Umalo da nestanemo

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
84.667

Čovečanstvo je umalo izumrlo: Samo 1.300 ljudskih predaka živelo je u jednom trenutku na planeti​

Rekonstrukcija homo erektusa u Prirodnjačkom muzeju u Londonu - Sputnik Srbija, 1920, 03.09.2023

© Foto : Wikimedia Commons

Čovečanstvo je jedva preživelo period od 100.000 godina tokom ranog pleistocena, navodi se u istraživanju koje je proučavalo populaciona uska grla u prošlosti naše vrste.
U periodu između 930.000 i 813.000 godina, populacija ljudskog pretka pala je na 1.300 pojedinaca. Ovakvo stanje trajalo je 117.000 godina i poklapa se sa hronološkom prazninom u pronalaženju ljudskih afričkih i evropskih fosila u tom periodu.
Tim stručnjaka koji je vodio istraživanje objavio ga je u časopisu Sajens, prenosi portal Gizmodo.
Populaciona uska grla su događaji u kojima se broj pripadnika neke vrste drastično smanji, što smanjuje sveukupnu genetsku raznolikost vrste.
Istraživački tim razvio je model kojim su analizirana 3.154 sadašnja genoma iz 10 afričkih i 40 neafričkih stanovništava.
U svih 10 afričkih genoma utvrđeno je da je došlo do uskog grla koje je dovelo čovekovog pretka do ruba izumiranja. Naučnici teoretišu da je uzrok možda bila promena klimatskih uslova.
Arheolog iz Britanskog muzeja Nik Ešton i paleoantropolog iz londonskog Prirodnjačkog muzeja Kris Stringer kažu da ovo istraživanje pokazuje ranjivost ranoljudske populacije, koja je skoro potpuno nestala.
Homo sapijens (vrsta kojoj danas pripadamo) se ne pojavljuje među otkrivenim fosilima sve do pre 300.000 godina, što znači da se usko grlo desilo precima.
Istraživanje ukazuje da su fosili homo hajdelbergenzisa su među malobrojnim iz Afrike koji potiču iz perioda koji je ispitivan i da su živeli pre 950.000 i 650.000 godina.
Naučni tim navodi i da je moguće da je tokom perioda uskog grla došlo do pojave poslednjeg zajedničkog pretka denisovaca, neandertalaca i modernog čoveka.
izvor Sputnjik Srbija/antropologija
 
Čovečanstvo je jedva preživelo period od 100.000 godina tokom ranog pleistocena, navodi se u istraživanju koje je proučavalo populaciona uska grla u prošlosti naše vrste.
U periodu između 930.000 i 813.000 godina, populacija ljudskog pretka pala je na 1.300 pojedinaca. Ovakvo stanje trajalo je 117.000 godina i poklapa se sa hronološkom prazninom u pronalaženju ljudskih afričkih i evropskih fosila u tom periodu.
Tim stručnjaka koji je vodio istraživanje objavio ga je u časopisu Sajens, prenosi portal Gizmodo.
Posledica velikog rata, polako se i zvanicna istrazivanja priklanjaju alternativi
"Pre 850.000 godina vodje Atlantide, ustale protiv bogova i "Velikih ucitelja", napravile su nepopravljivu gresku, koja je dovela do promene toka "Epohe vremena" i propasti najveceg dela ostrva Atlantide. Pomocu svog oruzja, obuzeti zeljom da uniste spremiste bogova, vimani, dejstvujuci po naredjenju vodja Atlantide, uputili su iz svemira energetski zrak u srediste zemlje, usled cega se razlegla eksplozija neobicne snage, koja je dovela do cepanja ostrva, ciji je najveci deo potonuo u bezdan okeana. Na tom se mestu nalazi Sargasko more.
Veci deo "bogova" koji su ziveli pod zemljom i sluzili se dobrima raja sto su ga stvorili, poginulo je usled eksplozije unutrasnjeg sunca.
Na smenu su im dosli drugi "bogovi" s planete Nibiru. I na nebu se razbuktao rat bogova.

Iz arhive Anenerbea, njihova istrazivanja - adaptiran tibetanski tekst
"Nakon te tragedije Zemlja je promenila svoju orbitu i ciklus okretanja oko Sunca, koji je cinilo za nas obicnih 365 dana. Doslo je do premestanja polova. Prilikom premestanja polova, otvoreni prolazi u srediste zemlje - "Kolevku covecanstva", "Raj bogova" s obe strane behu zatvoreni putem svaljivanja premestene mase zemlje, i otvoreni su ponovo s protokom vremena na mestima obrazovanja novih polova usled sredobezne sile okretanja zemlje oko svoje ose.
...Kao rezultat dogadjaja od pre 850.000 godina, toltecka civilizacija Atlanata je propala u toku sledecih nekoliko stotina hiljada godina."
 
Poslednja izmena:

Back
Top