Шта тинејџери треба да знају о животу након образовања

Baby Yoda

Contributor
Poruka
21.753
Ова тема посвећена је тинејџерима који се још нису сусрели са животом ван школе илити обавезама које су пред њима у животу, а за које их треба спремити. Кренимо од Бироа за запошљавање.

Šta je Nacionalna služba za zapošljavanje?
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) je moderan javni servis koji pruža usluge nezaposlenim licima i poslodavcima u Srbiji.
Ukoliko ste nezaposleni, želite da promenite ili otpočnete sopstveni posao ili vam je potreban savet u vezi sa zapošljavanjem, vaše je pravo da se javite Nacionalnoj službi za zapošljavanje.

Gde se prijaviti na biro?

Prijavljivanje na biro za nezaspolene se obavlja isključivo lično, u organizacionim jedinicama NSZ, prema mestu prebivališta, odnosno mestu rada ili prestanka radnog odnosa, ako u tom mestu imate boravište.

Nacionalna služba za zapošljavanje prihvata prijave od sledećih lica
  • nezaposleni koji traži posao – lice od 15 godina života do ispunjavanja uslova za penziju, odnosno najkasnije do 65 godina života, sposobno i odmah spremno da radi, koje nije zasnovalo radni odnos ili na drugi način ostvarilo pravo na rad, a koje se vodi na evidenciji nezaposlenih i aktivno traži zaposlenje.
  • zaposleni koji traži promenu zaposlenja – lice koje je u radnom odnosu ili je na drugi način ostvarilo pravo na rad, a koje aktivno traži promenu zaposlenja i vodi se na evidenciji lica koja traže promenu zaposlenja
  • druga lica koje traže zaposlenje – lice starije od 15 godina života koje traži zaposlenje, a koje se ne može smatrati nezaposlenim ili licem koje traži promenu zaposlenja (učenici, studenti, penzioneri, lica kojima miruju prava iz radnog odnosa i drugi).

Nezaposlena lica prijavom na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje ostvaruju pravo na:
  • obaveštavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje
  • posredovanje u zapošljavanju u zemlji i inostranstvu
  • profesionalnu orijentaciju i savetovanje o planiranju karijere
  • učešće u merama aktivne politike zapošljavanja, u skladu sa svojim potrebama i potrebama tržišta rada.
Prijava na biro – neophodna dokumentacija
Kao i u svakoj drugoj nacionalnoj službi, neophodno je da dostavite odgovarajuća važeća dokumenta da bi otpočeli proces za koji aplicirate. Da biste bili evidentirani na biro za zapošljavanje potrebna su vam određena dokumenta. Pogledajte šta je sve potrebno od dokumenata za prijavu na biro rada.

Osnovna dokumentacija za prijavljivanje na biro
Prilikom prijave na biro, neophodno je da sa sobom ponesete sledeća dokumenta:

  • lična karta ili druga važeća javna isprava sa fotografijom i podacima o licu izdata od strane ovlašćenog državnog organa, u kojoj postoji podatak o prebivalištu lica
  • dokaz o školskoj spremi ili stručnoj osposobljenosti (original dokumenta na uvid)
  • akt o prestanku radnog odnosa (ako je lice bilo u radnom odnosu)
  • drugi dokazi u skladu sa zakonom (uverenja, potvrde, izjave).
Dodatna dokumentacija za osobe sa invaliditetom:
  • dokaz o statusu osobe sa invaliditetom, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.
Dokumentacija koju podnose strani državljani:
  • lična karta za strance, nostrifikovana diploma (stalno nastanjenje)
  • pasoši nostrifikovana diploma (privremeni boravak).
Zaposleni koji traži promenu zaposlenja uz osnovnu dokumentaciju, dostavlja i ugovor o radu.

Drugo lice koje traži zaposlenje uz osnovnu dokumentaciju, dostavlja:
  • učenici i studenti – potvrdu o statusu
  • penzioneri – dokaz/rešenje o penzionisanju
  • lica kojima miruju prava iz radnog odnosa – dokaz/rešenje o mirovanju radnog odnosa.
Kako zapravo izgleda prijava na biro za zapošljavanje?
Mladi i nezaposleni ljudi često su u zabludi i imaju pogrešne informacije o tome šta biro za nezaspolene može, a šta ne može učiniti za njih.


