Stari savski most se premešta u Batajnicu

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
I ti veruješ da ce Beograd da dobije metro ? :lol:
За сада видим да ћемо имати кашњење у односу на рокове који су последњи најављени... 2028. за прву и 2030. за другу линију.
И ако се добро сећам, линије су се укрштале ту негде код Преваре на води... што би дало физичку остваривост да метро пређе преко новог моста на месту старог трамвајског.

Као и већина света верујем да је паметно да Београд има метро... али скоро једнако чврсто верујем да је то чекање годоа. Ако се добро сећам прича, о метроу се говори негде још од 1970. године, тако нешто.

Прво "погрешно скретање" по питању метроа је било још 1984. - када су прогласили пут у XXI век трамвајем и поставили шине преко моста који се управо уклања. Трамваји, лаки шински систем, уместо практично воза, метроа.
И тако... трла баба лан да јој прође дан...
 
Predsednik je rekao da u beogradu na vodi ljudi svaki dan šetaju, borave, raduju se životu
Nema veze što se jedan solidan most ruši da bi se postavio novi za ko zna koliko novca
U BG na vodi, u ruci statue je trebao da u ruci bude krst
Ali je to zasmetalo arapima u BG na vodi, pa je u ruke stabljen mač
I posle se neko čudi što takvu zemlju slabo ko poštuje
 
https://www.rts.rs/vesti/drustvo/5760534/stari-savski-most-uklanjanje.html

Лук Старог савског моста скинут са носећих бетонских стубова​


Радови на демонтажи лука почели су рано јутрос, а барже су до сада помериле конструкцију неколико метара од позиције на којој се налазио претходних више од осам деценија.

Како је навео, у току је завршетак и лансирних греда које ће се користити за извлачење моста, да би следећа фаза отпочела за месец дана када ће уследити извлачење моста на обалу и његово сечење.

Обећање за Батајницу... лудом радовање :poludeo:
 
Realno, sta ko vidi lepo u starom savskom mostu? Most je daleko od lepog resenja, iz aviona se vidi da niti je projektovan ni gradjen za tu lokaciju na kojoj je postavljen, nema ni veliku istorijsku vrednost (sem da su ga Svabe 1941-ve dovukle u BGD sa Tise i da ga je onaj ucitelj 1944 spasao od miniranja) a funkcionalno je poprilicno problematican... OK, nekom mozda sentimentalno znaci, vecini ipak ne.

No, problem je sto ni novi most nece biti mnogo lepsi, arhitektonskko/gradjevinski uspesniji a koliko vidimo ni funkcionalno mnogo bolji. Mostovi se pre svega grade zbog potreba, zbog funkcionalnosti a na kraju i zbog estetiike odnosno prepoznatljivosti. Pa tako imate gomilu mostova po kojima se prepoznaju gradovi, mostova koji su usli u legendu. Ovaj novi most nece.
 
Koliko god da je taj most bio solidan, cinjenica je da je rec o konstrukciji staroj preko 80 godina, koja je predstavljala usko grlo u saobracaju, pogotovu u kontektstu planiranih novih saobracajnica.
Druga je stvar je netranspartentnost oko rusenja starog i podizanja novog mosta.
Zanimljivo da se ovaj most uklonio, a stari železnički iz 1884., dakle 40ak godina stariji, nikad održavan, potpuno propao, ne uklanja i preurediće se u pešački.
 
Zanimljivo da se ovaj most uklonio, a stari železnički iz 1884., dakle 40ak godina stariji, nikad održavan, potpuno propao, ne uklanja i preurediće se u pešački.
Па... да је то првобитни мост, још и некако... Али треба се сетити да је исти срушен и у Првом и у Другом светском рату, тако да је садашња конструкција од после 1945. године. Надам се да Википедија зна тачан датум.
 
Па... да је то првобитни мост, још и некако... Али треба се сетити да је исти срушен и у Првом и у Другом светском рату, тако да је садашња конструкција од после 1945. године. Надам се да Википедија зна тачан датум.
Sadasnja konstrukcija Starog zeleznickog mosta (to mu je naziv pa zato veliko slovo) je od pre II svetskog rata, odnosno originalna je K-ispuna (zbog toga ekstremno znimljiva gradjevinskim konstrukterima). Most je obnavljan i posle I i posle II svetskog rata, konstrukcija je dizana iz Save, vracana na stubove i popravljana.

