Uskoro štampano izdanje Vojničevog rukopisa

Vesti Krstarice

Domaćin
Poruka
3.392
Španska izdavačka kuća iz Burgosa prirediće štampano izdanje jednog od najmisterioznijih rukopisa – Vojničevog manuskripta.

Ilustrovan i ručno napisan kodeks na pergamentu proučavali su mnogi kriptografi, ali do sada niko nije dešifrovao tekst. Rukopis se čuva u Biblioteci retkih knjiga i rukopisa Bejneke Univerziteta Jejl u SAD.

Mala izdavačka kuća sa severa Španije, Siloe, dobila je posle deset godina pregovaranja dozvolu da izda 898 faksimila rukopisa. Za taj broj izdavač se odlučio zato što je sa ranijim izdanjima faksimila drugih rukopisa u palindromu (696) imao uspeha.

Nije poznato koliko novca je izdavač morao da izdvoji za izdavačka prava, ali će svaka reprodukcija koštati izmedju 7.000 i 8.000 evra. Oko 300 kupaca veće je rezervisalo po jedno izdanje faksimila Vojničevog rukopisa.

Rejmond Klemens iz Jejlove biblioteke Bejneke rekao je da će izdanje faksimila omogućiti lakši pristup delu budući da postoji veliko interesovanje za delo.

"Ukoliko bismo dozvolili da često bude konsultovan, rukopis bi bi uništen. Reprodukcija će omogućiti drugim bibliotekama i muzejima da imaju po jednu kopiju", rekao je Klemens.

Ilustrovana knjiga nepoznatog autora na nepoznatom jeziku, sa crtežima nepoznatih biljaka, stara je, kako se veruje, oko 600 godina. Dobila je naziv po američkom trgovcu knjigama poljsko-litvanskog porekla Vilfridu Vojniču. On je izdanje našao 1912. godine u Italiji.

Dugo se verovalo da je knjiga delo franjevačkog monaha Rodžera Bejkona koji je živeo u 13. veku, ali je kasnije analizom pergamenta utvrdjeno da rukopis datira iz 15. veka.

Neki stručnjaci veruju da je rukopis, koji sadrži i ilustracije i dijagrame, delo italijanskog renesansnog genija Leonarda da Vinčija.

Sadržaj manuskripta je enigma. Jedini ko je do sada "uspeo da dešifruje" kodeks bio je Indijana Džons, lik istoimenog filma Stivena Spilberga.

Izdavačkoj kući će biti potrebno 18 meseci za prvi faksimil Vojničevog rukopisa. Posao je započet u aprilu.
 
ENIGMA STARA 600 GODINA Ruski matematičari otključali misteriju ŠIFROVANOG DREVNOG RUKOPISA

Ruska reč , Ivan Morozov , | 21. 04. 2017.

Naučnici iz Instituta primenjene matematike "M.V. Keldiš" Ruske akademije nauka su došli do zaključka da je čuveni Vojničev rukopis zapravo splet dva jezika sa propuštenim samoglasnicima i lažnim razmacima između reči.

Rukopis koji se čuva u biblioteci retkih knjiga Univerziteta Jejl, a koji je dobio ime po Vilfridu Vojniču, poljskom trgovcu knjigama koji je isti kupio 1912. godine, je ilustrovani srednjovekovni kodeks nepoznatog autora, a pretpostavlja se da je napisan na severu Italije u ranom 15. veku (1404—1438), prenosi "Ruska reč".

Svi pokušaji da se ovaj jedinstveni dokument dešifruje su bili neuspešni. Proučavali su ga mnogi profesionalni i amaterski kriptografi i kriptoanalitičari. Poslednji zaključak britanskog naučnika Gordona Raga je sledeći:

- Vojničev rukopis je mogao da izmisli svako ko se bar malo razume u jednostavne metode kopiranja teksta. Nemoguće je dešifrovati ovaj tekst.

Ruski matematičari su sebi postavili zadatak da shvate da li je dokument mistifikacija, besmisleni red znakova ili ipak šifrovani tekst. Na kom je jeziku napisan?

Naučnici su pretpostavili da su u rečima zamenjena mesta slovima, da postoji deo teksta poput "šifrarnika" ili "rečnika" za razumevanje rukopisa, da se radi o spletu dva jezika, da ima lažne razmake između reči. Ostaje, dakle, još pitanje o kojim se jezicima radi.

Analiza strukture je pokazala da je 60% teksta najverovatnije napisano na engleskom ili nemačkom jeziku, a 40% na italijanskom ili španskom, mada se možda radi i o latinskom.

- Nažalost, dešifrovati tekst ne znajući propuštene samoglasnike je nemoguće. Ja vam mogu navesti jednu varijantu teksta, a drugi stručnjak će iz tih reči izvući sasvim drugi smisao - kaže Jurij Orlov, doktor fizičko-matematičkih nauka, saradnik Instituta primenjene matematika "M.V. Keldiš" RAN.

- Ne znam koliko je danas važno da se razume ovaj tekst, jer, ako sudimo po ilustracijama, radi se o savetima u koje doba godine saditi mak da bismo dobili opijum. Za nas matematičare je najvažnije da proverimo naše matematičke instrumente, da saznamo da li smo u stanju da prepoznamo jezik. Sada znamo da jesmo. Sledeći korak je da shvatimo koja su ta dva jezika - kaže ruski matematičar.

Vojničev rukopis su proučavali mnogi kako profesionalni tako amaterski kriptografi, uključujući američke i britanske kriptoanalitičare iz oba svetska rata.

Niko do sada nije uspeo da dešifruje tekst, koji je postao veoma poznat slučaj u istoriji kriptografije. Misterija značenja i porekla rukopisa pobudila je maštu u popularnoj kulturi, što je pokrenulo pisanje romana, raznih spekulacija sa osvrtom na sadržaj rukopisa i sl. Nijedna od brojnih hipoteza predlaganih tokom poslednjih sto godina nije još uvek zvanično potvrđena.*
 

Back
Top