malko drugačija od sajtova tipa Couchsurfing ili BeWelcome jer umesto da povezuje kompletne strance ideja je da poveže sličnomišljenike.

(poslovipreko.com)
 
Nas seoski turizam treba da se malo pomogne iz budgeta , tu isto ima potencijala.
Ima opet i dosta porodica koje zive od toga i poljoprivrede po Srbiji , moze da se zaradi lepo ali ima posla , ne moze odjednom da procveta.
sve je to tako...ali ljudi nemaju smeka za to...ne vidim po netu bilo kakve promocije...nesto sto ostavlja wow utisak...ne radi se na tome...cak ni ti salasi...ili sela...
neko prekreci deo grada u sareno...ili nacrta cvetice po svim seoskim kucama i eto te na vestima...turisti dolaze da se slikaju..
ne kazem da treba to raditi...samo navodim primer da moze i bez veceg ulaganja napraviti nesto :)
 
MOze , kada spojis sjajnu hranu , lep smestaj , prijatne ljude , lepu okolinu eto dobitne kombinacije :D
Mora i edukacija , ja verujem da je najveci problem i nepoznavanja eng jezika , to je generalno problem po ruralnim sredinama , mozes to da primetis i iz mnogih vlogova na yt ...
Mladi ako se ukljuce uz iskusne roditelje to moze biti boom , ima negde i gde 3 generacije su odjednom u biznisu , svako doprinosi ... baka hekla , majka kuva , deca komuniciraju i organizuju , sve kao podmazano.
 
MOze , kada spojis sjajnu hranu , lep smestaj , prijatne ljude , lepu okolinu eto dobitne kombinacije :D
Mora i edukacija , ja verujem da je najveci problem i nepoznavanja eng jezika , to je generalno problem po ruralnim sredinama , mozes to da primetis i iz mnogih vlogova na yt ...
Mladi ako se ukljuce uz iskusne roditelje to moze biti boom , ima negde i gde 3 generacije su odjednom u biznisu , svako doprinosi ... baka hekla , majka kuva , deca komuniciraju i organizuju , sve kao podmazano.
da ali i ovi u opstinama...eto taj sinobus koji vise ne saobraca...put pola sata...zasadis drvece duz cele pruge... nazoves ga " Tunel ljubavi" nudis pice dok se voze polako i zdravo...ima toliko ideja...napravis neki unikatan suvenir da bude prepoznatljivo...ma...moglo bi se svasta...da procveta turizam...
 
da ali i ovi u opstinama...eto taj sinobus koji vise ne saobraca...put pola sata...zasadis drvece duz cele pruge... nazoves ga " Tunel ljubavi" nudis pice dok se voze polako i zdravo...ima toliko ideja...napravis neki unikatan suvenir da bude prepoznatljivo...ma...moglo bi se svasta...da procveta turizam...
Ma meni bitno da je domacin pozitivna osoba , znas ono kada vidis zenu ili coveka da je pun zivota , da je vedra osoba , to je kljuc , kod takvog domacina se uvek vratis a to je bitno , znas na cemu si , da je usluga dobra cak i za neke mane ti nije bitno , progledas ... savrseno ne postoji.
A ideja ima milion , pa ne mora da bude sve u nasoj etno nosnji , milion stvari su ljudi iskopirali od drugih i upalilo je :D
 
Ma meni bitno da je domacin pozitivna osoba , znas ono kada vidis zenu ili coveka da je pun zivota , da je vedra osoba , to je kljuc , kod takvog domacina se uvek vratis a to je bitno , znas na cemu si , da je usluga dobra cak i za neke mane ti nije bitno , progledas ... savrseno ne postoji.
A ideja ima milion , pa ne mora da bude sve u nasoj etno nosnji , milion stvari su ljudi iskopirali od drugih i upalilo je :D
slazem se...bas je Fortes na nekoj drugoj temi nasao neki smestaj u Negotinu...smesno jeftino...ima oko 300 recenzija sve preko 9ke...a smestaj je simpa, nista specijalno...+ stavio lik satore u basti...svi odusevljeni domacinima...
no ja sam pricala vise o ovim atrakcijama...na kojima bi Srbija moga da poradi...a relano...sto se mene tice...i u ljudima vidim manjak fantazije, maste, kreativnosti i ideje...
 
Jedno iskustvo

HelpX volontiranje u Švedskoj – Kako sam raskinuo sa kafanom!

ystad-plaza-768x522.jpg


Tamo ga ne zovu ‘Švedski sto’, samo je sto. ‘Fika’ je ona slatka pauza, po obavezi sa kafom, između ručka i večere – ne preskače se.