Procedura je sledeća:

Nakon što steknete određeni stepen obrazovanje, odnosno, završite osnovnu školu, srednju školu ili fakultet i prikupite potrebna dokumenta možete da se se prijavite na biro za zapošljavanje. Vaše potrebe za prijavom mogu biti sa ciljem ostvarivanja određenih povlastica koje su vezane za zdravstveno osiguranje za nezaposlene ili Bus plus kartice za nezaposlene, dok čekate da biro posao obezbedi.

U filijama, uglavnom postoji šalter na koji se javljate (ne bi trebalo da ima gužve). Kažete da se prijavljujete prvi put, službenik uzima vaše podatke, diplome i svu ostalu dokumentaciju koja je potrebna za prijavu na biro. Nakon toga dobijate knjižicu na kojoj je upisan datum prvog informativnog razgovora i brojem savetnika. Sa tom knjižicom uvek idete na biro i ona je glavni dokaz da ste član nacionalne službe za zapošljavanje.

Prilikom prijave, biro za zapošljavanje vam dodeljuje savetnika kod koga se javljate na svaka 3 meseca, sve do trenutka kada se zaposlite i kada vam BIRO vam više ne bude potreban.

Uglavnom odmah sutradan zakazuju prvi informativan razgovor, gde vas savetnik ispituje detaljno o prethodnim radnim iskustvima, volontiranjima, praksama i slično, i pita gde i šta bi radili u skladu sa čim će zavisiti i ponuda posla koju će vam u budućnosti predlagati. Reći će vam da se registrujete na njihov sajt, i onda vam zakažu naredno javljanje za 3

Prijava na biro nakon srednje škole
Za prijavu na biro nakon srednje škole proces se ne razlikuje od uobičajenog. Neophodno je doći na biro za zapošljavanje sa radnom knjižicom, diplomom o završenoj srednjoj školi i svedočanstvom. Ovim stičete pravo na konsultacije o profesionalnoj orijentaciji i planiranju karijere. Nakon prijave imate pravo na povlašćenu BusPlus karticu za nezaposlena lica.

Prijava na biro rada nakon diplome
Diplomirali ste i želite da se prijavite na biro? Postupak se ne razlikuje od opisanog, jedino što ćete sa sobom od dokumenata poneti diplomu ili uverenje o diplomiranju.

Ono što treba da znate ako ste planirali da se prijavite na biro radi izdavanja BUS plus kartice za nezaposlene je:

Pravo na povlašćenu BusPlus karticu za nezaposlena lica, ostvaruju jedino lica koja imaju prebivalište na teritoriji Beograda (adresa u ličnoj karti je u Beogradu), a takođe moraju biti prijavljena u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje na teritoriji Beograda. Na uvid se dostavlja original kojim se potvrđuje da niste u radnom odnosu koji izadaje Nacionalna služba za zapošljavanje. Ova potvrda ne sme biti starija od 15 dana i bitno je znati da ne prihvataju ni listing PIO fonda.

Šta se dobija prijavom na biro za zapošljavanje?
Neretko se nezaposleni javljaju na biro sa idejom da će tako momentalno dobiti posao, bez potrebe da se potrude i da traže, što se zaista može desiti, ali ne tako često. Zato, budite realni i ne očekujte da Nacionalna služba za zapošljavanje učini čuda bez vašeg angažovanja.

U slučaju da propustite rok koji je predviđen da se redovno javite na biro, postoji sankcija u vidu zabrane prijavljivanja narednih 6 meseci. Međutim, ako vam se zaista desi da zakasnite sa prijavom, svakako se javite savetniku, jer na nekim opštinama ove sankcije ne važe striktno.

Značajno je da redovno prijavljujete svaku promenu, od promene adrese do nove obuke koju ste prošli, kako bi posredovanje za vas bilo što efikasnije.

Biro za nezaposlene je takođe tu da bude posrednik između poslodavaca, koji se javljaju birou i traže pomoć u posredovanju i nezapolsenih koji su u evidenciji biroa.

Kada se raspiše konkurs za novo radno mesto na nekoj poziciji, poziva vas vaš savetnik i nudi vam informaciju o poslu za koji posedujete određene kvalifikacije. Ako je to posao koji tražite, u dogovoru sa savetnikom pristajete da odete na razgovor za upravo taj posao.


