Visoki predstavnik Schmidt pisao BiH parlamentarcima: Ako usvojite svoj zakon o negiranju genocida, povući ću Inzkov

A Jugosloveni u Hrvatskoj nestali preko noći?

Ma sve je to bilo pogrešno. Sve ostalo je razlika u stavu, činjenice imamo sa obe strane. I tumačenje je zasnovano na tome da želim da ti kažem da je moglo drugačije. Da jeste bilo drugačije sad ne bi bilo ovog razgovora, i mnogi bi ostali živi. Zar je bitna teritorija ako pogine jedna osoba? Zbog iste?
Indikativno je da je najviše izjašnjenih kao Jugoslaveni bilo na popisu iz 1981. godine, što je bila izravna posljedica emotivnog stanja uzrokovanog tada nedavnom smrću J.B. Tita. Nakon kriznih godina tijekom 1980-ih, broj građana koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni, više se nego prepolovio na popisu 1991. godine, što je opet bila emotivno uzrokovana promjena.

Da je moglo biti drugačije, bilo bi. Činjenica je da su Kučan i Tuđman nudili Miloševiću i asimeričnu federaciju i konfederaciju, ali on je ostao i nijem i gluh na njihove mirovne ponude i iskazanu želju za razrješenjem sukoba.

Znači, teritorij je bitan samo onda kada se Srbi žele proširiti, je l da? A kada drugi brane svoje, onda je to nepotrebno u odnosu na žrtve. Ma nemoj! Kakav si ti mućak! :roll:
 
Pogledajte prilog 1064460


Schmidt: Usvojite Zakon o zabrani negiranja genocida i povlačim Inzkov zakon


Pogledajte prilog 1064461

09. dec. 2021 17:24

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini pozvao je danas parlamentarce da usvoje zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.


Schmidt je u pismu podsjetio kako su svi narodi u nekom periodu bili izloženi progonu i nasilju, posebno tokom prošlog stoljeća.

“Svi znamo da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo. Tokom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potrebe za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima“, stoji u pismu.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini podsjetio je kako se proces zaštite ne završava s okončanjem sukoba. U civiliziranom sviietu svi imaju obavezu da štite dostojanstvo žrtava.

“Negiranje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, ukrljučujući i genocide, spriječava društva da se nose s kolektivnom prošlošću, predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava i ugrožava napore koji se poduzimaju u cilju postizanja pomirenia i trajnog mira. Ova se zlostavljanja nikada ne bi trebala politizirati. Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomirenja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni koncenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumijevanje i suosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija”, naveo je Schmidt. Te je dodao:

“Dozvolite mi da kažem nešto o svom ličnom iskustvu: kao Nijemac iz generacije koja je odrasla poslije Drugog svjetskog rata i kao neko ko je imao mogućnost – i još uvijek osjeća odgovornost – da radi na pomirenju na različitim mjestima, znam koliko je teško postici ovaj cilj. Moji sunarodnjaci su imali bitnu pomoć međunarodne zajednice prilikom suočavanja s prošlošću. To su razlozi zbog kojih osjećam potrebu da zauzmem stav po ovom pitanju koje pratim od jula ove godine. Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju. Poželjno je koristiti demokratsk institucionalni proces. To neće biti lako”.


1639066205-1-1024x725.jpg
1639066207-2-1024x686.jpg
1639066209-3.JPG



link

Фер понуда. Босанци треба да је прихвате. Ако не прихвате, увести им најстроже санкције!
 
1639113479472.png




JE LI IZMJENA KRIVIČNOG ZAKONA UOPĆE MOGUĆA: Odredbe “Inzkovog zakona” o negiranju genocida prepisane iz Direktive EU iz 2008. godine...


Svaka država članica EU, navedeno je u samoj odluci, poduzet će potrebne mjere kako bi sankcionisali širenje ksenofobije, rasizma i drugih oblika mržnje. Evo šta piše u Okvirnoj odluci EU.

