Tajna moguće „Atlantide” koju pustinjski pesak krije pet hiljada godina

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
383.055
Ispod peska u pustinji Bliskog istoka otkriven je drevni grad star više od pet hiljada godina. Prema legendi, grad Ubar je bio zakopan ispod peska pošto je uništen prirodnom katastrofom ili ga je stigla kazna bogova. Nadimak je dobio po T. E. Lorensu, britanskom oficiru i piscu, najpoznatijem po ulozi u Arapskom ustanku tokom Prvog svetskog rata.

Smatralo se da je pustinja na Bliskom istoku ogromna peščana površina bez života – sve do otkrića grada starog 5.000 godina. Na tom prostoru nekada je cvetala drevna civilizacija. Tragovi ove civilizacije, koju su istraživači otkrili, nalazi se oko tri metra ispod površine pustinje.
Baš dugo taj deo pustinje Rub el Hali, koji se nalazi blizu Saudijske Arabije i Dubaija, smatran je beživotnim ponorom, pa je nazvan Prazna četvrt.
Rub el Hali prostire se na površini od 650.000 kvadratnih kilometara i najveća je neprekidna peščana pustinja na svetu, koja obuhvata veći deo južnog dela Arabijskog poluostrva.
 
Atlantida-01-wall.jpg
 
Legenda o mitskom gradu nazvanom „Atlantida peska”

Prema legendi, grad Ubar je uništen i nestao pod peščanim dinama.
Nagađanja su da je uništen zbog prirodne katastrofe ili ga je stigla kazna bogova.
Tajna skrivena ispod peska konačno je otkrivena!

Sve je počelo 2002. godine, kada je šeik Muhamed bin Rašid el Maktum, prvi čovek Dubaija, primetio čudne formacije u dinama dok je leteo iznad ovog dela pustinje u svom helikopteru.Ova saznanja su dovela do toga da tim istraživača počne dalje da pretražuje i lokalitet je podvrgnut iskopavanjima. Tako je istraživački tim otkrio Saruk el Hadid, koji je postao arheološko nalazište za koje se veruje da je deo civilizacije stare 5.000 godina. Arheolozi su na tom lokalitetu pronašli artefakte uključujući grnčariju i kosti životinja.
 
Istraživački tim sa Univerziteta Kalifa u Abu Dabiju koristio je radar sa sintetičkom aparaturom (SAR) kako bi otkrio i razumeo šta se krije ispod pustinjskog peska.Ta vrsta tehnologije otkrila je pored artefakata i metalne strukture pod zemljom.
Dajana Fransis, šefica Katedre za nauku o životnoj sredini i geofizičke nauke na Univerzitetu Kalifa, rekla je: „S obzirom na klimu i činjenicu da je veliki deo zemlje pustinja, bilo je previše izazovno ispitivati pustinju na terenu. Zato su satelitski snimci bili ključni. Bila nam je potrebna oprema koja vidi ispod peska.”
Rezultati studije ukazuju na to da su nekada postojala naselja i putevi tamo gde se sada nalazi pustinja.
Smatra se da je, iako je predeo sada suv i peskovit, nekada bio sedište prosperitetnog društva. Pretpostavlja se da je deo pustinje nekada bio bogat jezerima.

„Arheološka istraživanja ovog područja doprinose naporima da se očuva nasleđe. Još postoji mnogo toga što svet treba da sazna o ljudima koji su živeli na ovom području pre 5.000 godina. Otkriće ovog lokaliteta je prvi korak ka boljem razumevanju i saznanjima kako su izgledale rane civilizacije na Arabijskom poluostrvu”, zaključila je Dajana Fransis, šefica Katedre za nauku o životnoj sredini i geofizičke nauke na Univerzitetu Kalifa.
 

Back
Top