Sveti Petar Mogila: Kako spasti svoje upokojene pretke

Gedeon

Veoma poznat
Poruka
14.178
Zaveštanje svetog Petra Mogile

Čitajući Psaltir, na sve 3 "Slave" moramo se moliti za pokoj duše, što više se sećati imena naših preminulih predaka i čitati Psaltir za njih 20 puta u godini. Dakle, nakon čitanja od 20 puta, kako je rekao mitropolit Petar (Mogila), Gospod svojom milošću oprašta grehe naših predaka. Ali, što je najvažnije, kada su ti gresi oprošteni, mnogi problemi su otklonjeni od nas, a pre svega fizički i psihički problemi povezani s bolestima. Štaviše, te bolesti često ne nestaju postupno, već ispada da se čovek odjednom ujutro probudi potpuno zdrav. Eto koliko je važna molitva za svoju porodicu, koliko je to usko povezano s našim fizičkim zdravljem.
Kompletno Uputsvo svetog Petra Mogile (za spomen pokojnih roditelja) sledi u nastavku.
 
Zavještanje svetog Petra Mogile (kako se sjećati umrlih roditelja)

Kada je sveti Petar Mogila umro i došao na onaj svijet, vidio je šta se tamo događa, kako pate duše upokojenih - zamolio je Gospoda da ga vrati na zemlju kako bi on, Petar, mogao napisati pouku za one koji žive na zemlji. I da mi koji ovdje živimo požurimo i znamo kako spasti roditelje i rodbinu.

Sveštenici su sanjali da će iskopati kovčeg sa tijelom svetog Petra. Skupili su se i nakon molitve odlučili učiniti upravo tako. Sveti Petar, ustavši iz groba, napisa ovo zavještanje i zapovest i, vrativši se u grob, ponovno ode u carstvo nebesko. Amin.

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Amin.
Blagoslov Gospodnji od svetih mučenika Antonija, Jovana i Evtofija. Blagodat i mir s vama, draga duhovna djeco i dobročinitelji.
Pišem vam o dušama preminulih i molim vas da sačuvate ovo blago.

· Za vrijeme tri (3) liturgije, kada se služe za duše umrlih, anđeli se Božji mole pred prijestoljem Božjim. Traže Božju milost; Mole Gospoda da naredi anđelu da uđe u pakao i pokropi grešnu dušu svetom vodom.
· Još tri (3) Liturgije – Anđeli mole i preklinju Gospoda, a Gospod blagosilja svoga Anđela da pričesti i grešnu dušu izvede na slobodu. Anđeo uzima čestice, leti i strmoglavljuje u dubine pakla, prži svoja krila, donoseći sveto pričešće nesretnoj duši.
· Još deset (10) službi – Anđeli traže od Gospoda zapovijest da grešnu dušu odvedu do vrata pakla.
· Nakon dvadesete (20.) službe Gospodn blagosilja dušu da se izvede na slobodu.
· Na dvadeset petoj (25.) službi – Anđeli su iznijeli crne duše, ugorjele žeravice.
· Na tridesetoj (30.) službi Anđeo opet pokropi svetom vodom izgorjele duše, dahne i reče im: "Obložite kosti svoje ljudskim mesom i kožom i uđite u sebe."
· Na trideset petoj (35.) službi – Anđeo Božji donosi čisto rublje, odjeću i obuče ih u svijetle haljine.
· Na trideset i šestoj (36.) službi – Anđeo Božji dovede ih do vrata Raja.
· Na trideset i osmoj (38) službi - Anđeo ih je doveo do Božjeg prijestolja. Anđeo Božji sa svim čistim dušama pade ničice pred prijestoljem Svemogućeg i zahvali Gospodu za Njegovu milost, kako ih je Duh Sveti naučio. Dva su dana duše stajale pred Prijestoljem našega Gospoda – radovale su se, plakale, molile, zahvaljivale svojim rođacima što ih nisu zaboravili na zemlji i obećavale Gospodu da će se moliti za njih. Gospod je zahvalio svojim anđelima i blagoslovio duše pokojnika.
· Na četrdesetoj (40.) službi – reče Gospod: "Milosrđem svojim i molitvama naše svete Crkve sada živi na zemlji spasavaju duše umrlih srodnika svojih od ognja paklenog. Četiri pokoljenja i tri pokoljenja zemaljska spašće se za milosrđe vaše prema vašim preminulim rođacima, i biće uvedeni u prebivališta Raja.“ I Gospod takođe reče svome anđelu: "Smjesti ove duše u prebivališta rajska, a ključeve prebivališta pripremljenih za njihove milosrdne potomke koji su još na zemlji predaj dušama njihovih rođaka, oslobođenih vječnih muka, na čuvanje do vremena kada će i oni doći na Moju zapovijest." A kad anđeli Božji, predavši ključeve spasenim dušama, uvedoše ih u staništa rajska, tada sve Nebeske sile s velikom radošću uskliknuše: Radujte se i veselite se ljudi! Amin.

Draga djeco, pomozite svojim najmilijima, spasite ih vječnog ognja i paklenih muka. Tko daje za njih da se pomenu na četrdeset liturgija, nema nikoga u bezdanu. Gospod je rekao: "Ko god spašava, biće i spašen."

Gospode! Blagoslovi i prosvijetli čovjeka.

Presveta Bogorodice, spasi nas!
 
Zašto se molimo za pokojne?
To mi nije baš jasno, ako su umrli i otišli kod Boga, nekako mi je logično da im je oprošteno. Ako nisu kod Njega, onda im svakako ne koristi.
Jedino ako su u nekoj duhovnoj karanteni i na listi čekanja za ulazak, pa ih proguramo preko veze...
Nažalost, puno našeg naroda umire bez ispovesti i pričešća. Zato treba tražiti da se pominju na svetoj liturgiji, moliti se za njih i davati milostinju za pokoj njihovih duša.
 
Koliko sam shvatio, te duše završe u paklu, anđeli se mole, rade se određeni rituali, ljudi se mole na zemlji, pa se njih izvadi iz pakla?
Вера у Бога није вера ритуала.
Ритуал нема снагу само за себе (ex opere operato). Ритуали су везани за магију, не за религију.
Гледај на то овако - свако се моли личним молитвама како уме за своје покојне. Постоје и молитве Цркве као заједнице верних (рецимо Литургија на задушнице) или друге Литургије (неке цркве имају сваке суботе Литургију са помињањем умрлих).
Пре сваке Литургије постоји део молитава који се зове проскомидија. Ту свештеник чита живе и упокојене.
Постојао је стари обичај чињења добрих дела у име покојника. Нпр поклањање ствари итд и сл.
Нпр поклони се духовна књига бибилиотеци за упокојење нечије душе. Тако ће више људи бити у прилици да чита неку књигу, а и библиотеке се обогаћују добром литературом. На жалост тај обичај поклањања књига библиотеци за нечију душу данас је скоро па и заборављен.
На тај начин ми чинимо добро и себи и другима, и тако се ми добрим делима молимо Богу.
Ако је неко у рају, све то чини нама духовну корист.
Ако је неко у паклу, све што чинимо чини и нама и упокојенима корист да би их избввило из пакла.
 

Back
Top