6c427228-0f72-43b1-aaa3-c0ef91beab8f_w1200_r1[1].jpeg


Prije 28 min

Kada je nametao odredbe Krivičnog zakona BiH kojim je kriminalizirano negiranje genocida i drugih zločina, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je, skoro doslovno, prepisao odredbe Okvirne odluke Evropske unije. Naime, Vijeće EU je u novembru 2008. godine usvojilo dokument kojim se pokušava spriječiti širenje rasizma i ksenofobije.

“Okvirna odluka predviđa približavanje zakona i propisa zemalja EU-a o kaznenim djelima koja uključuju određene manifestacije rasizma i ksenofobije. Određene ozbiljne manifestacije rasizma i ksenofobije moraju predstavljati kazneno djelo u svim zemljama EU-a i biti kažnjive učinkovitim, srazmjernim i odvraćajućim kaznama”, navedeno je u službenom aktu EU.

Svaka država članica EU, navedeno je u samoj odluci, poduzet će potrebne mjere kako bi sankcionisali širenje ksenofobije, rasizma i drugih oblika mržnje. Evo šta piše u Okvirnoj odluci EU.

“a) Javno poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili pripadnika takve skupine definirane na temelju rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalnog ili etničkog porijekla; (b) počinjenje djela iz točke (a) javnim širenjem ili distribucijom traktata, slika ili drugog materijala; (c) javno odobravanje, negiranje ili grubo banaliziranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina kako je definirano u člancima 6., 7. i 8. Statuta Međunarodnog kaznenog suda, usmjerenih protiv grupe osoba ili pripadnika takve grupe koju definiše upućivanje na rasu, boju kože, vjeru, porijeklo ili nacionalno ili etničko porijeklo kada se ponašanje provodi na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju protiv takve grupe ili člana takve grupe; (d) javno odobravanje, poricanje ili grubo banaliziranje zločina definiranih člankom 6. Povelje Međunarodnog vojnog suda priložene Londonskom sporazumu od 8. kolovoza 1945., usmjerenih protiv grupe osoba ili člana takve grupe definisane prema rasi, boji kože, vjere, podrijetla ili nacionalnog ili etničkog porijekla kada se ponašanje provodi na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju protiv takve grupe ili člana takve grupe”, piše u Okvirnoj odluci Vijeća EU.

alt
Okvirna odluka Vijeća EU
A evo šta piše u Odluci bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka, odnosno u odredbama Krivičnog zakona koje se odnose na negiranje presuđenih ratnih zločina

“Ko javno potiče na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili pripadnika te skupine određene rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalnog ili etničkog podrijekla, ako to ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stav (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Ko javno odobrava, poriče, grubo banalizira ili pokušava opravdati zločin genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđenog pravomoćnom presudom prema Povelji Međunarodnog vojnog suda priloženoj Londonskom sporazumu od 8. kolovoza 1945. ili od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, usmjerena protiv skupine osoba ili pripadnika takve skupine definirane na temelju rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalnosti ili etničko podrijetlo, kada se ponašanje provodi na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju prema takvoj skupini ili članu takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u odredbama Krivičnog zakona koje je nametnuo Valentin Inzko.

alt


Odredbe Krivičnog zakona koje je nametnuo OHR


Kako se može vidjeti, “Okvirna odluka” Vijeća EU i odluka OHR-a razlikuje se tek u tome što je Valentin Inzko “dodao” i presude ICTY-a i sudova u BiH. No, suština je doslovno prepisana. A upravo se presude ICTY-a i sudova u BiH odnose na ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Ukoliko bi ovi presude sudova koje je Inzko ugradio u Krivični zakon bile izbačene, to bi značilo da bi bilo zabranjeno negirati sve zločine osim onih koji su počinjeni na teritoriji BiH, piše "Istraga.ba".
 

Back
Top