Uspeli smo da ugrozimo i jegulje preti im izumiranje

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
390.330
jegulja_riba.jpg


Jegulja je nekada bila toliko mnogo da su se smatrale štetočinama, ali danas je to pradrevno stvorenje ugroženo ljudskom aktivnošću i preti im rizik od izumiranja, upozoravaju naučnici i ekolozi.

Jegulje se pojavljuju u mitologiji i u drevnoj umetnosti, a njihove kosti su pronađene u grobnicama koje su starije više od hiljadu godina, prenosi agencija Hina.
Pre samo 30 godina bile su toliko česte da su u Francuskoj označene kao smetnja koja ugrožava populaciju lososa i uništava ribolovna mesta.
U manje od pola veka situacija se dramatično promenila. Populacija evropske jegulje pala na samo 10 odsto u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka, prenosi Hina.

Evropska jegulja je danas na listi kritično ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode.
Kritično ugrožene vrste su kategorija iznad ugroženih vrsta, u koju spadaju američki i japanski srodnici evropske jegulje.
Jeguljin kompleksni životni ciklus čini je ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti, uključujući prekomerni lov vrste koja je omiljena poslastica u Aziji.

Ali to nije jedini razlog koji je doveo do smanjenja populacije jegulje.
Zagađenje vodotoka pesticidima, lekovima i plastikom i uništavanje staništa isušivanjem močvara ima mnogo veći učinak, ne samo na populaciju jegulja,
već i na njihovu sposobnost za razmnožavanjem.

Ne smeju se zanemariti ni klimatske promene. One menjaju tok morskim strujama koje vode jegulje iz mresišta u tropskim vodama prema rekama i ušćima
u kojima će provesti većinu života. Duže rute znače veću stopu mortaliteta za mlade jegulje

1639984500-profimedia-0129115071.jpg


Veruje se da su jegulje živele i pre 60 do 70 miliona godina, ali do danas je otkriveno tek 19 različitih vrsta i podvrsta koja pripadaju porodici "Anguillidae".
Uprkos njihovoj dugovečnosti, mnogo toga o njima ostaje misterija, a naučnici su tek nedavno locirali njihova prva mrestilišta.

Na neki način, jegulje su "superprilagodljiva" bića.One mogu da se razmnožavaju tamo gde većina riba ne može da pronađe hranu jer mlada jegulja
može da se hrani mrtvim i raspadajućim biljnim i životinjskim materijama.

Ali velike udaljenosti koje prevaljuju i tokom kojih se razdvajaju čine ih ranjivima.
Sedamdeset miliona godina postojanja i 40 godina propadanja
Ipak, još se gaji neka nada da ce preživeti

2966_m.JPG

(preuzeto sa B92)
 
Pogledajte prilog 1071959

Jegulja je nekada bila toliko mnogo da su se smatrale štetočinama, ali danas je to pradrevno stvorenje ugroženo ljudskom aktivnošću i preti im rizik od izumiranja, upozoravaju naučnici i ekolozi.

Jegulje se pojavljuju u mitologiji i u drevnoj umetnosti, a njihove kosti su pronađene u grobnicama koje su starije više od hiljadu godina, prenosi agencija Hina.
Pre samo 30 godina bile su toliko česte da su u Francuskoj označene kao smetnja koja ugrožava populaciju lososa i uništava ribolovna mesta.
U manje od pola veka situacija se dramatično promenila. Populacija evropske jegulje pala na samo 10 odsto u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka, prenosi Hina.

Evropska jegulja je danas na listi kritično ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode.
Kritično ugrožene vrste su kategorija iznad ugroženih vrsta, u koju spadaju američki i japanski srodnici evropske jegulje.
Jeguljin kompleksni životni ciklus čini je ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti, uključujući prekomerni lov vrste koja je omiljena poslastica u Aziji.

Ali to nije jedini razlog koji je doveo do smanjenja populacije jegulje.
Zagađenje vodotoka pesticidima, lekovima i plastikom i uništavanje staništa isušivanjem močvara ima mnogo veći učinak, ne samo na populaciju jegulja,
već i na njihovu sposobnost za razmnožavanjem.

Ne smeju se zanemariti ni klimatske promene. One menjaju tok morskim strujama koje vode jegulje iz mresišta u tropskim vodama prema rekama i ušćima
u kojima će provesti većinu života. Duže rute znače veću stopu mortaliteta za mlade jegulje

Pogledajte prilog 1071960

Veruje se da su jegulje živele i pre 60 do 70 miliona godina, ali do danas je otkriveno tek 19 različitih vrsta i podvrsta koja pripadaju porodici "Anguillidae".
Uprkos njihovoj dugovečnosti, mnogo toga o njima ostaje misterija, a naučnici su tek nedavno locirali njihova prva mrestilišta.

Na neki način, jegulje su "superprilagodljiva" bića.One mogu da se razmnožavaju tamo gde većina riba ne može da pronađe hranu jer mlada jegulja
može da se hrani mrtvim i raspadajućim biljnim i životinjskim materijama.