Ne sećam se tačno kako je došlo do toga, ali se tačno sećam zašto sam otišao.​

Dve godine sam kuburio u jednom lokalnom kafiću. Dve godine ne mogu da kažem bačene jer je svako iskustvo,..pa iskustvo, ali ovo, definitivno preterano iskustvo. Bilo je tu svega; i droge i alkohola, manjka sna, dobre i loše muzike, stonog tenisa, nezdrave hrane, dobrih i rđavih ljudi, zdravih ljubavi, teških ljubavi, rođenja i krštenja, venčanja, diplomiranja, druženja, svađanja, sreće, razočarenja, ushićenja i pečenja.

Nije to bio kafić, iako se tako deklarisao, bila je to kafana. Klasična kafana. Bilo je crne i bele liste, bila je debela sveska sa dugovima, imali smo magnet za el.brojilo, bilo je klizno radno vreme. Ali na kraju, bila je takva gospoda.

Dva meseca sam raskidao sa tom kafanom. Ali svaki put bih se vraćao. Da budem tu, da slučajno ne propustim nešto. Tako je bilo i pre toga. Kad sam bio slobodan i kad bih izašao negde ‘u život’, uvek bih se vratio u kafanu na after party. Imala je nešto. Nisam mogao da raskinem tek tako. Bilo je potrebno nešto jače, nešto simbolično. Bilo je to da spavam po tri sata svaki drugi dan, da se popravljam i ispravljam, da bude treća noć po sedmi put; da konačno puknem kući jedno jutro na nešto nebitno da keva zavapi “aman više!”, da se rasplačem kao tetka i da takav kucam u Googlu “work abroad for accomodation and food”. To je bilo to. Nisam mogao da tražim novi posao u istom gradu, uvek bih joj se vraćao. Morao sam da odem. Trebaće mi dve godine u planini da izbijem sve to iz glave, iz sistema.

Našao sam sajt.​

Sajt koji spaja ljude koji hoće da rade dok putuju, sa ljudima kojima treba pomoć oko imanja, životinja, i sl. u zamenu za smeštaj i hranu.

Ok, izgledalo je dobro. S’ obzirom koliko je bilo oglasa videlo se da je stvarno (glavna podela je po zemlji, npr. 1458 oglasa u Rusiji, 2436 u Nemačkoj…pa onda idete dublje). Trebam da idem i realno me ne zanima gde. Sajt dozvoljava da vidite oglase drugih ljudi, besplatno napravite nalog i rovarite po zemljama, a da biste aplicirali trebate da uplatite 20e za dvogodišnju članarinu, mnogo jeftino, ali džabe kada ni to nisam imao, a i nekako mi je otežavalo celu proceduru, hoću to odmah i hoću sada(!) nemam vremena da idem do banke i uplaćujem na devizni račun itd.

To me nije sprečilo da rovarim i dalje. Naišao sam na jedan oglas koji je tu prepreku veoma elegantno zaobišao. Naime, da biste aplicirali preko tog portala vi morate da uplatite članarinu, ali mog budućeg šefa to nije sprečilo da u svom oglasu, u opisu posla, napiše i svoju ličnu mail adresu kao i broj telefona za whatsapp i viber. Ugrabio sam priliku. Nakon što sam iščitao oglas više puta i nakon višečasovnog guglanja tog mesta, gledanja na mapama i sl. shvatio sam da je to to. Šaljem poruku.

Mats je prilično brzo odgovorio.​

Odgovorio je dva sata kasnije (krenulo je). U porukama smo razmenili mejlove i sledeće sam prosledio CV i motivaciono pismo. U pismu sam naveo moje stvarne veštine i iskazao interesovanja za stvari koje su bile navedene u oglasu, iskreno i kratko. Dogovorili smo se da nastavim mail dopisku sa osobom koja je bila glavna za volontere, Keri, i da će mi ona odgovoriti na sva pitanja koja imam.

Dva dana i par mailova kasnije ja sam već imao potpuniju sliku o tome šta me tamo čeka (daleko bilo da sam znao) i na šta treba da se pripremim, tj. koliko mi para treba za sve ovo. Kamp se nalazi u jednom gradiću blizu Malmo-a, na samoj obali mora. Smeštaj i hrana su bili obezbeđeni (švedski sto), kao i radna odeća i obuća, tako da mi je samo ostalo da platim prevoz. Ok, Beograd-Malmo Wizz Er iz Niša redovna linija utorkom i četvrtkom sa sve prtljagom u oba pravca koštaće me nešto manje od 60e(!). Jel to to?! Nemoguće, ali jeste.

