bRu zLi
Poznat
- Poruka
- 9.401
Studija: Kognitivno - bihejvioralna terapija i SSRI antidepresivi pospešuju kvalitet života
Nedavno objavljena istraživanja pokazala su da tretmani za depresiju ne samo da smanjuju simptome, već su povezani i sa umerenim poboljšanjima u kvalitetu života.
Studija, (meta analiza) objavljena u časopisu "Cognitive Behavior Therapy" ispitala je dva primarna lečenja za depresiju - kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT) i lekove antidepresive - selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI).
"Savremeni tretmani su u velikoj meri usredsređeni na smanjenje simptoma i smanjenje patnje", objašnjava Stefan G. Hofman iz Bostonskog univerziteta, autor studije. "Iako je ovo važan trenutni cilj, tretman će takođe morati da poboljša kvalitet života pacijenta kako bi bio dugoročno efikasan. Terapija ne bi trebalo da vas tera da se osećate manje nesrećnim, već i da se osećate bolje. "
Koristeći statističku tehniku poznatu kao meta-analiza, istraživači su ispitali podatke 6.255 pacijenata koji su učestvovali u prošlim studijama ispitujući učinak KBT-a i antidepresiva, SSRI grupe. Utvrdili su da se kvalitet života značajno poboljšao nakon SSRI antidepresiva i KBT-a kod osoba koje pate od depresije.
"Sve u svemu, kognitivno-bihejvioralna terapija (vrsta psihoterapije) i farmakoterapija (tretman antidepresivima SSRI grupe), koji su dva najčešća lečenja za depresiju, su umereno efikasni za poboljšanje kvaliteta života u kratkom roku, ali verovatno zbog drugog mehanizma" , rekao je Hofman.
"Mehanizam može biti drugačiji, jer poboljšanje kvaliteta života povezano je sa poboljšanjem simptoma samo kod pacijenata koji su primali KBT, ali ne i kod onih koji su dobili antidepresive SSRI grupe. Poboljšanja u kvalitetu života ostala su relativno stabilna za KBT, ali ne postoji dovoljno podataka da se kaže bilo šta o dugoročnom uticaju SSRI lekova. Ovi rezultati ukazuju na potrebu poboljšanja naših postojećih tretmana kako bi se ljudi bolje promenili na bolje. "
Pojedinačni, grupni i kompjutersko-bazirani KBT za depresiju su imali slične efekte na kvalitet života.
Međutim, istraživači nisu mogli direktno upoređivati KBT sa SSRI antidepresivima zbog metodoloških problema sa prethodnim studijama. Iako su oba lečenja imala slične efekte na kvalitet života, istraživači su morali ipak da izbegnu zaključak da su jednako efikasni.
Kvalitet života se odnosi na opšte blagostanje pojedinca, ali Hofman je rekao da je koncept težak za naučnu procenu.
"Glavna začkoljica, zbog koje se može pogresšno nešto interpretirati je način na koji se procenjuje kvalitet života. Koristili smo široko korišćene standardne mere samoprijavljivanja. Međutim, sam konstrukt (kvalitet života) je veoma teško definisati i još teže izmeriti ", objasnio je on.
"Pozitivni uticaj i sreća su povezani sa ovim konstruktom", dodao je Hofman. "Buduće studije moraju konkretno razviti tretmane koji poboljšavaju te aspekte. Moj istraživački tim je to radio koristeći strategije biti svestan svojih misli, emocija i unutrašnjih zbivanja u sadašnjem trenutku (mindfulness), strategiju dobrote, i meditaciju saosećanja u lečenju kako bi se poboljšao pozitivan uticaj. Rezultati su bili veoma obećavajući:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26136807
Za više informacija o trenutnom istraživanju Hofmana:
Departman psihologije na Bostonskom univerzitetu:
http://bostonanxiety.org/currentresearch.html
U studiji "Efekat tretmana za depresiju na kvalitet života: meta-analiza" takođe su sarađivali Joshua Curtiss, Joseph K. Carpenter i Shellei Kind. Objavljenp 25. aprila 2017.
- - - - - - - - - -
Evo jos novina :
Scientists May Have Identified A Physical Difference In The Brains Of People With Suicidal Thoughts
http://www.iflscience.com/health-an...d-to-suicidal-thoughts-in-depressed-patients/
Elevated Translocator Protein in Anterior Cingulate in Major Depression and a Role for Inflammation in Suicidal Thinking: A Positron Emission Tomography Study
http://www.biologicalpsychiatryjournal.com/article/S0006-3223(17)31857-7/fulltext

Nedavno objavljena istraživanja pokazala su da tretmani za depresiju ne samo da smanjuju simptome, već su povezani i sa umerenim poboljšanjima u kvalitetu života.

