Danas,kada ima sve vise dokaza o vaznosti uticaja ishrane na zdravlje i dugovecnost coveka,postavlja se osnovno pitanje:
da li je ljudsko telo bolje prilagodjeno vegeterijanskoj ili ishrani koja sadrzi meso?
U potrazi za odgovorom,trebalo bi razmotriti dve stvari:
anatomsku gradju ljudskog tela i posledice koje na njega ostavlja uzimanje mesa.
Mnogi nutricionisti,biolozi i fiziolozi pruzaju uverljive dokaze za to da ljudi nisu predodredjeni da jedu meso.
Anatomska gradja ljudskog organizma
Fizioloski,covek je blizi biljojedima i prezivarima,zivotinjama koje se hrane biljem,nego mesozderima kao sto su lavovi,tigrovi,psi,macke..
Mesozderi se ne znoje preko koze,temperaturu tela kontrolisu brzim disanjem i plazenjem jezika.
Sa druge strane,biljojedi imaju pore na kozi preko kojih se znoje,kontrolisu toplotu i eliminisu necistoce produkta varenja organizma.
Mesozderi imaju duge nokte i kandze za hvatanje i ubijanje plena,biljojedi imaju kratke nokte i nemaju kandze.
Biljojedi nemaju ostre prednje zube za kidanje mesa,sto je karakteristicno za mesozdere.
Biljojedi imaju kutnjake da samelju hranu,dok kutnjaci kod mesozdera anatomski ne postoje.
Pljuvacka mesozdera ne sadrzi ptijalin i ne moze da vec u ustima rastvara skrobne materije,kao sto to imaju biljojedi.
Mesozderi luce velike kolicine sone kiseline kako bi se potpomoglo rastvaranje kostiju,a biljojedi imaju malo te kiseline.
Vilice mesozdera krecu se samo gore-dole,a biljojeda idu i levo-desno,da omoguce dodatne vrste zvakanja.
Mesozderi moraju uzimati tecnost lizanjem(kao macke),a biljojedi je uzimaju usisavanjem kroz zube.
Ovo su samo neka od poredjenja,dovoljna da se covek uklopi u fiziologiju biljojeda.
Ovo su,sa fizioloskog aspekta,cvrsti dokazi da covek nije prilagodjen mesnoj ishrani.
Varenje mesa
Kada se jednom nadje u zelucu,mesu su potrebni sokovi za varenje sa visokim procentom sone kiseline.
Zeluci ljudskih bica i biljojeda proizvode kiselinu koja je dvadeset puta slabija od one koju nalazimo kod mesozdera.
Sledeca presudna razlika izmedju vegeterijanaca i mesozdera moze se uociti u organima za varenje,gde se vrsi dalja razgradnja hrane,a hranljivi sastojci sprovode u krv.
Komad mesa nije nista drugo nego komad lesa,a njegovo raspadanje u ljudskom telu stvara otpadne otrovne materije.
Iz tog razloga,meso mora biti brzo odstranjeno iz organizma.
Zato mesozderi imaju organe za varenje koji svojom duzinom ne prelaze tri duzine njihovih tela.
Posto covek,kao i druge zivotinje kojima nije odredjeno da jedu meso,ima organe za varenje cija duzina iznosi dvanaest duzina njegovog tela,brzo raspadajuce meso zadrzava se mnogo duze,sto dovodi do nezeljenih toksicnih posledica.
Bubrezi su telesni organi koji su pogodjeni ovim toksinima.
Kao vitalni organi koji izbacuju otpadne materije iz krvi,oni postaju preoptereceni velikim prilivom otrova usled uzimanja mesa.
Cak i kod umerenih mesozdera,bubrezi moraju da rade tri puta vise(sa opterecenjem),nego kod vegeterijanaca.
Bubrezi mlade osobe mogu cesto da izadju na kraj sa ovakvim opterecenjem,ali kako covek stari,tako se i povecava rizik od bolesti,odnosno ostecenje bubrega.
Treba jos napomenuti:
-mesozderi imaju dobar nocni vid,za razliku od biljojeda i coveka,
-ubijaju zrtvu bez pomoci oruzja,dok biljojedi ne ubijaju da bi jeli,a covek ne moze da ubije zvrtvu bez pomoci oruzja.
-mesozderi lako vare sirovo meso,biljojedi ne jedu meso,a covek ne moze tako lako da svari sirovo meso.
-i svakako,mesozderi ne jedu travu,biljojedi ne jedu meso,a covek ne mora da jede meso.
~nastavice se~
Ps.Cilj mi je,kada sam vec krenula da postujem ovu temu,da je valjano predstavim,sa svih aspekata..