Sa Keri sam se dogovorio da je najbolje da dođem sa drugom turom volontera u Novembru (bio je Septembar). Bilo mi je prebrzo da odem za nedelju dana kada je stizala prva tura, trebalo mi je malo vremena da uživam u pripremi. Raskinuo sam sa kafanom, samo još da joj saopštim.

nis-malmo-wizzair
 

Vest da idem u Švedsku i da konačno dajem otkaz, svi u kafani su pozdravili naravno zdravicom.​

Zdravica koja je bila uvod u još jednu neprospavanu noć ali nema veze, vredelo je. Ipak su to dobri ljudi, većinom prijatelji. Nekad pomislim da sam u to vreme i na tom mestu bio srećan.

Na aerodromu u Malmo-u na carinskoj kontroli spasilo me je to što sam imao dve Visa kartice u novčaniku; doduše na obe je bilo ‘0’ dinara na stanju ali to nije moglo da se proveri u tom trenutku.

Problem je bio jer sam imao samo stotinjak evra u kešu što je naravno nedovoljno za boravak u Švedskoj. Carinik me je pitao “da li je to sve?” Ja sam se setio i pokazao mu kartice, pogledao je i rekao- ‘OK, sledeći’, pretpostavljajući da na njima imam dovoljno sredstava da mogu da platim smeštaj, hranu i ostalo za život od tri meseca.

Uzeo sam minibus od aerodroma do železničke stanice pa onda na voz do Ystad-a što me je ukupno koštalo oko 30ak evra. Nisam imao gde da zamenim evre za švedske krune mada to vozaču minibusa nije bio problem, prihvatio je evre. Stigao sam na moje odredište po planu, bilo je 5h poslepodne i uveliko je pao mrak. Budući kolega je došao po mene službenim kombijem noseći komplet fluorescentnu uniformu i crnu kapu. Gideon, Amerikanac sa Aljaske, sa 23 godine imao je jasan plan zašto ovo radi, gde ide dalje i kako će to uspeti. Kasnije mi je pričao o svom odrastanju na Aljasci i rekao da je školovan kod kuće (homeschooled) što je donekle objasnilo to njegovo razmišljanje ‘van kutije’ i generalno isticanje u rešavanju problema.

ystad-train-station-1024x664.jpg
 

Kamp se nalazi u Skåne okrugu, na jugu Švedske sa populacijom od oko 30ak hiljada stanovnika gde u letnjem periodu tokom sezone taj broj se popne i do 60 hiljada.​

Fredriksberg, kamp u kom smo bili smešteni sastoji se od glavne kuće koja ima pet soba za volontere, veliku konferencijsku salu sa balkonom, salu za nastavu, veliki bar i restoran sa trepezarijom i 30ak stolova. Napolju 30 kamp kućica, vešernicu sa saunom (standard u švedskoj), garažu/radionicu i veliki teren za fudbal.

Svrha tog kampa je bila da pruži osnovcima i mlađim tinejdžerima iskustvo kako je živeti u prirodi, nešto slično mladim istraživačima, odnosno “boy scouts” u Americi. Kako je Švedska nakon Hladnog Rata i kasnije tokom 90-ih smanjivala svoje oružane snage (održavala je svoju neutralnost) tako je ostala sa dosta neiskorišćenih vojnih objekata uključujući hangare, kampove na plažama, manje fabrike itd; koji su iskorišteni u svrhu služenja lokalnoj komuni i stanovništvu. Na primer veliki hangar u gradiću Kopingebro (čita se Šopingebro), koji je bio par kilometara udaljen od glavnog kampa u Fredriksbergu, služio je kao baza gde su se vršile veće popravke vozila koje je koristila komuna, uključujući manja vozila kao i oklopna vozila koja su bila potrebna u slučaju jakih snežnih oluja i sličnih vremenskih neprilika.

ystad-dostava-1024x685.jpg
Haber i ja u susednom kampu dostavljamo ručak pickup-om

Stigao sam na zimu 2015.​

Taj period će se tamo pamtiti kao vreme kada su u najvećim talasima u Švedsku i druge zemlje zapadne Evrope stizale izbeglice koje su bežale sa teritorija pogođenih ratom u Siriji. Pošto Ystad ima dosta kampova uz obalu koji se ne koriste tokom zime, komuna je imala brzo rešenje gde da smesti većinu izbeglica.

