Tri obroka dnevno = zavisnost od hrane?

Schrodinger

Elita
Poruka
15.341

NAUČNICI RAZBIJAJU MIT O TRI OBROKA DNEVNO

Zbog dostupnosti hrane jedemo više nego naši preci iako naša tela nisu predviđena za to, smatraju naučnici

Osam sati za jelo 16 za post

Povod za ovo istraživanje je sve popularniji trend da se obroci rasporede u periodu od osam sati, a da se 16 sati praktično gladuje. Kako je objasnila profesor na Medicinskom fakultetu u Viskonsinu Rozalin Anderson ograničen unos kalorija utiče na smanjenje nivoa upala u organizmu
- Svakodnevni post može imati prednosti. Post dovodi telo u drugačije stanje i spremnije je da nadgleda i popravi oštećenja u organizmu. Ovo se pre svega odnosi na proteine koje ukoliko unosimo u organizam u većoj količini može da dovede do brojnih bolesti. Povremeni post je u skladu sa načinom na koji su naša tela evoluirala – tvrdi ona.
Andersonova naglašava da ishrana na ovaj način daje predah našem telu da skladišti hranu tamo gde treba i obezbedi energiju iz zaliha hrane koje imamo u organizmu.
Prema mišljenju profesora sportskih nauka Univerziteta u Padovi Antonia Paolija post bi mogao da poboljša naš glikemijski odgovor, odnosno rast glukoze u krvi nakon jela. Manji porast glukoze u krvi usled ređih obroka i posta omogućava da naše telo skladišti manje masti.

.........................................................................................................................................
Odvikavanje od bilo koje hrane je sigurno moguce i lako izvodljivo kao i od slatkisa npr.
 
Mnogo se trosi na odrzavanje telesne temperature, zato bi bilo logicno da se zimi jede vise a leti skoro nista.
Ako u tu tvoju racunicu ne ukalkuliras rad sve ti pada u vodu. Ako se covjek malo krece ili radi ne treba mu kalarija koliko treba radnom covjeku. Samim time covjekovo tijelo radi smanjenim kapacitetom i zadovoljava potrebe tj. ne trosi se bezveze. To je barem moja teorija. Najbitniji je unos tekucine. Ovo sta pises za ljeto i zimu vec godinama ne pijem hladno po ljeti i toplo po zimi jer dolazi do soka organizma. To sam odavno negdje procitao i poceo primjenjivati.
 
Nasim precima je bilo normalno da ceo dan rade u polju i ne rucaju nista, dakle samo dorucak i vecera. Rucak nedeljom, kao izuzetak
Ne znam za tvoje pretke samo moji su bili gospoda. Ja sam sljaker vulgaris :rotf:

Salim se djelomicno. Kako zivim sam nemam nekih pravila. Unazad godinu dana primjerio sam da jedem vise po noci. Svejstan sam da to treba izbjegavati, radi odmaranja zeluca i crijeva, ali jbg kad sam psihic pa se ne drzim stalno toga.
 
Citao sam da ne valja telo cimati drasticnim rezimom posno-masto (aktuelno bas u ovo praznicno doba), jer se rizikuju problemi sa pankreasom, upala i sl.
E sad, koliki bi to inace bio shok samo na dnevnoj bazi, to ne znam..
Dnevno ne, ali ko zna, mada umeju i novine svašta da objavljuju. Krajnje je opasno izgladnjivanje za proteinima u dugom periodu, kakvi sve metabolički potemećaji nastaju u tom skučaju, da ti se podigne kosa na glavi.
 
Mnogo se trosi na odrzavanje telesne temperature, zato bi bilo logicno da se zimi jede vise a leti skoro nista.
Nije to zbog održanja telesne temperature, mi nismo više u stanju da temperaturu održavano ppvećanjem rate metabolizma, nego se zimi (kao i sve ostale životinje) nakupi sloj sala kao zaštita od hladnoće - izolacija, a leti se gubi težina zbog smanjenja apetita jer bi nas sama potraga za hranom i fozička aktivnost skopčana sa tim izlagala stalnoj opasnosti od pregrevanja. Evoluirali smo u Africi, zaštićeni od velike hladnoće, i nismo uopšte imali potrebe da regulišemo telesnu temperaturu ubrzanjem metabolizma kao životinje koje su se ko zna koliko dugo prilagođavale hladnoći a i one prvenstveno koriste naslage sala i bitno gušće zimsko krzno kao izolaciju od hladnoće. Čovek je prestao da bude pravi homeoterm još kad je ovladao vatrom i naučio da pravi odeću.
 
Poslednja izmena:

Back
Top