
Tajni jezik drveća - šta sve otkrivaju godovi na stablima? Stabla obično brže rastu kad su mlada pa su godovi blizu sredine najširi.
Proučavanjem uzoraka godova kod dugovečnih stabala stručnjaci mogu izračunati tačne datume događaja iz istorije Zemlje, kao što su na primer kraća razdoblja ledenih doba...
Kako se menjaju godišnja doba, tako i drveće potajno beleži uspomene, menjajući izgled stabla, zavisno od količine vlage i sunca, kao i godinama koje prolaze.
Svakog proleća i leta stabla rastu u visinu i šire se, a dodatni centimetri slažu se na već postojeće godove. Kad se stablo poseče, prema godovima se može zaključiti koliko je drvo staro i koliko je naraslo svake godine. Stabla obično brže rastu kad su mlada pa su godovi blizu sredine najširi.
Dendrohronolozi, stručnjaci koji se bave proučavanjem godova koriste podatke sa stabla kako bi saznali nešto više o tome kako se menjala klima. U dobrim godinama, kada u sezoni rasta drveće prima dovoljno toplote i vlage, stabla snažno rastu, a njihovi godovi su široki. Kada je loše vreme, godovi su posebno tanki.
Kod biljaka koje žive u tropskom i suptropskom području, gde su uslovi manje-više ujednačeni, godovi se ne mogu razgraničiti. Takođe, kod stabala koja rastu uspravno, godovi su koncentrični, dok su kod onih koja su kosa i više horizontalna, godovi ekscentrični.
Proučavanjem uzoraka godova kod dugovečnih stabala, dendohronolozi su proanalizirali 7.000 godina i uspeli da izračunaju tačne datume događaja iz istorije Zemlje, kao što su na primer kraća razdoblja ledenih doba.
Izvor