Nije istina da je Stari zeleznicki most 40-tak godina stariji od Starog savskog (tramvajskog) mosta sto navodi forumas gore, stariji je tacno 57 godina. Stari zeleznicki je podignut na tom mestu 1884 a Stari savski (tramvajski) je dovucen sa Tise (kod Sente gde je originalno trebao biti postavljen) 1941 posle nemackog sovajanja kraljevine Jugoslavije i postavljen na Savu te i sledece godine. Takodje nije istina da se Stari zeleznicki most nije odrzavao, odrazvala ga je Zeleznica Srbije do 2018-te kad je bio u fiunkciji, da li je to odrzavanje bilo adekvatno ili ne je vec druga prica ali je most i danas funkcionalan (da ima prikljucne zeleznicke trase - koje su skinute u medjuvremenu).

Inace, Stari zeleznicki je meni daleko atraktivniji od Starog savskog (tramvajskog) mosta, naravno najvise iz konstruktivnih razloga ali nije zanemarljiva ni estetska vrednost a da ne pisem o istorijskoj vrednosti. Starina od 141 godinu je prvi moderan most u tadasnjojs Srbiji i Beogradu, prOziveo je dve srpske dinastije, 6 razlicitih drzava, dva svetska rata i ko zna koliko bombardovanja, doneo u Srbiju prvu prugu (vidi moj nick: prvepruge, govori li vam to sta?) i bio na neki nacin prozor u svet tadasnjoj Srbiji i kasnije kraljevini Jugoslaviji. Na stranu sto su generacije studenata gradjevine ka Statici konstrukcija imali primer mosat sa K-ispunom u gradu u kom studirali.

Stari savski (tramvajski) most nema ni do tog nasledja a ruku na srce izuzetno ruzan i nefunkcionalan je most. Kao sto napisah, predvidjen je za premostenje reke Tise kod Sente, nekako su ga nakalemili na stubove preko Save i sve deluje nekako estetski kuso. Na stranu sto je most bio djene-djene do trenutka kada je sluzio samo kao drumski most ali od 80-tih kada su preko njega provukli tramvajsku prugu most je bio poprilicno nefunkcionalan za drumski saobracaj i obicno je nama koji smo ziveli u BGD sluzio kao alternativa za Brankov ili Gazelu (u slucaju zakrcenja, sudara ili, nedaj boze, protesta). Taj most je '70-tih i posle dizanja drugog (paralelnog) mosta u Brankovoj (ja se secam kad je taj drugi, uzvodni, most dizan) izgubio na vaznosti i tad je je trebalo da ga skinu sa Save, vodila se polemika o tome i nekako su ga zadrzali jer im je bilo skupo da ga skidaju. Posle je dosla ideja "tramvajom u 21. vek" pa su ga zgodno iskoristili da preko njega prebace tramvajski saobracaj u novobeogradske spavaonice uz Jurija Gagarina. Most su tad rekonstrusali, dodali su celicne ploce i grede ispod koje ce nositi dodatno tramvajsko dinamicko opterecenje. Zadnji put kad sam pesice presao taj most, 2006-07 mislim, bila su primetna ostecenja na tim plocama, verovatno i na nosecim gredama ispod. Znam da su posle toga radili neku rekonstrukciju na njemu ali tad vec nisam vise bio ni u Beogradu ni u Srbiji.
 
Poslednja izmena:
Sadasnja konstrukcija Starog zeleznickog mosta (to mu je naziv pa zato veliko slovo) je od pre II svetskog rata, odnosno originalna je K-ispuna (zbog toga ekstremno znimljiva gradjevinskim konstrukterima). Most je obnavljan i posle I i posle II svetskog rata, konstrukcija je dizana iz Save, vracana na stubove i popravljana.

Nije istina da je Stari zeleznicki most 40-tak godina stariji od Starog savskog (tramvajskog) mosta sto navodi forumas gore, stariji je tacno 57 godina. Stari zeleznicki je podignut na tom mestu 1884 a Stari savski (tramvajski) je dovucen sa Tise (kod Sente gde je originalno trebao biti postavljen) 1941 posle nemackog sovajanja kraljevine Jugoslavije i postavljen na Savu te i sledece godine. Takodje nije istina da se Stari zeleznicki most nije odrzavao, odrazvala ga je Zeleznica Srbije do 2018-te kad je bio u fiunkciji, da li je to odrzavanje bilo adekvatno ili ne je vec druga prica ali je most i danas funkcionalan (da ima prikljucne zeleznicke trase - koje su skinute u medjuvremenu).

