TEZNJA KA SAVRSENSTVU

FataMorgen

Legenda
Poruka
64.174
Odakle dolazi težnja za višom vrednošću ili savršenstvom?Alfred Adler kaže da je ona urođena; da je deo života; u stvari, da je ona sam život. Od rođenja do smrti težnja za savršenstvom nosi čoveka iz jedne faze razvitka u drugu, višu. To je svemoćno dinamičko načelo. Ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki nagon dobija svoju snagu od težnje ka upotpunjenju. Adler prihvata da se težnja za višom vrednosti može ispoljavati na hiljadu različitih načina, i da svaka osoba ima svoj način na koji dostiže ili samo pokušava da dostigne savršenstvo. Neurotična osoba, na primer, teži samopotvrđivanju, moći i veličanju same sebe, drugim riječima – teži egoističkim ili sebičnim ciljevima, dok normalna osoba teži ka ciljevima koji su prvenstveno društvene prirode.
Ako niste neuroticni :) a tezite ka savrsenstvu, na koji nacin vi ostvarujete svoj cilj - BITI SAVRSEN ? :)
 
Да, постоје многи начини достизања до савршенства. Неко тражи савршенство у материјалним стварима (да је богат, славан) а неко у духовним (да је паметан, добар, религија је један од начина тежње ка савршенству). Таква је човекова природа. Ништа му није довољно и увек је незадовољан, што је узрок његове несреће и проклетства. Сетимо се приче о Адаму и Еви. Овде сад није битно да ли неко верује у то или не, али то показује пример човекове тежње ка савршености. Ђаво је надмудрио људе рекавши им: Бићете као богови. Човеку није било довољно што је имао све, много простора пуног природне лепоте, вечан живот у миру и хармонији. Човек је желео још, зато је и пао.

То можемо наћи у Платоновој филозофији о идејама. Материјални свет је копија света идеја, савршеног света. Материја стално тежи да буде ко те идеје, труди се, али не може. Човек је материја и увек тежи неком вишем циљу, тежи савршенству које не може достићи у материјалном пропадљивом свету. Зато постоје многе религије које сматрају да је душа као део човека један део тих идеја и треба да се ослободи. То срећемо у будизму. У православљу човек тежи да се сједини са Богом, који је опет савршен. Бог је оно чему човек тежи вековима. Човек жели да је бог баш као што и ђаво жели. Али човек никада не може бити бог јер је он творевина. Може само да буде сједињен са њим и да живи у миру и хармонији што је основа свега. Крај света ће постати почетак света, тако пише у Библији. Круг се затвара. Ово је поглед са религијске стране који има доста утицаја у свету, где год погледаш, свуда видиш тежњу човека да буде бог.

Мој одговор на питање је да не могу бити савршен, али могу бити близу тога, могу бити бољи. То могу урадити и са материјалне стране задовољавајући своје потребе, што би се рекло, животињске или мало лепше природне потребе. Значи: добру кућу која ће да одговара мојим потребама (топлота, сигурност, миран простор за уживање итд), довољно здрав хране и пића у правој мери (значи не претерано да се не бих угојио), одржавање тела да буде здраво (а и лепо, поготово женама), потомство (човек мора да продужи своју врсту), посао какав мени одговара и какав волим и сличне ствари. Са духовне стране могу бити бољи тако што ћу више да учим из живота, а и остало попут чињенца, знања су јако битна за човека, да будем добар, да не будем себичан него да помажем другима, да одолевам грешкама, да држим све у равнотежи и тако даље. Значи то су неке ствари које су рецимо мени потребне, а и верујем сваком од вас. Свако жели добар посао, кућу, добру жену/мужа, децу, мир и хармонију.
 
