Tigar s tuberkolozom: Srbija suočena s ekonomskim pritiscima i mogućim političkim promenama

Banovic Strahinja

Ističe se
Poruka
2.909
Institut za međunarodna ekonomska istraživanja u Beču predviđa usporavanje rasta BDP-a Srbije tokom ove godine, uz potencijalne političke promene, navodi BGNES. Ekonomista za Balkan iz instituta, Branimir Jovanović- izjavio je da se finalne ekonomske prognoze još uvek pripremaju, ali da će se prilagoditi kako bi se smanjile projekcije rasta Srbije za 2025. godinu, dok se očekuje povećanje rasta u naredne dve godine. Razlog za reviziju prognoza leži u aktuelnim protestima i predviđenim političkim promenama, s mogućnošću promene vlasti krajem 2025. ili početkom 2026. godine, što bi moglo povećati ekonomski rast. Pored toga, globalne ekonomske nesigurnosti, posebno trgovinske tenzije, utiču na perspektivu.

U međuvremenu, NBS interveniše na tržištu deviza kako bi stabilizovala dinar u odnosu na evro. Tokom prva dva meseca 2025. godine, NBS je prodala ukupno 745 miliona evra iz deviznih rezervi, s neto prodajom od 420 miliona evra u januaru i 325 miliona evra u februaru. To se razlikuje od prošle godine kada je kupila 2,7 milijardi evra za jačanje valute. Dinar je blago oslabio na 117,2 po evru, a iako se očekuje dalje slabljenje, Jovanović je napomenuo da je malo verovatno da će vrednost premašiti 117,5. Istakao je da, uprkos ekonomskim izazovima, devizne rezerve Srbije ostaju na solidnom nivou.

Srpska vlada planira značajno zaduživanje ove godine, uključujući do 2 milijarde evra u evroobveznicama, 2,1 milijardu evra u domaćim obveznicama i 3,1 milijardu evra komercijalnih kredita. Ovi potezi mogu dodatno opteretiti javni dug zemlje, naročito u odnosu na BDP. Iako se predviđa porast budžetskog deficita i javnog duga, oni bi trebalo da ostanu ispod kritičnih granica (deficit ispod 3% BDP-a i dug ispod 60%). Međutim, nepredviđeni troškovi, poput povećanja plata u obrazovanju, podrške školarinama i sankcija energetskom sektoru, dodatno komplikuju fiskalnu situaciju. Prema konsultativnom sporazumu sa MMF-om, javni dug Srbije bi trebalo da ostane ispod 50% BDP-a, ali postoji zabrinutost da bi ovaj prag mogao biti premašen.
 
Poslednja izmena:

Back
Top