- Poruka
- 95.555

Svojstva boja
Prema teoriji Tomasa Janga i Hermana fon Helmholca, ljudsko oko ima tri odvojena receptora osetljiva za tri osnovne boje (crveno, zeleno i plavo).
Boja ima različita svojstva: hromatska, tonska i kontrastna.
Osnovna su svojstva (karakteristike) svake boje njen ton (zavisi od frekvenciji emitovanog odnosno reflektovanog zračenja), sjajnost (zavisi od jačine ili intenziteta zračenja) i zasićenost (zavisi od čistoće boje, to jest od dodatka crne ili bele primese).
Mešanjem pojedinih boja spektra dobivaju se različiti tonovi, to jest nove, druge boje.
Mešanjem dve boje kojima položaj u spektru nije udaljen nastaje boja koja leži između njih (na primer narančasta boja dobijena mešanjem crvene i žute).
Kao rezultat mešanja nekih boja udaljenih u spektru (komplementarnih, na primer ljubičaste i žute) nastaje bela boja.
Ako se čiste, hromatske boje, mešaju sa belom, dobivaju se jasne, svetle boje; ako se mešaju s crnom, nastaju tamne, zagasite boje.
Izrađeni su različiti sistemi za klasifikaciju pojedinih nijansi boja (Ostvaldova skala, Manselova specifikacija boja), koji se primenjuju u prirodnim naukama, za dekoracije i drugo. Normalno je oko polihromatično.
Dihromatično oko je osetljivo za dve boje, a monohromatično za jednu boju (slepoća za boje je daltonizam).
Pojedine boje imaju različito psihofiziološko delovanje, pa se dele na tople (crvena, narančasta, žuta) i hladne (plava, ljubičasta).
Plavi ambijent smiruje, a crveni stimuliše i uzbuđuje.
Gete je podelio boje na pozitivne i negativne; ljubičastu boju povezivao je s veseljem, crvenu s moći, modru s mirom i hladnoćom, zelenu s privlačenjem, tamnožutu sa smešnim, svetložutu s plemenitim.
Dve ili više boja zajedno mogu izazvati osećaj harmonije.
Odabiranje i kombinovanje skladnih boja važno je kako u likovnoj umetnosti, tako i u industrijskom oblikovanju, dekoraciji prostorija, izradi odeće i mnogih proizvoda namenjenih širokoj potrošnji.
Boje i prozirnost tela
Kada zraci svetlosti svih boja padnu na površinu tela, oni se delimično odbijaju, a delimično prodiru u telo. Ako površina odbija sve zrake bele svetlosti koji na nju padaju u istom iznosu, takva se površina naziva savršeno belom površinom. Površina koja sve zrake koje na nju padaju apsorbuje, i ništa ne biva reflektovano, zove se savršeno crna površina. Ako površina odbija samo jedan deo zraka bele svetlosti koja na nju pada, a drugi propušta u telo, onda površina izgleda obojeno. Njena boja odgovara smesi onih obojenih zraka koje površina odbija. Takva je na primer boja cveća, tkanina i raznih drugih neprozirnih tela.Ako telo propušta sve zrake koje na njega padaju, ono se zove prozirnim telom. Potpuno prozirnih tela nema.
Postoji samo prozirnost za zrake određene talasne duljine. Jedno te isto fizičko telo može biti prozirno za jedne zrake, a neprozirno za druge.
Ogledi pokazuju da su voda, led i staklo prozirni za vidljive, a skoro neprozirni za sve nevidljive zrake.
Kamena so, ugljen disulfid i ozon prozirni su za vidljive i infracrvene zrake, a neprozirni za ultraljubičaste zrake.
Kvarc je proziran za ultraljubičaste zrake.
Hromatska svojstva
Boje se prema hromatskim svojstvima dele na šarene i nešarene, tj. hromatske i ahromatske (neutralne).Šarene ili hromatske su sve one koje se nalaze unutar sunčevog spektra, a nešarene ili ahromatske su crna , bela i siva, koje se takođe nazivaju „neboje“.
Boje koje se nalaze unutar sunčevog spektra se dele na:
1.Primarne ili osnovne boje:
Crvena , plava i žuta .Mešanjem ovih boja , dobijaju se sve ostale.2.Sekundarne boje
Boje drugog reda, ili sekundarne boje, dobijaju se kada se pomešaju dve osnovne boje u meri 1:1 tako da, u sekundarnoj boji postoje dve primarne boje.crvena + plava = ljubičasta
plava + žuta = zelena
žuta + crvena = narandžasta
3.Tercijarne boje
U boje trećeg reda, ili tercijarne boje, ubrajaju se sve ostale nijanse boja koje nastaju mešanjem jedne osnovne i jedne sekundarne boje u različitim merama. Delimo ih na čiste i neutralne.Tonska svojstva
Dodavanjem ahromatskih boja, bele ili crne, nekoj drugoj boji nastaje tonalitet boja. Tonalitet je količina svetla u nekoj boji.Ahromatski tonovi
Ahromatski tonovi nastaju kao rezultat mešanja ahromatskih boja, čime nastaje siva. Njih predstavljaju sve nijanse sive boje.Svijetli hromatski tonovi
Svetli hromatski tonovi nastaju dodavanjem bele u čistu boju.Zagašeni hromatski tonovi
Zagašeni hromatski tonovi nastaju dodavanjem crne u čistu boju.Mutni hromatski tonovi
Nastaju mešanjem sive i čiste boje.Tercijarni čisti i neutralni tonovi
Tercijarni čisti tonovi podrazumevaju sve nijanse boje koji se dobijaju, na primer, mešanjem žute i crvene u različitim razmerama, osim narandžaste, koja je sekundarna boja. Isto važi i za sve ostale kombinacije osnovnih boja.Neutralni tercijarni tonovi su rezultat mešanja jedne osnovne i jedne sekundarne boje. Na primer, kada se žuta potamni ljubičastom ili narandžasta plavom nastaju neutralni tonovi trećeg reda.