Nisam cula ni za jedan slucaj u Nemackoj,inace bi zvonilo na sva zvona
Broj neonacističkih skupina u Njemačkoj rapidno raste, a ove je godine zabilježen 20-postotni porast napada desnih ekstremista u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Stanjem u Njemačkoj zabrinuti su i u Središnjem vijeću Židova Njemačke koji kažu da situacija u zemlji pomalo podsjeća na nasilje koje se provodilo nad pripadnicima njihova naroda tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća.
ŽIDOVI ZABRINUTI
Antisemitski i napadi krajnjih desničara postali su tako razmetljivi i agresivni da sve više podsjećaju na godine poslije 1933, kada je Adolf Hitler došao na vlast, izjavila je Charlotte Knobloch na konferenciji za novinare u utorak. Knobloch, koja je preživjela Holokaust, smatra da je vlast izgubila kompas u borbi s rastućom popularnosti neonacističkih stranaka koje žanju uspjehe među siromašnim stanovništvom na bivšem komunističkom istoku zemlje.
Nasilje pripadnika krajnje desnice u Njemačkoj sve je otvorenije i brutalnije. U razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine zabilježeno je oko 8.000 prijestupa koje su počinili pripadnici raznih neonacističkih skupina, a prošle je godine u istom razdoblju počinjeno 5.127 zločina, što je povećanje od 20 posto. Navedimo samo neke primjere.
Prije nekoliko tjedana igrači židovskog nogometnog kluba TuS Makabi iz Berlina napustili su teren kada ih je 15 navijača protivničkog kluba VSG Altglienicke počelo vrijeđati izvikujući parole Auschwitz se vratio i Židove na lomaču. Židovi su se požalili sucu tražeći da nešto poduzme, ali on se na to nije ni osvrnuo. Nešto ranije, u srednjoj školi u gradiću Pareyu u istočnoj Njemačkoj jedan je šesnaestogodišnjak bio prisiljen šetati školskim dvorištem s obješenom tablom oko vrata na kojoj je pisalo: Ja sam ovdje najveća svinja i imam posla samo sa Židovima. U lipnju je skupina neonacista nekoliko kilometara južno od Pareya spalila američku zastavu i primjerak Dnevnika Ane Frank…
Pristaše NPD-a
Ured državnog tužitelja iz Magdeburga pokrenuo je istragu protiv sedmorice ljudi, članova desničarske skupine koja je organizirala i obavila spaljivanje knjige. Ako ih osude, prijeti im zatvorska kazna do pet godina. No ono što najviše brine jest to da u gradiću od jedva tisuću stanovnika nitko nije dignuo glas protiv spaljivanja knjige, a ni gradonačelnik, koji je bio prisutan kada se to događalo, nije ništa učinio.
NEJEDINSTVEN PRISTUP
Vlasti na državnom i lokalnom nivou svjesne su problema, ali imaju različito viđenje o tome kako se odnositi prema njemu. Socijaldemokrati bi organizirali demokratski samit na kojem bi se raspravljalo o tome, krajnja ljevica bi utemeljila nezavisno vijeće zaduženo za nadzor krajnje desnog ekstremizma, a demokršćani favoriziraju stroge kazne za takve prijestupe, kombinirane s intenzivnom političkom edukacijom.
Ekstremističko nasilje više se ne smatra izoliranim i beznačajnim
Jedna od najdramatičnijih razlika, koja rezultira nejedinstvenim pristupom rješavanju problema nasilja desničarskih skupina, odnosi se na političku razdvojenost istoka i zapada zemlje, a posebice što se tiče uspjeha stranaka krajnje desnice na izborima za lokalne parlamente istočnonjemačkih saveznih pokrajina.
USPJEH NA IZBORIMA
Posljednji u nizu uspjeha desnih radikala nedavan je ulazak Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) u parlament savezne pokrajine Mecklenburg – Vorpommern, gdje su na lokalnim izborima osvojili 7,3 posto glasova, a u saveznoj pokrajini Saskoj neonacisti su na prošlogodišnjim izborima osvojili gotovo isti broj glasova kao i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD).
Iako je problem s neonacistima nacionalni problem, najizraženiji je u pokrajinama koje su nekada sačinjavale komunističku Njemačku Demokratsku Republiku (DDR). Šesnaest godina nakon ujedinjenja sa zapadom na istoku vlada razočaranje i velika nezaposlenost. Također, u tim regijama živi malo stranaca.
U Njemačkoj su neonacističke skupine sve brojnije
Istočni Nijemci kao da su izgubili povjerenje u tradicionalne njemačke stranke - socijaldemokrate i demokršćane - te smatraju da one nisu uspjele riješiti njihove probleme, tj. približiti ih standardu bogatog zapada zemlje. Gotovo četvrtina stanovnika nekadašnjeg DDR-a i danas glasuje za Lijevu stranku koja je legitiman nasljednik Komunističke partije DDR-a i koja se nikada nije odrekla svog naslijeđa ni distancirala od zločina počinjenih za vrijeme komunizma.
To znači da ogroman broj građana bivšeg DDR-a još uvijek na izborima bira stranke bez demokratskih korijena, od kojih se neke nalaze i pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Istodobno, na zapadu zemlje stranke radikalne desnice i ljevice u pravilu ne osvajaju više od dva posto glasova na izborima za lokalne parlamente.
http://www.h-alter.org/vijesti/vijesti/nacizam-sve-popularniji-u-njemackoj