Takođe, biro nudi i:

  • savetovanje u procesu traženja posla,
  • informacije o slobodnim mestima,
  • obuku za aktivno traženje posla,
  • klub za traženje posla, stručnu obuku i stručno osposobljavanje,
  • javne radove,
  • program samozapošljavanja,
  • subvencije za samozapošljavanje,
  • obuke za pokretanje sopstvenog biznisa,
  • profesionalnu rehabilitaciju,
  • mere podrške u zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Извор: https://beleske.com/sta-je-zapravo-cuveni-biro/#nsz
 
А сада мало више о Здравству.

ŠTA JE ZDRAVSTVENA DELATNOST NA PRIMARNOM NIVOU?

To su ustanove u koje građani mogu da odu bez uputa: dom zdravlja, apoteka, studentska poliklinika i sl. Najvažnija ustanova na primarnom nivou je dom zdravlja.

ŠTA JE SEKUNDARNI NIVO ZDRAVSTVENE ZAŠTITE?

Bolnice. Ukoliko Vaš dom zdravlja nije u mogućnosti da Vam pruži odgovarajuću specijalističku zdravstvenu zaštitu, Vaš lekar će Vas uputiti na sekundarni nivo (bolnice). U bolnicama kojih u Srbiji ima 77, svakom pacijentu biće pružena zdravstvena zaštita koja mu je potrebna: ambulantno lečenje (pregled kod lekara specijaliste u poliklinici) ili bolničko lečenje, odnosno ležanje u toj bolnici. Pacijenti se upućuju u bolnicu kada njihov zdravstveni problem prevazilazi tehničke uslove doma zdravlja ili je potrebno stručno mišljenje višeg nivoa.

AKO VAM NIJE DOBRO I BOLESNI STE, PRVO IDITE U VAŠ DOM ZDRAVLJA.

Zašto u dom zdravlja? U domu zdravlja nalazi se Vaš izabrani lekar koji brine o Vašem zdravlju, a ako on ne može da Vam pomogne ili nije u mogućnosti da Vam pruži potrebnu zdravstvenu zaštitu, on će Vas uputiti dalje gde će Vam adekvatna pomoć biti pružena.

IZABRANI LEKAR

Vaš izabrani lekar je lekar koga birate u Vašem domu zdravlja na najmanje godinu dana. Popunjavajući formular birate lekara koji će Vam pružati pomoć iz oblasti opšte medicine, pedijatrije, ginekologije i stomatologije.

ZAŠTO JE VAŽNO IMATI IZABRANOG LEKARA?

Izabrani lekar vodi računa o svim segmentima Vašeg zdravlja, poznaje Vas i upućen je u Vaše zdravstveno stanje. Konstantno prateći Vaše zdravlje, lekar lakše i preciznije može utvrditi i znati kako da leči vašu bolest. Kada imate svog lekara, nema čekanja u čekaonicama, jer imate mogućnost telefonskog zakazivanja pregleda ili uzimanja recepata. Takođe, možete dobiti savete pozivajući direktni broj telefona svog izabranog lekara, koji dobijate u ordinaciji. Vaš izabrani lekar vrši zakazivanje i poziva Vas na redovne godišnje i preventivne preglede.

To je važno zbog sprečavanja ili ranog otkrivanja bolesti i njihovog uspešnog lečenja. Znajte da i lekari koji rade u bolnicama i kliničkim centrima imaju svog izabranog lekara. Izabrani lekar je posvećen svojim pacijentima i uvek im je „pri ruci“ kada im je potrebna lekarska pomoć. Izabrani lekar upućuje pacijente na bolničko lečenje ili specijalizovane preglede.

U DOMU ZDRAVLJA SE LEČE SVI.

1. Deca od 0 do 18 godina leče se kod izabranog pedijatra u službi zdravstvene zaštite dece i omladine (zato je važno da imate izabranog pedijatra za Vaše dete). U zavisnosti od uzrasta Vašeg deteta birate predškolskog ili školskog pedijatra.
2. Žene od 15 godina pa do kraja svog života, za sva pitanja i probleme vezane za trudnoću i žensko zdravlje obraćaju se svom izabranom ginekologu u službi zdravstvene zaštite žena.
3. Odrasli (muškarci i žene) od 18 godina pa do kraja života, leče se kod svog izabranog lekara opšte medicine u službi zdravstvene zaštite odraslih.
4. Deca do 18 godina, trudnice i stariji od 65 godina, kao i bolesni od određenih hroničnih bolesti imaju svog izabranog stomatologa tj. svog zubara u okviru stomatološke zdravstvene zaštite.