Ali velike udaljenosti koje prevaljuju i tokom kojih se razdvajaju čine ih ranjivima.
Sedamdeset miliona godina postojanja i 40 godina propadanja
Ipak, još se gaji neka nada da ce preživeti

Pogledajte prilog 1071961
(preuzeto sa B92)
Tuga! I miševi se danas smatraju štetočinama pa će za par godina biti verovatno još jedan potencijal životinja na granici izumiranja. Ljudi su stoka.
 
Pogledajte prilog 1071959

Jegulja je nekada bila toliko mnogo da su se smatrale štetočinama, ali danas je to pradrevno stvorenje ugroženo ljudskom aktivnošću i preti im rizik od izumiranja, upozoravaju naučnici i ekolozi.

Jegulje se pojavljuju u mitologiji i u drevnoj umetnosti, a njihove kosti su pronađene u grobnicama koje su starije više od hiljadu godina, prenosi agencija Hina.
Pre samo 30 godina bile su toliko česte da su u Francuskoj označene kao smetnja koja ugrožava populaciju lososa i uništava ribolovna mesta.
U manje od pola veka situacija se dramatično promenila. Populacija evropske jegulje pala na samo 10 odsto u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog veka, prenosi Hina.

Evropska jegulja je danas na listi kritično ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode.
Kritično ugrožene vrste su kategorija iznad ugroženih vrsta, u koju spadaju američki i japanski srodnici evropske jegulje.
Jeguljin kompleksni životni ciklus čini je ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti, uključujući prekomerni lov vrste koja je omiljena poslastica u Aziji.

Ali to nije jedini razlog koji je doveo do smanjenja populacije jegulje.
Zagađenje vodotoka pesticidima, lekovima i plastikom i uništavanje staništa isušivanjem močvara ima mnogo veći učinak, ne samo na populaciju jegulja,
već i na njihovu sposobnost za razmnožavanjem.

Ne smeju se zanemariti ni klimatske promene. One menjaju tok morskim strujama koje vode jegulje iz mresišta u tropskim vodama prema rekama i ušćima
u kojima će provesti većinu života. Duže rute znače veću stopu mortaliteta za mlade jegulje

Pogledajte prilog 1071960

Veruje se da su jegulje živele i pre 60 do 70 miliona godina, ali do danas je otkriveno tek 19 različitih vrsta i podvrsta koja pripadaju porodici "Anguillidae".
Uprkos njihovoj dugovečnosti, mnogo toga o njima ostaje misterija, a naučnici su tek nedavno locirali njihova prva mrestilišta.

Na neki način, jegulje su "superprilagodljiva" bića.One mogu da se razmnožavaju tamo gde većina riba ne može da pronađe hranu jer mlada jegulja
može da se hrani mrtvim i raspadajućim biljnim i životinjskim materijama.

Ali velike udaljenosti koje prevaljuju i tokom kojih se razdvajaju čine ih ranjivima.
Sedamdeset miliona godina postojanja i 40 godina propadanja
Ipak, još se gaji neka nada da ce preživeti

Pogledajte prilog 1071961
(preuzeto sa B92)

Toliko sam jeo jegulja u Kini, mislim ono, serviraju se kao brza hrana, tako da mislim da u Aziji sigurno nece izumreti pored te kolicine koje spremaju
za hranu.
 
Da, ali dinisaurusi su nestali zahvaljujuci prirodnim kataklizmama i promenama. I pre pada asteroida, broj dinisaurusa tokom perioda krede se drasticno smanjivao jer nisu mogli da se adaptiraju na promene kopna, klime, mora i pojave drugih vrsta zivotinja. Kada su nestali dinosaurusi, zamenili su ih sisari kao dominantna vrsta. Isto se desavalo tokom svih 5 masovnih izumiranja u istoriji Zemlje. I to se zove evolucija i prirodna selekcija gde je priroda zamenila jednu vrstu drugom.
U slucaju jegulja o kojima Nina pise, za njihov nestanak je zasluzan covek a ne priroda. Jedanput kada jegulje nestanu, nista se nece pojaviti da ih zameni. I tu je razlika i problem. Zato i kazu da ce zivotinje izumreti. A sa obzirom da izumiru zaslugom coveka, priroda nece zameniti izumrle vrste, niti ih moze zameniti brzinom kojom ih covek unistava. Jedanput kada nestanu zivotinje, nestace i biljke, jer jedno bez drugog ne moze...a za njima ce izumreti i ljudska civilizacija......ako se ne pobijemo pre toga. Onda ce priroda ponovo poceti iz pocetka. Kao sto kaze dr. Malkolm (Jeff Goldblum u Jurrasic Park filmu)....... "Life finds the way".
 
Desilo se izumiranje citavih civilizacija, životinja od dinosaurusa pa na ovamo i evo opet neke životinje trče.



