Већина људи не зна шта је то валута и шта је то новац, иако се већи део њиховог живота управо врти око тога.
Већина људи по питању те чињенице могли би се назвати идиотима.
Валута је систем рачуна.
Pogledajmo istoriju novca da bi nam to bilo jasnije:
1.
U sistemu gde postoji samo roba(usluga) u funkciji novca je ona roba koja je na strani tražnje, odnosno sa kojom se traži zamena za drugu robu.
Ako je to jedna svinja onda kupac sa svinjom koju želi da razmeni na tržištu traži robu koju želi da dobije.
Tada je ta svinja u funkciji novca.
Ako je ta svinja jedinstvena onda je to valuta sa samo jednim računom, odnosno jedinstvena svinja je valuta, a taj primerak svinje račun na kome je broj jedan (koji se podrazumeva).
Ako je svinja neke rase, onda je to valuta sa više računa,
odnosno rasa svinje je valuta, a taj primerak svinje jedan od računa na kome je broj jedan (koji se podrazumeva).
2.
Zlato u funkciji novca:
Kao dragocenost, zlato se nametnulo u funkciji novca.
Zlato po jedinici je valuta, a svaki pojedinačni grumen je račun sa onoliko jedinica koliki je grumen zlata.
3.
Kovanice u funkciji novca:
Kovanice istog tipa su sistem računa odnosno valuta.
Svaka kovanica je jedan račun na kome je broj jedan (koji se podrazumeva)
Kovanice drugog materijala su druga valuta (iako se pogrešno verovalo da nisu)
Kovanice sa brojem na njima su račin na kome je taj broj.
4.
Papirne novčanice u funkciji novca:
Svaka novčanica je račun sa brojem koji na njemu piše i određene je valute.
5.
Novac na bankarskim računima:
Svaka banka ima svoj sistem računa što znači da ima svoju (skrivenu) valutu.
Na svakom računu je broj koji govori o količini novca u bančinoj valuti
(zvanično se predstavlja kao neka druga valuta jer se može prodati za drugu valutu i izneti iz banke).
6.
Novac organizacija za transfer novca:
Svaka takva organizacija ima svoj sistem računa znači svoju (skrivenu) valutu, (i kao i banke) svoje račune u drugim sličnim organizacijama.
Na svakom računu je broj koji govori o količini novca u njihovoj valuti
(zvanično se predstavlja kao neka druga valuta jer se može prodati za drugu valutu i izneti iz te organizacije).
Већина људи по питању те чињенице могли би се назвати идиотима.
Валута је систем рачуна.
Pogledajmo istoriju novca da bi nam to bilo jasnije:
1.
U sistemu gde postoji samo roba(usluga) u funkciji novca je ona roba koja je na strani tražnje, odnosno sa kojom se traži zamena za drugu robu.
Ako je to jedna svinja onda kupac sa svinjom koju želi da razmeni na tržištu traži robu koju želi da dobije.
Tada je ta svinja u funkciji novca.
Ako je ta svinja jedinstvena onda je to valuta sa samo jednim računom, odnosno jedinstvena svinja je valuta, a taj primerak svinje račun na kome je broj jedan (koji se podrazumeva).
Ako je svinja neke rase, onda je to valuta sa više računa,
odnosno rasa svinje je valuta, a taj primerak svinje jedan od računa na kome je broj jedan (koji se podrazumeva).
2.
Zlato u funkciji novca:
Kao dragocenost, zlato se nametnulo u funkciji novca.
Zlato po jedinici je valuta, a svaki pojedinačni grumen je račun sa onoliko jedinica koliki je grumen zlata.
3.
Kovanice u funkciji novca:
Kovanice istog tipa su sistem računa odnosno valuta.
Svaka kovanica je jedan račun na kome je broj jedan (koji se podrazumeva)
Kovanice drugog materijala su druga valuta (iako se pogrešno verovalo da nisu)
Kovanice sa brojem na njima su račin na kome je taj broj.
4.
Papirne novčanice u funkciji novca:
Svaka novčanica je račun sa brojem koji na njemu piše i određene je valute.
5.
Novac na bankarskim računima:
Svaka banka ima svoj sistem računa što znači da ima svoju (skrivenu) valutu.
Na svakom računu je broj koji govori o količini novca u bančinoj valuti
(zvanično se predstavlja kao neka druga valuta jer se može prodati za drugu valutu i izneti iz banke).
6.
Novac organizacija za transfer novca:
Svaka takva organizacija ima svoj sistem računa znači svoju (skrivenu) valutu, (i kao i banke) svoje račune u drugim sličnim organizacijama.
Na svakom računu je broj koji govori o količini novca u njihovoj valuti
(zvanično se predstavlja kao neka druga valuta jer se može prodati za drugu valutu i izneti iz te organizacije).