KO VAS LEČI, KO VAM IZDAJE RECEPTE?

Recepte izdaju Vaši izabrani lekari, ali oni nisu tu da bi samo izdavali recepte – ONI SU TU DA VAM POMOGNU I DA VAS LEČE KADA STE BOLESNI. Oni imaju najbolji uvid u Vaše zdravlje, školovani su da leče, a ne da upućuju kod drugih lekara. Oni su tu da spreče da se razbolite, da Vas pozivaju na sistematske preglede – jednostavno da BRINU O VAMA i VAŠEM ZDRAVLJU. Kako oni to mogu da rade? Tako što ste ih Vi izabrali da budu Vaši lekari. Ako nemate svog izabranog lekara, može se desiti da nekoliko puta posetite dom zdravlja i da svaki put odete kod drugog lekara i niko od njih neće imati pun uvid u Vaše zdravstveno stanje. Jedini način da neko ima pun uvid je da imate svog IZABRANOG LEKARA.

Lekove koje Vam je propisao Vaš izabrani lekar možete podići u apotekama. Postoje državne i privatne apoteke. U državnim apotekama možete dobiti lek besplatno (uz recept), ako se nalazi na listi lekova koje pokriva Vaše zdravstveno osiguranje. Besplatni lekovi su samo oni koji su najznačajniji za većinu pacijenata. Za neke posebne lekove potrebno je da platite deo njihove cene, a za pojedine morate platiti i punu cenu, ako nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem. Izbegavajte da kupujete lekove po svom izboru, Vaš izabrani lekar će Vam propisati tačno šta Vam je potrebno. U poslednje vreme je primećena povećana otpornost pojedinih bakterija na lekove, izazvana time što pacijenti sami nabavljaju lekove bez konsultacija sa lekarom. Zašto je to opasno?
Zašto je to opasno? Jer, ako jednom budete ozbiljno bolesni, Vaše izlečenje će biti dugotrajno i zahtevaće upotrebu skupih lekova, umesto da to bude jednostavan i brz proces.

ŠTA JE ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

U Srbiji svaki građanin ima pravo na zdravstveno osiguranje. Građani koji imaju prihode plaćaju svoje zdravstveno osiguranje, dok za građane koji ih nemaju, zdravstveno osiguranje plaća Republika Srbija. Zdravstveno osiguranje plaćamo prema finansijskim mogućnostima, a zdravstvenu zaštitu koristimo prema svojim potrebama. Plaćanjem zdravstvenog osiguranja dok smo zdravi, mi obezbeđujemo sebi i svojoj porodici zdravstvene usluge u slučaju da se razbolimo, povredimo ili imamo neke hitne intervencije, čak i kada ostanemo bez prihoda.

ŠTA DA RADITE AKO STE NEZADOVOLJNI PRUŽENIM ZDRAVSTVENIM USLUGAMA?

Ako ste nezadovoljni pruženim zdravstvenim uslugama možete se obratiti: Načelniku, odnosno šefu službe, Direktoru ustanove, Zaštitiniku pacijentovih prava.

KO JE ZAŠTITNIK PRAVA PACIJENTA?

Zaštitnik prava pacijenta je osoba u Vašem domu zdravlja kojoj se možete obratiti ako smatrate da je povređeno ili ugroženo Vaše zakonom garantovano pravo. On ili ona su zaposleni u domu zdravlja i najčešće su pravnici. Ime, služba i telefon zaštitnika prava pacijenta istaknuti su na vidnom mestu u svakom domu zdravlja. Prigovor podnosite pismeno, bez plaćanja takse. Zaštitnik je nadležan za davanje pravnih saveta, rešavanje nesporazuma i davanje mišljenja u roku od pet dana. Slepe i druge osobe sa invaliditetom, kao i nepismena lica, prigovor mogu podneti usmeno.

Извор: https://www.dzblace.org.rs/wp-content/uploads/2014/04/VODIC-KROZ-SISTEM-ZDRAVSTVENE-ZASTITE.pdf
 

Back
Top