Tri doba žene-Klimt

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.520
Ovo je kvadratna slika ulja na platnu, 180cm X 180cm, završena 1905. godine, kada je Gustav Klimt
(1862-1918) bio na svom umetničkom vrhuncu. Osvojio je zlatnu medalju na Međunarodnoj izložbi
u Rimu 1911. godine, a zatim je 1912. kupila tamošnja Galleria Nazionale d’Arte Moderna.
Slika je kombinacija figurativnih elemenata (dve žene i dete) i čisto dekorativnih elemenata koji nešto
duguju delu Margaret Mekdonald (1864-1933), čiji je rad bio na osmoj izložbi bečke secesije 1900.
godine. A bili su i vizantijski mozaici Ravene, koje je Klimt posetio dva puta 1903. godine.

Art-Klimt-The-Three-Ages-of-Woman-650.jpg

Slika je veoma šarena. Mlada žena i dete su u koloni uglavnom hladnih boja, starica u koloni uglavnom toplih boja. Unutar stubova, koji okružuju figure, nalaze se mnogi naizgled apstraktni oblici, koji bi mogli biti zasnovani na delima Ernsta Hekela (1834-1919) koji je koristio mikroskope da pronađe umetničke forme u prirodi.
Sa obe strane kolona pri dnu više od dve trećine slike čine tragovi nečega što liči na mehuriće (ili možda kišu)
u smeđoj tečnosti, iznad koje je čvrsta tamnosmeđa, osim na krajnjem levom delu slike , gde se mehurići
protežu do vrha.
Tematika se reflektuje na ljudsko stanje i kao takva se može posmatrati kao tematski nastavak Betovenovog
friza iz 1902. Većina Klimtovih dela bila je o ženama i ova slika prikazuje tri. Voleo je žene i voleo je seks.
Zaveo je mnoge svoje modele, izrodio mnogo vanbračne dece, slikao je gol osim u ogrtaču, pravio
pornografske crteže, imao plaćene modele u svom ateljeu kada mu nisu bili potrebni i umro je od sifilisa (komplikovanog 'gripom) . U erotizmu svog rada i korišćenju linije sledio je engleskog secesijskog ilustratora Obrija Berdslija (1872-1898).
 
Klimt nije bio jedini član bečke avantgarde fin de siecle koji je seks stavio u središte svega.
Sigmund Frojd (1856-1939) je izumeo psihoanalizu. Objavio je Studije o histeriji 1895,
Tumačenje snova 1899 i Psihopatologiju svakodnevnog života 1901, između ostalih radova.
Klimt je čitao i Fridriha Ničea (1844-1900) i Artura Šopenhauera (1788-1860), 1872.
Niče je objavio Rađanje tragedije koju je Klimt vizuelno interpretirao u Šubertu za klavirom
(1899) i Muzici II (1898). Dakle, najnovija razmišljanja u psihologiji i filozofiji informisala su
Klimtov rad. Njegov uvid u to kako svi mi funkcionišemo kao osećajna bića u društvu bio je
na vrhu ljudske misli i korak napred u odnosu na ono što je umetnost ranije prikazivala.
facebook_1533789222335.jpg

Klimt je koristio i alegoriju i simbolizam. Tratinčice u majčinoj kosi u Tri doba žene su alegorija proleća i odaju poštovanje njegovom dugom klasičnom umetničkom obrazovanju na Kunstgewerbeschule. Simbolika koju možemo videti ovde je u emotivnoj vagnerovskoj temi raspadanja i smrti i putu kroz život koji tamo vodi. Francuski simbolisti, Odilon Redon (1840-1916)
i Gustave Moreau (1826-1898) bili su duboko psihološki i njihova dvosmislenost duboko je zašla
u našu psihu, Klimt je to oponašao otkad je njegova slika iz filozofije iz 1900. za Univerzitet u Beču stvorila ogroman skandal. Apstrakt predstavljen slikovito je centralni za Klimtovo delo.
 
Majčina figura je neprirodno bleda i neprirodno mršava, a njeno lice ima rumene obraze i
zatvorene oči. Ima veštačku lepotu i luminiscenciju koji su tako tipični za Klimta i koji pruža
šokantan kontrast susednoj glavi starice. Majka drži svoje usnulo dete blizu i saginje glavu
nad njim da bi ga dodatno okružila i zaštitila. Sve tri figure su gole, otkrivajući svoja tela i duše gledaocu kako bi dodatno naglasile emociju kompozicije i kontraste u ciklusu života.

