- Poruka
- 388.565
Svetlosno zagađenje jedan je od najmanje shvaćenih oblika zagađenja koje utiče na celokupni živi svet na Zemlji.Ono postaje sve važnije o čemu govori i inicijativa da "Kvalitet neba i pristup svetlosti zvezda" postane 18. cilj održivog razvoja Ujedinjenih nacija
Naučnici su još 2016. godine ukazali da više od jedne trećina svetskog stanovništva ne može da vidi našu galaksiju Mlečni put, a stvari bi mogle da budu još gore u narednim decenijama.
Zvezde danas ostaju skrivene ispod opne koju razastire svetlosno zagađenje nastalo neodgovarajućom ili preteranom upotrebom spoljnjeg veštačkog osvetljenja.
Procenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u proseku deset odsto, kaže Srđan Samurović, naučni savetnik Astronomske opservatorije Beograd, za BBC na srpskom.
Zagađenje vazduha nam se čini opipljivim, ali svetlosno zagađenje, kažu naučnici, može da bude uzrok raznim bolestima i negativno utiče na životinjski svet.
Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svetlom zagađenim nebom, upozorava izveštaj Eioneta.
Srbija je deo ovog globalnog trenda, i nalazi se među deset evropskih zemalja u kojima je od 2014/15. do 2020/21. došlo do najvećeg povećanja svetlosnog zagađenja, pokazuje isti izveštaj.
Ulične svetljike koje rasipaju svetlost, dekorativna rasveta, blešteći bilbordi, neprekidno osvetljeni tržni centri i poslovni prostori, trepćuće reklame, zajedno čine da Evropa iz svemira izgleda kao okićena novogodišnja jelka.
Međutim, ne ugrožava okolinu svako veštačko svetlo.
Naučnici su još 2016. godine ukazali da više od jedne trećina svetskog stanovništva ne može da vidi našu galaksiju Mlečni put, a stvari bi mogle da budu još gore u narednim decenijama.
Zvezde danas ostaju skrivene ispod opne koju razastire svetlosno zagađenje nastalo neodgovarajućom ili preteranom upotrebom spoljnjeg veštačkog osvetljenja.
Procenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u proseku deset odsto, kaže Srđan Samurović, naučni savetnik Astronomske opservatorije Beograd, za BBC na srpskom.
Zagađenje vazduha nam se čini opipljivim, ali svetlosno zagađenje, kažu naučnici, može da bude uzrok raznim bolestima i negativno utiče na životinjski svet.
Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svetlom zagađenim nebom, upozorava izveštaj Eioneta.
Srbija je deo ovog globalnog trenda, i nalazi se među deset evropskih zemalja u kojima je od 2014/15. do 2020/21. došlo do najvećeg povećanja svetlosnog zagađenja, pokazuje isti izveštaj.
Ulične svetljike koje rasipaju svetlost, dekorativna rasveta, blešteći bilbordi, neprekidno osvetljeni tržni centri i poslovni prostori, trepćuće reklame, zajedno čine da Evropa iz svemira izgleda kao okićena novogodišnja jelka.
Međutim, ne ugrožava okolinu svako veštačko svetlo.