Valjda tje ovo biti od koristi...
pa vi komentarishite (:
NAJRANIJA ISTORIJA RIMA
Rim karakteriše izlomljenost brežuljcima s' tim što neki od njih imaju dva ili tri vrha. Tako na primer Kapitol ima dva vrha – jedan, tvrđavu ili citadelu (arx, isto što je u grčkim gradovim akropolis) i drugi deo Kapitol, na kome je izgrađena najpoznatija građevina, hram Kapitolske trijade posvećen u 509-oj, u prvoj godini Republike, a počeli su da ga grade prvi kraljevi. Smatra se da je poreklom etrurski. Palatin, na kome je nastalo najstarije naselje, ima tri vrha. (Oko 2000 p.n.e. tragovi prvog naselja). !!! Rim je bio naseljen pre 753. godine.
1. Capitolinus
2. Palatinus
3. Esquilin
4. Aventinus
5. Viminalis
6. Quirinalis
7. Caelius
Između njih postojale su doline, koje su bile izložene stalnim poplavama, pre svega zbog Tibra, mada je postojalo i dan danas postoji nekih manjih rečica. Forum ili Glavni Trg je bio između Kapitola i Palatina. Dugo je bilo to područje močvara i isušili su je etrurski kraljevi. Tada su izgrađene prve javne građevine pored hrama i to kraljevska palata ili Regia, a kada se završio period kraljeva tu je bio pontifex maximus. Po tradiciji i legendi koju nalazimo kod Livija i Dionisija prvo stanovništvo je bilo na brežuljcima. Prvi je bio naseljen Palantin po tradiciji što arheolozi i potvrđuju. Prvo naselje na Palatinu naselili su Grci, tačnije Arkađani sa Peloponeza, a na Kvirinalu su se naselili Sabinjani pod vođstvom Tita Tacija koji je delio vlast sa Romulom. Ova naselja na brežuljcima bila su rasuta. U početku među njima nije bilo komunikacije, živeli su odvojeno. Rim je postao gradsko središte postepenim okupljanjem gradova. Taj proces nije bio smišljen već je dosta dugo trajao i to od otprilike 1000 pa do sredine osmog veka. To bi ličilo na grčki sinoikizam – primer Atine. Kod Varona koji je veoma važan hroničar i istoričar ranog Rima nalazimo na podatak da su Rimljani svake godine 11.12 slavili praznik Septimontium. Na ovaj praznik prinošene su žrtve u čast zaštitnika sedam brežuljaka, međutim drugi tekstovi koji govore o ovom prazniku govore o osam brežuljaka – Palantin, Velbija (to bi ustvari bio jedan od vrhova Paltina), Subura, Germalus, Celij, Oppius, Cisppius i Fabutal pri čemu su zadnja tri ustvari vrhovi Eskririnala. Neki naučnici pretpostavljaju da tu nije reč o prvom udruživanju Rima već Saepti montus što znači utvrđena brda čiji su stanovnici slavili. Arheolozi potvrđuju tradiciju o postojanju ujedinjenja što znači da je tome prethodio verski savez i to je ustvari bio taj Septimontium. (I u Grčkoj mnogi gradovi se isto udružuju jer su u blizini nekog svetilišta) Prvo udruživanje ne pominje Kvirinal i Kapitol što je u tradiciji da su naseljavali Sabinjani. Arheolozi nisu u stanju da identifikuju Sabinjansko. Arheolozi kažu da je imao istu kulturu veći deo Lacija. Sledeći razvoj pripisuje se Serviju Tuliu posle 550, pretposlednji rimski kralj. On je prvi uveo podelu po teritoriji – teritorijalne tribe, dok su do tada bile samo po rodu – gentilne trbe. Najuži deo Rima podelio je na četiri tribe što je uvek tako i ostalo jer se samo uvećavao broj ''seoskih triba''. Četiri ''gradske tribe'' bile su: Palatina, Suburana, Eskvirina i Kolina. Tako su se zvale i u doba Carstva. Kada su se osvajanja završila u III veku seoskih triba bilo je 31. Svi punopravni rimski građani uključeni su u jednu od triba.