Odakle dolazi težnja za višom vrednošću ili savršenstvom?Alfred Adler kaže da je ona urođena; da je deo života; u stvari, da je ona sam život. Od rođenja do smrti težnja za savršenstvom nosi čoveka iz jedne faze razvitka u drugu, višu. To je svemoćno dinamičko načelo. Ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki nagon dobija svoju snagu od težnje ka upotpunjenju. Adler prihvata da se težnja za višom vrednosti može ispoljavati na hiljadu različitih načina, i da svaka osoba ima svoj način na koji dostiže ili samo pokušava da dostigne savršenstvo. Neurotična osoba, na primer, teži samopotvrđivanju, moći i veličanju same sebe, drugim riječima – teži egoističkim ili sebičnim ciljevima, dok normalna osoba teži ka ciljevima koji su prvenstveno društvene prirode.
Ako niste neuroticni :) a tezite ka savrsenstvu, na koji nacin vi ostvarujete svoj cilj - BITI SAVRSEN ? :)
To ti je fatamorgana! :lol:
 
Urodjneo bi bilo nesto sto je genetski, biohemijski, a prisutno po rodjenju bi vec moglo da znaci nesto sto je duhovno. Frojd je jednom definisao nagone kao nesto sto se "mnogo" zeli, sto svi "mnogo" zele, bez obzira je li to urodjeno ili prisutno po rodjenju. Ako je stvarno reko tako, Adler je glupo reko da normalni teze ciljevima drustva, jer svako u istoriji poznato drustvo je destruktivno po psihu, licemjerno, trazi potiskivanja, povrsno i tezi svemu samo ne savrsenstvu.
 
ne mislim da je urođena
jedino što čovek ima urođenu, da manemo genetiku isl.
je evolucija da raste, razvija se isl što ne uključuje dostizanje enkih abnormalnih visina
što će reći, nametnuta je od roditelja, spoljašnjih faktora i opšte društvene poruke
da je jedino savršeno i maksimalno dovoljno dobro
od OŠ gde su jedino petice vredne, a trojke skandali a svima je jasno da je neprirodan poredak da svi budu odlikaši
pa do toga da jedino grudi četvorka po merama brazilskih hirurga vrede a daskare, trešnjice i lubenice su užas i nesreća...
(dobro sad lupetam, svake su grudi dobre)
botom lajn je, savršenstvo je besmislena ideja kao uopšte i ideal
postoji dovoljno dobro, dobro i bolje koje se realizuje u skadu sa ličnim aspiracijama i mogućnostima
 
Odakle dolazi težnja za višom vrednošću ili savršenstvom?Alfred Adler kaže da je ona urođena; da je deo života; u stvari, da je ona sam život. Od rođenja do smrti težnja za savršenstvom nosi čoveka iz jedne faze razvitka u drugu, višu. To je svemoćno dinamičko načelo. Ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki nagon dobija svoju snagu od težnje ka upotpunjenju. Adler prihvata da se težnja za višom vrednosti može ispoljavati na hiljadu različitih načina, i da svaka osoba ima svoj način na koji dostiže ili samo pokušava da dostigne savršenstvo. Neurotična osoba, na primer, teži samopotvrđivanju, moći i veličanju same sebe, drugim riječima – teži egoističkim ili sebičnim ciljevima, dok normalna osoba teži ka ciljevima koji su prvenstveno društvene prirode.
Ako niste neuroticni :) a tezite ka savrsenstvu, na koji nacin vi ostvarujete svoj cilj - BITI SAVRSEN ? :)

Ipak, nisam neurotična. Juuuuuuuuuuupi. :D Šalu na stranu, mislim da je svaki dan težiti da budemo bolji, nešto sasvim prirodno, dok ne prerasta u opsesiju. Tada čovek gubi parametre - jer počinje da gazi sve. Pred sobom. Postaje tvda srca , i izgubi kompas kako se treba vladati. Ta težnja i glad..za savršenostvom kao nekim apsolutom je po meni borba sa vetrenjačama. Ja sam to davno naučila.

Mislim da je u meri lek. Jednostavno se truditi da samo daš svoj maksimum i od sebe najbolje. I da pri tom ništa ne ide na tuđu štetu. Da ne bude ona, da upališ kuću, da bi izgorela miša. Jadno li je to onda savršenstvo.