Pa, dobro.
Па, није добро.
Човек је посредно или непосредноодговоран за убрзани нестанак како у животињском тако и у биљном свету, а за енормно повечање броја микро организама које стара и пушта у свет( Вируси и бктерије.
Пошто је човек мисаоно биће он је јести у великом или чак највећем делу одговоран за стањена Земљи, а ми немамо резервну планету, сем ако се не заносимо како ћемо живети у свемиру како нам еокномски могули Мајкрософта и Амазона обећавају.
 
Da, ali dinisaurusi su nestali zahvaljujuci prirodnim kataklizmama i promenama. I pre pada asteroida, broj dinisaurusa tokom perioda krede se drasticno smanjivao jer nisu mogli da se adaptiraju na promene kopna, klime, mora i pojave drugih vrsta zivotinja. Kada su nestali dinosaurusi, zamenili su ih sisari kao dominantna vrsta. Isto se desavalo tokom svih 5 masovnih izumiranja u istoriji Zemlje. I to se zove evolucija i prirodna selekcija gde je priroda zamenila jednu vrstu drugom.
U slucaju jegulja o kojima Nina pise, za njihov nestanak je zasluzan covek a ne priroda. Jedanput kada jegulje nestanu, nista se nece pojaviti da ih zameni. I tu je razlika i problem. Zato i kazu da ce zivotinje izumreti. A sa obzirom da izumiru zaslugom coveka, priroda nece zameniti izumrle vrste, niti ih moze zameniti brzinom kojom ih covek unistava. Jedanput kada nestanu zivotinje, nestace i biljke, jer jedno bez drugog ne moze...a za njima ce izumreti i ljudska civilizacija......ako se ne pobijemo pre toga. Onda ce priroda ponovo poceti iz pocetka. Kao sto kaze dr. Malkolm (Jeff Goldblum u Jurrasic Park filmu)....... "Life finds the way".
Па, није добро.
Човек је посредно или непосредноодговоран за убрзани нестанак како у животињском тако и у биљном свету, а за енормно повечање броја микро организама које стара и пушта у свет( Вируси и бктерије.
Пошто је човек мисаоно биће он је јести у великом или чак највећем делу одговоран за стањена Земљи, а ми немамо резервну планету, сем ако се не заносимо како ћемо живети у свемиру како нам еокномски могули Мајкрософта и Амазона обећавају.

Momci, sve što ste napisali ja vrlo dobro razumem, nije to ništa sporno. Ono što hoću reći samo je da će se opet desiti masovna izumiranja, kao i kod civilizacija pre nas, prosto to je neki životni ciklus koji ćemo dostići i to je to.

Sve što uništavamo će nas na kraju lupiti po glavi, ali je možda čak i bolje da nas lupi po glavi priroda nego da nas lupi po glavi nuklearna bomba jer se nekom senilnom matorcu digao falus da je lansira, pošto se on naživeo.
 
Ono što hoću reći samo je da će se opet desiti masovna izumiranja, kao i kod civilizacija pre nas, prosto to je neki životni ciklus koji ćemo dostići i to je to.
Nikad nije bilo ovolikih masovnih izumiranja vrsta pre. Veliki broj izumiranja vrsta je počeo oko 1840 baš tu oko završetka industrijske revolucije. Što ukazuje da du zagađivači problemi, čak 15 vrsta je izumrlo u 2020 godini. Ali izumiranje ne možemo da prihvatimo kao nešto normalno, to veoma utiče na našu okolinu, ako previše zmija izumre miševi će se umnožiti. Svaka životinja koja izumre ostavi posledice, sve je povezano i ako lanac pukne onda gotovi smo.
 
Nikad nije bilo ovolikih masovnih izumiranja vrsta pre. Veliki broj izumiranja vrsta je počeo oko 1840 baš tu oko završetka industrijske revolucije. Što ukazuje da du zagađivači problemi, čak 15 vrsta je izumrlo u 2020 godini. Ali izumiranje ne možemo da prihvatimo kao nešto normalno, to veoma utiče na našu okolinu, ako previše zmija izumre miševi će se umnožiti. Svaka životinja koja izumre ostavi posledice, sve je povezano i ako lanac pukne onda gotovi smo.

Iskreno, lično smatram da i treba da budemo gotovi, pa da počnu stvari ispočetka, jer ovo što se napravilo je sve samo ne dobro.
 
Nikad nije bilo ovolikih masovnih izumiranja vrsta pre. Veliki broj izumiranja vrsta je počeo oko 1840 baš tu oko završetka industrijske revolucije. Što ukazuje da du zagađivači problemi, čak 15 vrsta je izumrlo u 2020 godini. Ali izumiranje ne možemo da prihvatimo kao nešto normalno, to veoma utiče na našu okolinu, ako previše zmija izumre miševi će se umnožiti. Svaka životinja koja izumre ostavi posledice, sve je povezano i ako lanac pukne onda gotovi smo.
Предходне катаклизме није изазвао човек( бар колико знамо!) али за ово стање је одговоран човек ,као што си рекла, и он треба да сноси одговорност
 

Back
Top