Postoje ljudi koje ovo interesuje,to kazem na osnovu razgovora sa njima putem privatnih poruka..
da li je ljudsko telo bolje prilagodjeno vegeterijanskoj ili ishrani koja sadrzi meso?
U potrazi za odgovorom,trebalo bi razmotriti dve stvari:
anatomsku gradju ljudskog tela i posledice koje na njega ostavlja uzimanje mesa.
Mnogi nutricionisti,biolozi i fiziolozi pruzaju uverljive dokaze za to da ljudi nisu predodredjeni da jedu meso.
Anatomska gradja ljudskog organizma
Fizioloski,covek je blizi biljojedima i prezivarima,zivotinjama koje se hrane biljem,nego mesozderima kao sto su lavovi,tigrovi,psi,macke..
Mesozderi se ne znoje preko koze,temperaturu tela kontrolisu brzim disanjem i plazenjem jezika.
Sa druge strane,biljojedi imaju pore na kozi preko kojih se znoje,kontrolisu toplotu i eliminisu necistoce produkta varenja organizma.
Mesozderi imaju duge nokte i kandze za hvatanje i ubijanje plena,biljojedi imaju kratke nokte i nemaju kandze.
Biljojedi nemaju ostre prednje zube za kidanje mesa,sto je karakteristicno za mesozdere.
Biljojedi imaju kutnjake da samelju hranu,dok kutnjaci kod mesozdera anatomski ne postoje.
Pljuvacka mesozdera ne sadrzi ptijalin i ne moze da vec u ustima rastvara skrobne materije,kao sto to imaju biljojedi.
Mesozderi luce velike kolicine sone kiseline kako bi se potpomoglo rastvaranje kostiju,a biljojedi imaju malo te kiseline.
Vilice mesozdera krecu se samo gore-dole,a biljojeda idu i levo-desno,da omoguce dodatne vrste zvakanja.
Mesozderi moraju uzimati tecnost lizanjem(kao macke),a biljojedi je uzimaju usisavanjem kroz zube.
Ovo su samo neka od poredjenja,dovoljna da se covek uklopi u fiziologiju biljojeda.
Ovo su,sa fizioloskog aspekta,cvrsti dokazi da covek nije prilagodjen mesnoj ishrani.
Varenje mesa
Kada se jednom nadje u zelucu,mesu su potrebni sokovi za varenje sa visokim procentom sone kiseline.
Zeluci ljudskih bica i biljojeda proizvode kiselinu koja je dvadeset puta slabija od one koju nalazimo kod mesozdera.
Sledeca presudna razlika izmedju vegeterijanaca i mesozdera moze se uociti u organima za varenje,gde se vrsi dalja razgradnja hrane,a hranljivi sastojci sprovode u krv.
Komad mesa nije nista drugo nego komad lesa,a njegovo raspadanje u ljudskom telu stvara otpadne otrovne materije.
Iz tog razloga,meso mora biti brzo odstranjeno iz organizma.
Zato mesozderi imaju organe za varenje koji svojom duzinom ne prelaze tri duzine njihovih tela.
Posto covek,kao i druge zivotinje kojima nije odredjeno da jedu meso,ima organe za varenje cija duzina iznosi dvanaest duzina njegovog tela,brzo raspadajuce meso zadrzava se mnogo duze,sto dovodi do nezeljenih toksicnih posledica.
Bubrezi su telesni organi koji su pogodjeni ovim toksinima.
Kao vitalni organi koji izbacuju otpadne materije iz krvi,oni postaju preoptereceni velikim prilivom otrova usled uzimanja mesa.
Cak i kod umerenih mesozdera,bubrezi moraju da rade tri puta vise(sa opterecenjem),nego kod vegeterijanaca.
Bubrezi mlade osobe mogu cesto da izadju na kraj sa ovakvim opterecenjem,ali kako covek stari,tako se i povecava rizik od bolesti,odnosno ostecenje bubrega.
Treba jos napomenuti:
-mesozderi imaju dobar nocni vid,za razliku od biljojeda i coveka,
-ubijaju zrtvu bez pomoci oruzja,dok biljojedi ne ubijaju da bi jeli,a covek ne moze da ubije zvrtvu bez pomoci oruzja.
-mesozderi lako vare sirovo meso,biljojedi ne jedu meso,a covek ne moze tako lako da svari sirovo meso.
-i svakako,mesozderi ne jedu travu,biljojedi ne jedu meso,a covek ne mora da jede meso.
~nastavice se~
Ps.Cilj mi je,kada sam vec krenula da postujem ovu temu,da je valjano predstavim,sa svih aspekata..
Postoje ljudi koje ovo interesuje,to kazem na osnovu razgovora sa njima putem privatnih poruka..