16.09.1527.: Umro Nikolo Makijaveli
Umro je italijanski političar, diplomata, pisac o istoričar Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača političke nauke.
Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14 godina sekretar vladajućeg "Saveta desetorice".
Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države (prvi je uveo koncept države u savremenom smislu).
U glavnom delu "Vladalac", u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara izvinjava ga (za državu dobar) rezultat.
Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za procenjivanje postupaka u ime države.
Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti birati sredstva i da vladar treba da koristi i zakon svo jstven
ljudima, ali i silu svojstvenu zverima, ako je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".
Rimokatolička crkva je 1559. stavila njegova dela na "Indeks zabranjenih knjiga".
Ostala dela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija "Mandragola".
Umro je italijanski političar, diplomata, pisac o istoričar Nikolo Makijaveli, jedan od utemeljivača političke nauke.
Posle stvaranja Firentinske republike, bio je 14 godina sekretar vladajućeg "Saveta desetorice".
Oslobodio je politička razmatranja teoloških, moralnih i metafizičkih koncepata i začetnik je ideje nacionalne države (prvi je uveo koncept države u savremenom smislu).
U glavnom delu "Vladalac", u kojem je izneo i sopstvena diplomatska iskustva, razradio je teoriju prema kojoj vladar treba da upravlja državom u interesu njenog jačanja, bez obzira da li će cilj postići zakonom ili silom, a ako činjenice optužuju vladara izvinjava ga (za državu dobar) rezultat.
Smatrao je da su merila individualnog morala nepodobna za procenjivanje postupaka u ime države.
Zalažući se za bolji položaj i jedinstvo Italije, isticao je da za otadžbinu ne treba štedeti niti birati sredstva i da vladar treba da koristi i zakon svo jstven
ljudima, ali i silu svojstvenu zverima, ako je zakon nedovoljan za ostvarenje cilja, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".
Rimokatolička crkva je 1559. stavila njegova dela na "Indeks zabranjenih knjiga".
Ostala dela: "Razmatranja o prvih deset knjiga Tita Livija", "Istorija Firence", "O ratnoj veštini", komedija "Mandragola".