Studija, (meta analiza) objavljena u časopisu "Cognitive Behavior Therapy" ispitala je dva primarna lečenja za depresiju - kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT) i lekove antidepresive - selektivne inhibitore ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI).
"Savremeni tretmani su u velikoj meri usredsređeni na smanjenje simptoma i smanjenje patnje", objašnjava Stefan G. Hofman iz Bostonskog univerziteta, autor studije. "Iako je ovo važan trenutni cilj, tretman će takođe morati da poboljša kvalitet života pacijenta kako bi bio dugoročno efikasan. Terapija ne bi trebalo da vas tera da se osećate manje nesrećnim, već i da se osećate bolje. "

Koristeći statističku tehniku poznatu kao meta-analiza, istraživači su ispitali podatke 6.255 pacijenata koji su učestvovali u prošlim studijama ispitujući učinak KBT-a i antidepresiva, SSRI grupe. Utvrdili su da se kvalitet života značajno poboljšao nakon SSRI antidepresiva i KBT-a kod osoba koje pate od depresije.
"Sve u svemu, kognitivno-bihejvioralna terapija (vrsta psihoterapije) i farmakoterapija (tretman antidepresivima SSRI grupe), koji su dva najčešća lečenja za depresiju, su umereno efikasni za poboljšanje kvaliteta života u kratkom roku, ali verovatno zbog drugog mehanizma" , rekao je Hofman.
"Mehanizam može biti drugačiji, jer poboljšanje kvaliteta života povezano je sa poboljšanjem simptoma samo kod pacijenata koji su primali KBT, ali ne i kod onih koji su dobili antidepresive SSRI grupe. Poboljšanja u kvalitetu života ostala su relativno stabilna za KBT, ali ne postoji dovoljno podataka da se kaže bilo šta o dugoročnom uticaju SSRI lekova. Ovi rezultati ukazuju na potrebu poboljšanja naših postojećih tretmana kako bi se ljudi bolje promenili na bolje. "
Pojedinačni, grupni i kompjutersko-bazirani KBT za depresiju su imali slične efekte na kvalitet života.
Međutim, istraživači nisu mogli direktno upoređivati KBT sa SSRI antidepresivima zbog metodoloških problema sa prethodnim studijama. Iako su oba lečenja imala slične efekte na kvalitet života, istraživači su morali ipak da izbegnu zaključak da su jednako efikasni.
Kvalitet života se odnosi na opšte blagostanje pojedinca, ali Hofman je rekao da je koncept težak za naučnu procenu.
"Glavna začkoljica, zbog koje se može pogresšno nešto interpretirati je način na koji se procenjuje kvalitet života. Koristili smo široko korišćene standardne mere samoprijavljivanja. Međutim, sam konstrukt (kvalitet života) je veoma teško definisati i još teže izmeriti ", objasnio je on.
"Pozitivni uticaj i sreća su povezani sa ovim konstruktom", dodao je Hofman. "Buduće studije moraju konkretno razviti tretmane koji poboljšavaju te aspekte. Moj istraživački tim je to radio koristeći strategije biti svestan svojih misli, emocija i unutrašnjih zbivanja u sadašnjem trenutku (mindfulness), strategiju dobrote, i meditaciju saosećanja u lečenju kako bi se poboljšao pozitivan uticaj. Rezultati su bili veoma obećavajući:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26136807
Za više informacija o trenutnom istraživanju Hofmana:
Departman psihologije na Bostonskom univerzitetu:
http://bostonanxiety.org/currentresearch.html
U studiji "Efekat tretmana za depresiju na kvalitet života: meta-analiza" takođe su sarađivali Joshua Curtiss, Joseph K. Carpenter i Shellei Kind. Objavljenp 25. aprila 2017.

- - - - - - - - - -
Evo jos novina :
Scientists May Have Identified A Physical Difference In The Brains Of People With Suicidal Thoughts
http://www.iflscience.com/health-an...d-to-suicidal-thoughts-in-depressed-patients/
Elevated Translocator Protein in Anterior Cingulate in Major Depression and a Role for Inflammation in Suicidal Thinking: A Positron Emission Tomography Study
http://www.biologicalpsychiatryjournal.com/article/S0006-3223(17)31857-7/fulltext