pa vi komentarishite (:
NAJRANIJA ISTORIJA RIMA
Rim karakteriše izlomljenost brežuljcima s' tim što neki od njih imaju dva ili tri vrha. Tako na primer Kapitol ima dva vrha – jedan, tvrđavu ili citadelu (arx, isto što je u grčkim gradovim akropolis) i drugi deo Kapitol, na kome je izgrađena najpoznatija građevina, hram Kapitolske trijade posvećen u 509-oj, u prvoj godini Republike, a počeli su da ga grade prvi kraljevi. Smatra se da je poreklom etrurski. Palatin, na kome je nastalo najstarije naselje, ima tri vrha. (Oko 2000 p.n.e. tragovi prvog naselja). !!! Rim je bio naseljen pre 753. godine.
1. Capitolinus
2. Palatinus
3. Esquilin
4. Aventinus
5. Viminalis
6. Quirinalis
7. Caelius
Između njih postojale su doline, koje su bile izložene stalnim poplavama, pre svega zbog Tibra, mada je postojalo i dan danas postoji nekih manjih rečica. Forum ili Glavni Trg je bio između Kapitola i Palatina. Dugo je bilo to područje močvara i isušili su je etrurski kraljevi. Tada su izgrađene prve javne građevine pored hrama i to kraljevska palata ili Regia, a kada se završio period kraljeva tu je bio pontifex maximus. Po tradiciji i legendi koju nalazimo kod Livija i Dionisija prvo stanovništvo je bilo na brežuljcima. Prvi je bio naseljen Palantin po tradiciji što arheolozi i potvrđuju. Prvo naselje na Palatinu naselili su Grci, tačnije Arkađani sa Peloponeza, a na Kvirinalu su se naselili Sabinjani pod vođstvom Tita Tacija koji je delio vlast sa Romulom. Ova naselja na brežuljcima bila su rasuta. U početku među njima nije bilo komunikacije, živeli su odvojeno. Rim je postao gradsko središte postepenim okupljanjem gradova. Taj proces nije bio smišljen već je dosta dugo trajao i to od otprilike 1000 pa do sredine osmog veka. To bi ličilo na grčki sinoikizam – primer Atine. Kod Varona koji je veoma važan hroničar i istoričar ranog Rima nalazimo na podatak da su Rimljani svake godine 11.12 slavili praznik Septimontium. Na ovaj praznik prinošene su žrtve u čast zaštitnika sedam brežuljaka, međutim drugi tekstovi koji govore o ovom prazniku govore o osam brežuljaka – Palantin, Velbija (to bi ustvari bio jedan od vrhova Paltina), Subura, Germalus, Celij, Oppius, Cisppius i Fabutal pri čemu su zadnja tri ustvari vrhovi Eskririnala. Neki naučnici pretpostavljaju da tu nije reč o prvom udruživanju Rima već Saepti montus što znači utvrđena brda čiji su stanovnici slavili. Arheolozi potvrđuju tradiciju o postojanju ujedinjenja što znači da je tome prethodio verski savez i to je ustvari bio taj Septimontium. (I u Grčkoj mnogi gradovi se isto udružuju jer su u blizini nekog svetilišta) Prvo udruživanje ne pominje Kvirinal i Kapitol što je u tradiciji da su naseljavali Sabinjani. Arheolozi nisu u stanju da identifikuju Sabinjansko. Arheolozi kažu da je imao istu kulturu veći deo Lacija. Sledeći razvoj pripisuje se Serviju Tuliu posle 550, pretposlednji rimski kralj. On je prvi uveo podelu po teritoriji – teritorijalne tribe, dok su do tada bile samo po rodu – gentilne trbe. Najuži deo Rima podelio je na četiri tribe što je uvek tako i ostalo jer se samo uvećavao broj ''seoskih triba''. Četiri ''gradske tribe'' bile su: Palatina, Suburana, Eskvirina i Kolina. Tako su se zvale i u doba Carstva. Kada su se osvajanja završila u III veku seoskih triba bilo je 31. Svi punopravni rimski građani uključeni su u jednu od triba.