Šta se dešava sa planetom i zašto bismo u julu mogli doživeti najkraći dan?

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.205
Od 2020. godine, iz još uvek nepoznatih razloga, Zemlja je počela da se okreće oko svoje ose brže, a novi rekord je na pomolu.
Grejem Džouns je astrofizičar koji proučava ovaj fenomen i predvideo je da će sledeći najkraći dan nastupiti na jedan od tri moguća datuma: 9. jula, 22. jula ili 5. avgusta 2025. godine, navodi se na sajtu "Time and Date".

https://www.timeanddate.com/news/astronomy/earth-fast-rotation-2025

Dan će biti kraći za 1,66 milisekundi. Međutim, nije toliko bitno koliko dan traje, već zašto se ovo dešava. Iako postoji nekoliko hipoteza, uzrok je i dalje nejasan.
Solarni dan bi trebalo da traje tačno 86.400 sekundi, odnosno 24 sata. To znamo, ali rotacija Zemlje nikada nije bila potpuno stabilna ili precizna. Premda se donedavno činilo da se planeta okreće sporije (zbog plimskog trenja uzrokovanog gravitacijom Meseca), ali 2020. godine, iz nekog nepoznatog razloga, sve se promenilo i naša planeta je počela da se okreće brže, kao da joj se žuri.

Ono što je nekada bilo izuzetak postalo je nova normalnost. Godine 2021. zabeležen je dan koji je trajao 1,47 milisekundi kraće od uobičajenog.
Godine 2022. dan se skratio za 1,59 milisekundi. Godine 2023. vrednost je bila 1,31 milisekund. Ali apsolutni rekord drži 5. jul 2024. godine, kada je dan trajao 1,66 milisekundi kraće od uobičajenih 24 sata, Naravno, ovo bi prošlo potpuno nezapaženo od strane običih ljudi, ali ovo znamo zahvaljujući atomskih satovima koji mogu meriti dužinu naših dana sa milisekundnom preciznošću.
 
341814_earth-3537401-1280_s.jpg
 
Šta uzrokuje ubrzanje?
Naučnici nemaju jasno objašnjenje, ali predviđeni datumi za 2025. godinu poklapaju se sa periodima kada je Mesečeva orbita najudaljenija od Zemljinog ekvatora, što utiče na našu planetu. Mada ovo nije potvrđeno kao tačan uzrok.

Prema istraživanjima, Mesec usporava rotaciju Zemlje već milijardama godina. Na primer, pre oko 4,5 milijardi godina, dan na Zemlji je mogao trajati od tri do šest sati, ali je gravitaciono privlačenje Meseca usporilo Zemljin obrtni moment, pretvarajući dane u ono što danas poznajemo.

Možda mislimo da nekoliko milisekundi nema posledica, ali u svetu tehnologije i telekomunikacija, svaki delić sekunde je bitan. Globalni sistemi sinhronizacije su dizajnirani tako da funkcionišu sa izuzetnom preciznošću.

Naučnici veruju da će se, ako se ovaj trend nastavi, za oko 50 milijardi godina rotacija Zemlje sinhronizovati sa Mesečevom orbitom. U tom slučaju ne bi bilo plima i oseka, i uvek bismo videli istu stranu Meseca, koji bi bio vidljiv samo jednoj polovini planete
 

Back
Top