Svedska reportaza o propasti Hrvatske _ovde nema zivota!

Ovaj graf dokazuje: Gotovo je, Hrvatska je pred propašću, neće biti mirovina
umirovljenicistatist.jpg

Foto/graf: Facebook/Statističar

MIROVINSKI sustav u Hrvatskoj, koji se bazira na solidarnosti između postojećih radnika i umirovljenika, raspao se jer se broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačio. S obzirom na to da će se taj omjer samo pogoršavati zbog masovnog iseljavanja i prirodnog pada broja stanovnika, oni koji budu išli u mirovinu za 20-30 godina, mogu zaboraviti na to da će od državne mirovine uspjeti preživjeti.
Trenutno imamo 1,52 milijuna radnika, odnosno osoba koje plaćaju mirovinsko osiguranje, i 1,24 milijuna umirovljenika, što znači da na svakog umirovljenika dolazi 1,23 radnika. Kada se pogledaju povijesni podaci, vidljivo je da se taj omjer pogoršava već četiri desetljeća, a gotovo nevjerojatno zvuči da je početkom 80-ih godina na jednog umirovljenika dolazilo oko 4 radnika.
Situacija je zapravo još lošija od onog što pokazuju podaci
Situacija u mirovinskom sustavu je zapravo i lošija nego što ovi omjeri pokazuju jer treba imati na umu da se u radnike ubrajaju i tisuće ljudi viška u državnoj administraciji ili javnim kompanijama koji ne stvaraju novu vrijednost, nego su “zbrinuti” kroz zapošljavanje na nepotrebnim ili izmišljenim poslovima.
Osim toga, u mirovinskom sustavu je i velik broj povlaštenih mirovina. Ukupno je u mirovinskom sustavu 175,2 tisuće “povlaštenih” umirovljenika, a za njihove mirovine mjesečno se izdvaja 773,4 milijuna kuna, odnosno oko 9,3 milijarde kuna godišnje. Naravno, i ti umirovljenici imaju više ili manje zarađenog staža, no mirovine su nerijetko veće u odnosu na ono što bi dobili da se radi o uobičajenim radničkim mirovinama. Zbog toga mnogi smatraju da bi beneficije koje proizlaze iz mirovina po posebnim propisima trebale biti izdvojene iz mirovinskog sustava.
Zanimljivo je pogledati kako se broj radnika i umirovljenika kretao posljednja četiri desetljeća, što je prikazano i na grafu profesora Hrvoja Šimovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je objavila Facebook stranica Statističar.

Već četiri desetljeća solidarni sustav propada
Hrvatska je 1980. godine imala 1,81 milijun radnika i oko 449 tisuća umirovljenika, što je davalo omjer od otprilike četiri radnika na jednog umirovljenika. Deset godina poslije, 1990., broj radnika porastao je na 1,96 milijuna, ali je značajno porastao i broj umirovljenika - na oko 656 tisuća, pa je omjer pao na oko tri radnika na jednog umirovljenika. Nakon toga, 2000. godine broj radnika pada na 1,38 milijuna, a broj umirovljenika raste na preko milijun te dolazimo do omjera od 1,36 radnika na jednog umirovljenika. I konačno, 2019. taj je omjer pao na 1,23 radnika na jednog umirovljenika.

odnosumirovljenci.jpg

Izvor: HZMO
Buduće umirovljenike može spasiti čudo, a čuda se ne događaju
Može li se situacija popraviti? Teoretski bi mogla tako da se poveća broj zaposlenih, no stotine tisuća ljudi u najboljim godinama otišle su u inozemstvo tako da Hrvatska više nema gdje pronaći ljude koji bi radili.
Nezaposlenih trenutno imamo oko 150 tisuća, no od tog broja može se računati da dobar dio više i nije sposoban za posao iz raznih razloga. Prije desetak godina Hrvatska je imala 1,6 milijuna zaposlenih, no sada tu brojku ne može dosegnuti zbog manjka ljudi.
Kada uzmemo u obzir sve navedeno, jasno je da Hrvatsku i buduće umirovljenike može spasiti jedino čudo jer na promjene koje bi privukle ljude, nismo ni do sada bili spremni.

hzmoo.jpg
Koliko god mi navijali, ovo je jedan ozbiljan pokazatelj hrvatske propasti.Ništa im neće pomoći dosta veći BDP od našeg pošto je ovo problem koji se ne može popraviti.
 
  • Podržavam
Reactions: MJK
Хрватска стоји нешто боље од Србије, али суштински Хрватска је у катастрофалном стању.

Нас су изнуривали економским санкцијама читаву деценију, онда су нас и војно напали и изазвали огромну штету која се мери десетинама милијарди долара.Онда су нам отели део територије са значајним привредним ресурсима.

Хрватима су западне силе помагале и они су опет при дну, гори чак и од Румуније.

Nemam potrebe da branim niti ovaj režim, a niti da umišljam da su Potemkinova sela stvarnost, no podebljana tvrdnja je teška besmislica.
 
U pravu je ovaj Abu Bin Mustafsson , pre 2-3 godine , vraćali se kolima u sred leta početak avgusta iz Rijeke i Trsta i ajde kao da ne odemo na Batrovce zbog gužve ,nego sidjemo sa autoputa kod neke ,valjda Županje i preko Vinkovaca , Vukovara i Iloka nazad , ono je stvarno bilo kastrofa od pustoši , pravo lepo letnje veče oko 9-10 ,skoro da ne moš kola ili čoveka videti na ulicama i putu , kad smo prešli u Palanku oko 11 ,sve svetli ,gori ko da smo u New York ušli posle one čamotinje .
Doduše , Slavonija je Hrvatima postala zadnja periferija kao kod nas Trgovište i Bosilegrad ,a Palanka,Srem i taj deo izmedju NS i BG je u Srbiji top topova što se tiče razvoja pa možda i zato takav utisak ,tako da realno i za Ilok i taj kraj bi bilo mnogo bolje da su ostali Srbiji .

Ali kolega, Ilok i "taj kraj" nisu mogli ostati u Srbiji, jer nisu uopće bili u Srbiji. Znam da ti je to malo teže za shvatit, ali tako je.
 
Ali kolega, Ilok i "taj kraj" nisu mogli ostati u Srbiji, jer nisu uopće bili u Srbiji. Znam da ti je to malo teže za shvatit, ali tako je.
Tako je.Ali Hrvatska začuđujuće brzo galopira ka propasti.Ko bi rek'o da ćete za manje od 30 godina, pošto ste opljačkali krajiške Srbe tako lepo propasti i stići blizu dna?
 

Back
Top