41c763dc7051fd0e86db68a63a24d129.jpg

Klimt nam nikada nije rekao šta misli, za razliku od mnogih drugih velikih umetnika. Kada je
umro, njegova prepiska je spaljena. Jedini uvid je njegov „Komentar nepostojećeg autoportreta”
u kome je pisalo: „Nikada nisam slikao autoportret. Manje me zanimaju sebe kao tema za slikanje nego druge ljude, pre svega žene... Nemam ništa posebno kod mene. Ja sam slikar koji slika dan za danom od jutra do mraka...
Ko ikada želi da sazna nešto o meni...treba pažljivo da pogleda moje slike.
 

13. "Portret Adele Bloh Bauer II", Gustav Klimt – 150 miliona dolara​

11171_800px-gustav-klimt-047_orig.jpg

Wikipedia.org/By Gustav Klimt-The Yorck Project

"Portret Adele Bloh Bauer II", Gustav Klimt
Gustav Klimt dva puta slikao je Adel Bloh Bauer, a portret broj jedan, 2006. godine prodat je po ceni od 135 miliona dolara. Inače, obe Klimtove slike uzeli su nacisti tokom Drugog svetskog rata, ali su na posletku ipak završile u bečkoj Galeriji Belvedere.

Druga ( zapravo prva) je naravno ova glavna:

91nOSBZkhlL._AC_SL1500_.jpg
 

13. "Portret Adele Bloh Bauer II", Gustav Klimt – 150 miliona dolara​

11171_800px-gustav-klimt-047_orig.jpg

Wikipedia.org/By Gustav Klimt-The Yorck Project

"Portret Adele Bloh Bauer II", Gustav Klimt
Gustav Klimt dva puta slikao je Adel Bloh Bauer, a portret broj jedan, 2006. godine prodat je po ceni od 135 miliona dolara. Inače, obe Klimtove slike uzeli su nacisti tokom Drugog svetskog rata, ali su na posletku ipak završile u bečkoj Galeriji Belvedere.

Druga ( zapravo prva) je naravno ova glavna:

Pogledajte prilog 1038304

Ove slike sam imala priliku da vidim izbliza.
Belvedere je fascinantan!
Dozvolili su slikanje telefonom, ali mi je sve ostalo u telefonu koji sam promenila, rado bih okačila i druge slike koje sam sa zadovoljstvom fotografisala.
 

Slike iz Belvedere dvorca su mi ostale zarobljene u telefonu.
Na računari imam fotografija ali sam ja na svakoj.
Imam i slike ispred Šenbruna posle junskog filharmonijskog koncerta.
Imam i slike sa čuvenog rok koncerta koji se održava svake godine u junu, čuveni Dounainselfrst, na kojem sam bila dve godine zaredom.
Jedino te slike kada sam slikala stejdž su bez mene ; )
Ako Bog da, kada prođe korona, biće slika slikanih samo za teme.
 
. Dakle, kontrast između stilizirane slike mlade žene i naturalističke slike starice dobija
simbolično značenje: prva faza života sa sobom nosi beskrajne mogućnosti i metamorfoze,
a poslednja - nepromenjiva postojanost i sukob sa stvarnošću.

215975_original.jpg


Godine 1911. slika "Tri doba žene" nagrađena je zlatnom medaljom na međunarodnoj izložbi
u Rimu, a 1912. sliku je nabavila Rimska nacionalna galerija moderne umetnosti.

2003. godine u Italiji je izdat prigodni zlatnik od 50 eura sa fragmentom Klimtove slike
"Tri doba žene" na aversu.

https://fotopipez.ru/bs/komnatnye-r...-tri-vozrasta-zhenshchiny-gustava-klimta.html
 
Auguste Rodin (1840-1917) - stara kurtizana

214812_original Roden-Stara kurtizana.jpg

Slika starice na Klimtovoj slici zasnovana je na skulpturi Augustea Rodina "Stara kurtizana".

Radnja Klimtove slike "Tri doba žene" odjekuje i njegovom slikom "Život i smrt".

215412_original.jpg


Generalno, tema starosne transformacije i propadanja bića nije nova u istoriji umjetnosti.

215565_original.jpg

Hans Baldung (1480, 1484 ili 1485 - 1545) - Tri doba žene i smrti
 

Back
Top