Inace, Stari zeleznicki je meni daleko atraktivniji od Starog savskog (tramvajskog) mosta, naravno najvise iz konstruktivnih razloga ali nije zanemarljiva ni estetska vrednost a da ne pisem o istorijskoj vrednosti. Starina od 141 godinu je prvi moderan most u tadasnjojs Srbiji i Beogradu, prOziveo je dve srpske dinastije, 6 razlicitih drzava, dva svetska rata i ko zna koliko bombardovanja, doneo u Srbiju prvu prugu (vidi moj nick: prvepruge, govori li vam to sta?) i bio na neki nacin prozor u svet tadasnjoj Srbiji i kasnije kraljevini Jugoslaviji. Na stranu sto su generacije studenata gradjevine ka Statici konstrukcija imali primer mosat sa K-ispunom u gradu u kom studirali.

Stari savski (tramvajski) most nema ni do tog nasledja a ruku na srce izuzetno ruzan i nefunkcionalan je most. Kao sto napisah, predvidjen je za premostenje reke Tise kod Sente, nekako su ga nakalemili na stubove preko Save i sve deluje nekako estetski kuso. Na stranu sto je most bio djene-djene do trenutka kada je sluzio samo kao drumski most ali od 80-tih kada su preko njega provukli tramvajsku prugu most je bio poprilicno nefunkcionalan za drumski saobracaj i obicno je nama koji smo ziveli u BGD sluzio kao alternativa za Brankov ili Gazelu (u slucaju zakrcenja, sudara ili, nedaj boze, protesta). Taj most je '70-tih i posle dizanja drugog (paralelnog) mosta u Brankovoj (ja se secam kad je taj drugi, uzvodni, most dizan) izgubio na vaznosti i tad je je trebalo da ga skinu sa Save, vodila se polemika o tome i nekako su ga zadrzali jer im je bilo skupo da ga skidaju. Posle je dosla ideja "tramvajom u 21. vek" pa su ga zgodno iskoristili da preko njega prebace tramvajski saobracaj u novobeogradske spavaonice uz Jurija Gagarina. Most su tad rekonstrusali, dodali su celicne ploce i grede ispod koje ce nositi dodatno tramvajsko dinamicko opterecenje. Zadnji put kad sam pesice presao taj most, 2006-07 mislim, bila su primetna ostecenja na tim plocama, verovatno i na nosecim gredama ispod. Znam da su posle toga radili neku rekonstrukciju na njemu ali tad vec nisam vise bio ni u Beogradu ni u Srbiji.
Понекад се епохално хвалимо првом железницом... А "случајно" смо заборавили да је то само етапа пруге Беч - Истанбул.
 
Понекад се епохално хвалимо првом железницом... А "случајно" смо заборавили да је то само етапа пруге Беч - Истанбул.
Orient expressa tacnije i scena za romane Agate Kristi :D
(taj voz u Srbiji je imao kolokvijalni naziv "Munjeviti voz")

Razlog zasto je tadasnja Srbija dobila zeleznicu za samu Srbiju nije toliko bitan, bitno je sve sto je Srbija dobila provlacenjem pruge od granice sa Zemunom pa do Dimitrovgrada ( Caribroda tada, a tada taj grad nije ni pripadao kraljevini Srbiji, usao je u sastav kraljevine SHS 1919-te). Srbija je dobila modernu vezu sa Evropom i postala deo te Evrope, putovala je roba, ljudi i ideje. Danas ni momentalni ulazak Srbije u EU ne bi imao priblizan efekat uvodjenu pruge 1884-te. Zeleznica je unapredila tadasnju Srbiju nevidjeno.

Posle te prve linije krenulo je racvanje mreze zelezznickih pruga po ostatku tadasnje Srbije, sto zbog rudnika i industrije, sto zbog samog stanovnistva. Expanzija je bila u kraljevini YU.
I evo par fotografija:
img_1_1685689043633-1024x791.jpg

Zgrada Ministarstva zeleznioca, izgradjena 1931.