Do tog momenta ja nisam znao tačan opis mog posla, a s’obzirom na prirodu situacije uvek je izgledalo da se ta lista dužnosti nekako proširivala, ali o tome malo kasnije. Iskreno, nisam znao gde se nalazim prvih nekoliko dana. Očekivao sam nešto a dobio potpuno drugo, ali i dalje je bilo prilično uzbudljivo. Drugog dana, kao i svakog sledećeg, radni dan je počinjao rano, buđenje u 7 da bih doručkovao u pola 8 (švedski sto), jer da bih se upoznao sa ljudima iz kampa najbolje je da im čujem imena pojedinačno na jutarnjoj ‘prozivci’. Svakog jutra kada dolaze na doručak, smešteni u onih 30 kućica njih skoro 110, ulazeći u restoran u koloni, imali su obavezu da se ‘čekiraju’ volonteru koji stoji za računarom na ulazu.

Da bih što brže ušao u fazon šef je odlučio da me ‘baci u vatru’ i da me pusti samog da ih upisujem kako dolaze. Od njih 50ak koji su se pojavili tog jutra na doručku, uspeo sam da upišem njih 15ak, i to onih najstrpljivijih koji su više bili zainteresovani mene da upoznaju nego što su blil gladni. Za vreme ručka u podne malo mi se poboljšao skor na 30ak a za večeru od punog broja uspeo sam da razaznam njih 50ak!

Kada se prvi put suretnete sa ljudima sa tog govornog područja imate poteškoća da razlikujete i pamtite imena (Muhamad, Mohamad, Ali, Zain, Sudu, Ghaith, Omar, Haya, Layal…) i da razumete osiromašeni engleski sa jakim arapskim akcentom.

ystad-sneg-1024x597.jpg
 

Nakon dve nedelje u kampu ja sam se više približio Gideonu iz dva razloga, imao je ključeve od garaže i ključeve od hangara u Šopingebru.​

Bilo je par devojaka volonterki koje nisu bile zainteresovane za vožnju i svu tu vojnu mašineriju koju je kamp posedovao tako da sam lako izbegao posao da prozivam ljude tokom tri dnevna obroka. Sandra (22), polu Egipćanka polu Šveđanka takođe volonterka, služila je kao nezvanični prevodilac u kampu, Džaber (Jaber tj. Haber, 21) Španac, svakog dana za doručak i večeru je vozio hranu u druga dva kampa, ručak se preskakao; Keri Amerikanka (29), glavna volonterka, radila je organizovanje rasporeda volontera tako da svaki put neko drugi radi njene obaveze u kampu, Patrik (24), Kanađanin koji je inače radio u vojsci uzeo je par meseci slobodno da proputuje po Evropi, nije hteo da se zamara previše tako da je ostajao najviše u restoranu i popisivao ljude, Gideon je na Aljasci radio na obradi ribe, tu je uštedeo i krenuo na put. On je imao najviše iskustva sa ručnim alatom tako da je bio zadužen za razno a između ostalog i popravljanje bicikala (oko 50 kom.) koji su bili namenjeni ljudima u kampu, tu sam se i ja pronašao.

ystad-chopingebro-1024x717.jpg
Kolega volonter (rumun) i ja u Kopingebrou postavljamo klupe za veliku žurku

Rad u kampu me je ispunjavao, uvek je bilo nečega da se radi.​

Sam taj režim: ustajanje u 7h, doručak u 8h, ručak u 12h, fika u 14h, pa večera u 17h a između toga rad sa ljudima i alatom učinio je da se osećam bolje i fizički i psihički. Kilaža mi se unormalila, a od načina života kakav sam vodio prethodne dve godine malo toga je ostalo. Tipičan dan je počinjao isto, sa doručkom i kafom. Nakon toga bih uzimao kola iz garaže i kretao u Šopingebro. Tamo bih ili radio na biciklima (to smo radili 2 meseca, Gideon je sam počeo mesec dana pre mog dolaska), ili bih pomagao starijoj ekipi Šveđana oko vozila, ili bih otišao nazad do kampa i vozio kombijem dve ture od po 8 ljudi do mega marketa u Ystad-u da kupuju neke stvari (izbeglice su dobijale mesečni džeparac). Nekada bih pomagao Džaberu sa hranom, ili bih igrao stoni tenis sa izbeglicama. Grudvao se sa decom i pravio sneška, ili bih sedeo u sobi i čitao knjigu.

Ali najviše sam voleo da uzmem kola, odem do plaže, sednem i gledam u talase.

ystad-plaza2-1024x706.jpg
 

Back
Top