Mislim da su teško perfekcionisti u problemu sa smim sobomm. Otprilike jednako je bogatstvu - teže svi. Oni što ga manje imaju - teže da ga steknu. Oni što ga već imaju - hteli bi da ga još više poseduju. Samo je mera - u količini znoja. :mrgreen:

Mislim da je najlepše upravo u onoj izreci..."Pronađi nešto nesavršeno i svojom ljubavlju ga učini savršenim".

Ništa i niko nije savršen. I upravo je u tome i čar. Trik je raditi na sebi i pomerati u sebi prag izdržljivosti, volje, truda i rada. Za sve.

Tada je savršenost...Vredna. I potpuna. Jer kada daš najbolje od sebe, ti si svoj apsolut dosegao. Ma koliki da je taj stepen.

:hvala:
 
Odakle dolazi težnja za višom vrednošću ili savršenstvom?Alfred Adler kaže da je ona urođena; da je deo života; u stvari, da je ona sam život. Od rođenja do smrti težnja za savršenstvom nosi čoveka iz jedne faze razvitka u drugu, višu. To je svemoćno dinamičko načelo. Ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki nagon dobija svoju snagu od težnje ka upotpunjenju. Adler prihvata da se težnja za višom vrednosti može ispoljavati na hiljadu različitih načina, i da svaka osoba ima svoj način na koji dostiže ili samo pokušava da dostigne savršenstvo. Neurotična osoba, na primer, teži samopotvrđivanju, moći i veličanju same sebe, drugim riječima – teži egoističkim ili sebičnim ciljevima, dok normalna osoba teži ka ciljevima koji su prvenstveno društvene prirode.
Ako niste neuroticni :) a tezite ka savrsenstvu, na koji nacin vi ostvarujete svoj cilj - BITI SAVRSEN ? :)

дал је нормалан врабац који тежи да постане камила?
дал је нормалан сом који тежи да постане трешња?
дал је нормалан човек који би да постане?
 
Odakle dolazi težnja za višom vrednošću ili savršenstvom?Alfred Adler kaže da je ona urođena; da je deo života; u stvari, da je ona sam život. Od rođenja do smrti težnja za savršenstvom nosi čoveka iz jedne faze razvitka u drugu, višu. To je svemoćno dinamičko načelo. Ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki nagon dobija svoju snagu od težnje ka upotpunjenju. Adler prihvata da se težnja za višom vrednosti može ispoljavati na hiljadu različitih načina, i da svaka osoba ima svoj način na koji dostiže ili samo pokušava da dostigne savršenstvo. Neurotična osoba, na primer, teži samopotvrđivanju, moći i veličanju same sebe, drugim riječima – teži egoističkim ili sebičnim ciljevima, dok normalna osoba teži ka ciljevima koji su prvenstveno društvene prirode.
Ako niste neuroticni :) a tezite ka savrsenstvu, na koji nacin vi ostvarujete svoj cilj - BITI SAVRSEN ? :)

savresenstvo se dostize onda kada se ni jedan djelic bica ne buni zbog stanja u kojem je, a to je prakticno nemoguce ...
 
Odakle dolazi težnja za višom vrednošću ili savršenstvom?Alfred Adler kaže da je ona urođena; da je deo života; u stvari, da je ona sam život. Od rođenja do smrti težnja za savršenstvom nosi čoveka iz jedne faze razvitka u drugu, višu. To je svemoćno dinamičko načelo. Ne postoje nikakvi posebni nagoni, jer svaki nagon dobija svoju snagu od težnje ka upotpunjenju. Adler prihvata da se težnja za višom vrednosti može ispoljavati na hiljadu različitih načina, i da svaka osoba ima svoj način na koji dostiže ili samo pokušava da dostigne savršenstvo. Neurotična osoba, na primer, teži samopotvrđivanju, moći i veličanju same sebe, drugim riječima – teži egoističkim ili sebičnim ciljevima, dok normalna osoba teži ka ciljevima koji su prvenstveno društvene prirode.
Ako niste neuroticni :) a tezite ka savrsenstvu, na koji nacin vi ostvarujete svoj cilj - BITI SAVRSEN ? :)
sport zdrava ishrana i vedar duh,a rado bih pomago gladnoj deci afrike
 

Back
Top