Te:
img_1_1685689653352-1024x623.jpg


Nekadasnja Bara Venecija a danasnji BnV, cisto da usporedite nekad i sad. (napomena: u daljini se vidi pocetak gradnje prvog pilona viseceg mosta kralja Aleksandra, par cm na fotografije levo od zvonika Saborne crkve)
 
Orient expressa tacnije i scena za romane Agate Kristi :D
(taj voz u Srbiji je imao kolokvijalni naziv "Munjeviti voz")

Razlog zasto je tadasnja Srbija dobila zeleznicu za samu Srbiju nije toliko bitan, bitno je sve sto je Srbija dobila provlacenjem pruge od granice sa Zemunom pa do Dimitrovgrada ( Caribroda tada, a tada taj grad nije ni pripadao kraljevini Srbiji, usao je u sastav kraljevine SHS 1919-te). Srbija je dobila modernu vezu sa Evropom i postala deo te Evrope, putovala je roba, ljudi i ideje. Danas ni momentalni ulazak Srbije u EU ne bi imao priblizan efekat uvodjenu pruge 1884-te. Zeleznica je unapredila tadasnju Srbiju nevidjeno.

Posle te prve linije krenulo je racvanje mreze zelezznickih pruga po ostatku tadasnje Srbije, sto zbog rudnika i industrije, sto zbog samog stanovnistva. Expanzija je bila u kraljevini YU.
I evo par fotografija:
Pogledajte prilog 1766630
Zgrada Ministarstva zeleznioca, izgradjena 1931.

Te:
Pogledajte prilog 1766632

Nekadasnja Bara Venecija a danasnji BnV, cisto da usporedite nekad i sad. (napomena: u daljini se vidi pocetak gradnje prvog pilona viseceg mosta kralja Aleksandra, par cm na fotografije levo od zvonika Saborne crkve)
Дајем примедбу на прву фотку у смислу да ја видим само тек направљену главну станичну зграду... нема никаквог министарства на видику.

За другу фотку се све слажем, назире се широки тамни "крст", почетак будућег моста.

Извозили смо железницом лакше, свакако... А на то је велики утицај имало отварање кланице - на простору који је сада испражњен, недалеко од Панчевачког моста.
 
Па... да је то првобитни мост, још и некако... Али треба се сетити да је исти срушен и у Првом и у Другом светском рату, тако да је садашња конструкција од после 1945. године. Надам се да Википедија зна тачан датум.
Sadašnja konstrukcija je iz 1946. godine, a most je donekle obnovljen 1986. Tramvajski most je obnovljen 2008.
 
Дајем примедбу на прву фотку у смислу да ја видим само тек направљену главну станичну зграду... нема никаквог министарства на видику.

За другу фотку се све слажем, назире се широки тамни "крст", почетак будућег моста.

Извозили смо железницом лакше, свакако... А на то је велики утицај имало отварање кланице - на простору који је сада испражњен, недалеко од Панчевачког моста.
Primedba usvojena, greska. Ministarstvo je podignuto malo uzbrdo Nemanjinom, 40tak god kasnije.

Zeleznica je i danas bitna ako postoji velika proizvodnja u drzavi, treba to nekako transportovati do luka ili drugih drzava. Pa posto kad nas ukidaju vecinu pruga sem glavne iz toga mozemo zakljuciti o stanju privrede.
 
Primedba usvojena, greska. Ministarstvo je podignuto malo uzbrdo Nemanjinom, 40tak god kasnije.

Zeleznica je i danas bitna ako postoji velika proizvodnja u drzavi, treba to nekako transportovati do luka ili drugih drzava. Pa posto kad nas ukidaju vecinu pruga sem glavne iz toga mozemo zakljuciti o stanju privrede.
Не може се баш 1 на 1 закључити јер по Америци имаш тако мало пруга, а ипак они праве силне паре. Истина, углавном је то берзанска фикција, кредити на основу те фикције итд., недовољно је индустрије.

Ми морамо да имамо пругу "уздуж и попреко", што би се читало као пруга где терет иде 100 на сат а путници барем 150 на правцима:
Београд - Бар
Београд - Македонија и Бугарска (са "ипсилоном" код Ниша)
Београд - преко Срема
Београд - Мађарска

И још ако треба унутрашњих прикључака.
 

Back
Top