Tajge, moćne šume koje su dom sibirskom tigru i neobičnom narodu Neneti

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Tajga ili Evroazijska borealna šuma kako glasi zvanični naziv ove formacije jedna je od najrasprostranjenijih tipova šuma na svetu. Ova formacija se na dužini od oko 10.000 km prostire od zapadne Skandinavije duž cele Severne Evrope sve do krajnjeg istoka Ruske Federacije, odnosno obala Tihog okeana. Pojas zauzima značajnu širinu koja je najveća u Sibiru gde se tajga pruža od 49 do 72 o s.g.š.
tajge-mocne-sume-koje-su-dom-sibirskom-tigru-i-neobicnom-narodu-neneti-1.jpg

http://www.zanimljivageografija.rs/...birskom-tigru-i-neobicnom-narodu-neneti-1.jpg
 

Dominantne vrste drveća u tajgi​

Budući da se tajga prostire preko više kontinenata na ogromnom prostranstvu razumljivo je da u različitim njenim delovima dominiraju najrazličitija stabla. U Evropskom delu najčešće se sreće norveška smrča i škotski bor. Kada se krene dublje ka istoku, u oblasti Sibira dominiraju jedinstvene sibirske vrste jele i bora. Iako zimzeleno drveće dominira tajgom u ovim sibirskim predelima neretko borealnu šumu čine listopadna stabla poput ariša, breze ili oskoruše. Udaljena Jakutska oblast tipična je postojbina ovog tipa šume.

Po obodu moćnih borealnih šuma stabla počinju da se proređuju i sve su niža. Na hladnom severu na njih se nadovezuje vegetacija tundre kroz koju se probija tek po koje zakržljalo stablo. Prema jugu tajga postepeno prelazi u mešovitu šumsku oblast, dok se prema istoku na nju nadovezuje travnata vegetacija stepe. U hladnim predelima severne Rusije neretko se dešava da su moćne šume tajge ispresecane gotovo neplodnim močvarnim zemljištem.
 

Životinjski svet borealnih šuma​

Klimatski uslovi, pre svega temperatura koja se spušta do šezdesetog podeljka ispod nule, učinila je da samo najače i najizdržljivije životinje ostanu u ovim prelepim predelima. Od sisara zaštitni znak tajgi su samur i evroazijski mrki medved. Sreću se i jeleni, divlje koze, divlje svinje, risovi itd. Retke vrste ptica odolevaju surovim uslovima a tipični predstavnici su tetreb i sibirska kreja. Jedna od najzanimljivijih životinja koja ovde živi jeste žderavac. Ova životinja iz porodice lasica je naučila kako da potpuno iskoristi sve što tajga pruža. Njenu ishranu čini sve od bobica, jaja, ptica i leminga pa sve do krupnih irvasa koje je i sam dovoljno snažan da ubije.
 

Neneti-narod iz tajge​

U severnim borealnim šumama i tundrama Sibira živi oko 10.000 pripadnika naroda Nenet. Život ovih ljudi potpuno je zavistan od irvasa koje gaje. Oni im služe kao hrana, prevozno sredstvo i materijal za izradu odeće i oruđa. Svakog leta kada se večno zamrznuto zemljište tundri otopi oni se sele sa svojim krdima irvasa na sever radi ispaše. Dolaskom hladnog jesenjeg perioda vraćaju se na jug gde provode zime pod okriljem svojih tajgi. Ovaj drevni narod potpuno živi u skladu sa prirodom ali se u poslednje vreme sve žešće bore da zadrže svoj tradicionalni način života zbog sve većeg interesovanja modernog društva za zapačene predele tajgi u kojima oni žive.
 
Proces globalnog otopljenja najbolje je pratiti u uslovima gdje temperatura silazi do minus 50 stepeni Celzijusa, zaključili su ekolozi Krasnojarskog kraja, koji su u centru sibirske tajge izgradili laboratoriju za izučavanje parnog efekata.

Neobično zdanje koje se pruža iznad gluve tajge na visini od 304 metra moguće je uočiti izdaleka. U donjem delu laboratorije nalazi se podzemni bunker opremljen najsavremenijim aparaturama za ispitivanje atmosfere.

Već godinu dana u toj stanici naučnici mere sadržaj atmosfere iznad sibirskih šuma. Cilj tih eksperimenata je naučno dokazivanje da tajga može da spasi planetu od globalnog otopljenja.
 
Zato se veruje da ce Sibirska tajga će spasiti planetu

"Tako brzih promena nikada nije bilo od vremena nestanka dinosaura kada su širom planete aktivirani vulkani. Sada na te promene utiče čovek, industrija, automobili", kaže naučni rukovodilac laboratorije za izučavanje parnih efekata, Sergej Verhovec.

Do takvih dokaza nije teško doći, naglašava ruski stručnjak. Samo jednim pritiskom dugmeta glavni inženjer merne stanice Aleksandar Cukanov dobije sliku sastava vazduha u rasponu od 300 metara.

Sva zagadjenja koja padaju na takvu visinu isključivo su proizvodi čovekove delatnosti. Posebno pažnju u eksperimentima ispitivanja sastava vazduha izazivaju sadržaji štetnih gasovi ugljenika.

Oksidi stižu u atmsoferu i u suštini zbog njih se stvara parni efekat. Sve u vezi globalnog otopljenja u vezi je s izbacivanjem oksida ugljenika, smatraju ruski stručnjaci. U delu izučavanja globalih klimatskih procesa Sibir predstavlja ogromno belo platno.
 
Sada naučnici mogu da prate teritoriju na milion kvadratnih kilometara.

Globalno otopljenje se u sibirskoj tajgi praktično ne oseća. Kao i pre 100 godina zimi u tom delu Rusije temperature se spuste i do minus 50 stepeni Celzijusa. Ipak, to je najbolje mesto za izučavanje parnog efekta.

Atmosfera nad tajgom je uzorak čistote vazduha na našoj planeti i u takvim uslovima sve se najbolje vidi i mogu da se procene promene klime na Zemlji, smatraju naučnici.

Posle posmatranja dugog godinu dana naučnici su spremni da naprave prve zaključke. Na zemlji je postalo toplije, prosečna temperatura se povećala za dva stepena, ali, da nije tajge taj pokazatelj bi bio znatno viši, ističu ruski naučnici.

"Iako povećanje od dva stepena nije veliko povećanje, takav stepen otopljenja povlači za sobom ozbiljne posledice. To su suše, požari i razne stihije", podvlači Sergej Verhovec. Naučnici smatraju da su uzroci zagadjenja, izmedju ostalog, i veliki gradovi.

Medjutim, nisu to samo ruski gradovi. Verhovec navodi da su stručnjaci van Rusije došli do podataka da šesti deo evropskih zagadjenja gutaju upravo sibirske šume. No, kako je istakao, do pravih podataka će se doći kada se pojavi cela mreža sličnih stanica za merenje zahadjenja.
 

Back
Top