Svetski dan osmeha

Svetski dan osmeha obeležava se svakog prvog petka u oktobru i ima za cilj da podstakne ljude na širenje dobrote, dobre volje i veselosti. Smeh je veoma važan za kompletno zdravlje, tvrde naučnici.
Svetski dan osmeha ustanovio je Harvi Bol, grafički umetnik iz Masačusetsa koji je i autor čuvenog smajlija.
On je pomislio kako bi bilo lepo da postoji dan, kada će ljudi jedni drugima činiti samo dobre stvari i kada će se potruditi da obraduju jedni druge.
Početkom oktobra 1999. godine, rođen je „praznik“ osmeha koji se obeležava prvog petka u oktobru.
Kako prenose mediji, nakon što je, dve godine kasnije Bol preminuo, u njegovu čast je osnovana fondacija “Harvey Ball World Smile Foundation”, koja se vodi motom “Osmeh po osmeh i učinićemo svet boljim mestom za život”.
Jedan od ciljeva Dana osmeha je da se univerzalni simbol dobrog raspoloženja i dobre volje – smajli upotrebi da oraspoloži što više ljudi.
smiley-2979107_1280.jpg


Takođe, obeležavanjem ovog dana podsetićemo se da je lepo nasmejati druge, ali ne treba zaboraviti ni na omiljene aktivnosti koje čine da se osmehnemo.
Nasmejte sebe i druge danas, ali se trudite da osmeh krasi vaše lice svakog dana!
Čuvene izreke
„Nisi izgubio osmeh uopšte, pod nosom ti je. Samo si zaboravio da je tu.“ (nepoznati autor)
„Ne postoji snažnije žensko oružje, koje muškarce čini tako ranjivim, od osmeha.“ (Doroti Diks)
„Mnogo je energije potrebno za negativnost. Na tome morate da radite. Ali, osmeh je bezbolan. Radije bih svoju energiju trošio na osmehe.“ (Erik Dejvis)
„Nikad nemojte žaliti zbog nečega što vam je jednom izmamilo osmeh.“ (kineska poslovica)
I na kraju, možda najlepši od svih:
„VI STE NEČIJI RAZLOG ZA OSMEH.“ (kineska poslovica) To nikad nemojte zaboraviti.

Naučnici i psiholozi tvrde – smeh je najbolji lek​

Od prvog refleksnog osmeha koji počinje još u maminom stomaku, do osmeha izazvanog emocijama, smeh je veoma važan za kompletno zdravlje, tvrde naučnici.
Humor i njegova reakcija – SMEH, nam pomaže da lakše prebrodimo neku neprijatnu ili tešku situaciju, bolest pa čak i povredu.
Nije slučajno nastao izraz “smeh je najbolji lek”. Taj stari narodni izraz u današnje vreme sve više dolazi do izražaja, jer kako se ljudi manje smeju, to se jasnije vide posledice, pa postajemo svesni istinitosti ove izreke. Isto tvrde i ozbiljna medicinska istraživanja.
maternji-jezik.jpg


Naučnici kažu da je smeh efikasan kao i poneki medicinski tretmani. Otkriveno je da smeh ubrzava rad dijafragme i cirkulacije krvi. Zbog toga se mnoge bolesti brže leče uz terapiju smehom.
Na primer, 10 do 15 minuta smeha u jutarnjim časovima ima efekat da se tokom čitavog dana osećamo sveže i raspoloženo, a trenutno ne postoji lek koji može dati tako pozitivne rezultate.
-Smejući se, udišemo više kiseonika, i time postižemo efekat kao pri vežbanju aerobika.
– Smeh pomaže u borbi sa depresijom, nesanicom i anksioznošću.
– Otkriveno je da humor aktivira delove mozga povezane sa otpornošću i blagostanjem kod dece.
– Smeh povećava nivo relaksacije organizma i smanjuje tremu, dovodi do pozitivnog stava prema životu i povećava samopouzdanje.
– Posebno je otkriveno da različite rane zarastaju mnogo brže kod pacijenata koji su se za vreme oporavka redovno smejali.

„Komikoterapija“​

Terapije smehom sve su popularnije u svetu. Postojanje „komikoterapija“ se više ne može ignorisati ili smatrati neozbiljnom terapijom. U bolnicama širom sveta, već dugi niz godina, rade takozvani „doktori klovnovi“ koji smehom pokušavaju da izvuku maksimum vitalne energije iz svojih pacijenata.
Mi vas danas nećemo „nasamariti“ lažnim ekskluzivnim vestima (jer tako zamišljamo našu šalu) želimo samo da vam skrenemo pažnju na značaj humora i smeha.
Čuveni komičar Čarli Čaplin je govorio “Jedan dan bez smeha je izgubljen dan“, a majka Tereza tvrdila je da „Mir u svetu počinje osmehom“! Počnite odmah!

izvor dijaspora TV


Share Button
 
Kada se smejete, oko 300 mišića se skupi od glave do stomaka, 17 samo na licu. Pravilan smeh je zahtevan kao i takmičarski sport, što ćete primetiti najkasnije ujutru posle zabavne večeri od bolnih mišića u predelu stomaka.

Zbog bržeg disanja, razmena gasova se povećava trostruko. Dijafragma se skuplja, zbog čega se pluća šire. Kada tada počnemo da se smejemo naglas, teramo dah iz pluća brzinom od 100 kilometara na sat.

Kada se smejete, vaša pluća uzimaju mnogo vazduha. Kiseonik ulazi u crvena krvna zrnca. Srce kuca brže i pumpa krv bogatu kiseonikom kroz telo. Za kratko vreme organizam je veoma aktivan. Metabolizam je stimulisan.

Posle uzbuđenja izazvanog naletom smeha, telo se ponovo opušta. Arterije se šire, krvni pritisak ponovo pada i sledi stanje opuštenosti. Smeh se takođe koristi u medicini: pacijenti sa srčanim udarom se smeju pod medicinskim nadzorom, čime se smanjuje njihov krvni pritisak, a time i rizik od novog srčanog udara.

Sa smehom dolazi i blagostanje. To se ne može samo subjektivno osetiti, već se može i biološki dokazati. Centar za osećanja je u limbičkom sistemu, evolutivno starom delu mozga.

Hormoni sreće (endorfini) se ovde proizvode tokom smeha i ulaze u krvotok. To primećujemo jer se raspoloženje podiže. Ali smeh čini nešto drugo u telu: dok se endorfini oslobađaju, oslobađanje hormona stresa adrenalina je potisnuto. Kratkoročne promene u hormonskoj ravnoteži mogu biti toliko jake da pomažu u ublažavanju bolova.

Čak se i imuni sistem stimuliše smehom. Takozvana antitela, koja telo treba da zaštiti od bakterija i virusa, su novoformirana. Smeh ima najmanje tri pozitivna efekta na ljudski organizam: jača imuni sistem, opada nivo stresa, a pojačanje hormona takođe donosi osećaj sreće.


translate sa planet-wissen.de
 

Back
Top