Srpski vašari - tradicija ili parade kiča i seljacizma!

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Neno

Elita
Poruka
24.497
Nekad su se na vašarima okupljali ljudi kako bi se vidjeli u vrijeme praznika, razmijenili iskustva, kupili ono što nedostaje domaćinstvu i pokazali mlade koji su za ženidbu i udaju. Danas se uglavnom koriste za prodaju jeftine robe, promociju lokalne vlasti, gostovanja niskotiražnih pjevačica i opijanje do besvjesti

Da li su vašari parada neukusa i "seljacizma".. ili je to ono što jesmo?

Jedan od najpoznatiji je onaj u Šapcu

 
вашари и јесу места трговине, попут пијаца, па самим тим место за пијачарења - за разна показивања, очијукања и абровања

сабори, са друге стране, углавном јесу и даље доста бољи вид традиционалног народног окупљања
 
Poslednja izmena:
Dok je to nekad bio prvo pazarni karakter prodaje stoke , rasada , raznih rukotvorenih potrepstina koje su pravili
nezaposleni, hendikepirani i romi kao izvor minimlnog opstanka , i na kraju zavrsnice u vidu pravog veselja i muzike , upoznavanje ljudi , sve se pretvorilo u plagijat, prodaju jeftine chn. i tursk. robe , sund grand parade , go go igracice
za koje organizatori ne prezaju angazovanje ni cak ako je vasar u manastirskom posedu .Zlo i naopako.
 
Nekad su se na vašarima okupljali ljudi kako bi se vidjeli u vrijeme praznika, razmijenili iskustva, kupili ono što nedostaje domaćinstvu i pokazali mlade koji su za ženidbu i udaju. Danas se uglavnom koriste za prodaju jeftine robe, promociju lokalne vlasti, gostovanja niskotiražnih pjevačica i opijanje do besvjesti

Da li su vašari parada neukusa i "seljacizma".. ili je to ono što jesmo?

Jedan od najpoznatiji je onaj u Šapcu

Daleko je to od nekadasnjih vasara,gde je imalo sta da se kupi,proda,cuje pametnih stvari i poneka glupost,ali ne bezobrazna,vec smeha radi.Sada je to prevrsilo svake mere narodne umotvorine.Ni blizu toga.Opet vreme nosi svoje.Mladji prave to kako se njima svidja,a stariji samo mogu da se secaju,nekadasnjih i da se cude,raznim novitetima vasara.
 
"Oćemo li u Šabac na vašar"? su početne reči pesme koja je proslavila ovaj vašar.

Svake godine,u dane Male gospojine 21-23 sep.grad Šabac živi za svoj tradicionalni čuveni ,,Šabački vašar,,koji se održava na Mihajlovcu od početka XX veka.Tokom IXX veka Šabac je imao dva vašara o Djurdjevdanu i Mitrovdanu koji su održavani do Prvog sv.rata.U dane vašara održava se i ,,Šabačka čivijada,, sa karnevalom i drugim kulturnim manifestacijama.

Šabački vašar traje preko jednog veka, ali danas na njemu više nema velikih ringišpila, cirkuskih šatri, mađioničara, smešnih ogledala, mečkara i drugih nekadašnjih vašarskih zabava.21.vek doneo je brojne sprave za zabavu mladih ali ostale su stare gužve, buka , nadvikivanje vašarđija, pečenice i njihov miris , koji se širi Šabačkim vašarom.Sve se menja , pa i vašar ali on opstaje i trajaće još dugo.
Iako se održava zvanično samo 21. septembra, on traje duže, 4, 5 dana. Trgovci iz cele zemlje i okruženja dolaze da ponude svoje rukotvorine i proizvode svim posetiocima. Nigde, kao na Vašaru u Šapcu, se ne mogu naći najrazličitiji proizvodi, od odevnih predmeta, preko ručno rađenih predmeta, igračaka, bačvi, znamenja proteklih vremena, pa sve do liciderskih srca, bombona, orasnica i mnogo drugih stvari, po više nego pristupačnim cenama. Svako ko dođe, kupi bar nešto, jer kažu da će onog ko dođe, a ne kupi ništa na Vašaru, makar neku sitnicu, terati maler cele godine.

Za ljubitelje muzike, tu su mnoštvo šatri, u kojima se može čuti, ne samo narodna muzika, nego i rok, pop – rok, haus muzika. Svako, u rasponu od 5 do 105 godina će sigurno naći nešto za sebe na Šabačkom vašaru, i rado će se iz godine u godinu vraćati.
 
"Oćemo li u Šabac na vašar"? su početne reči pesme koja je proslavila ovaj vašar.

Svake godine,u dane Male gospojine 21-23 sep.grad Šabac živi za svoj tradicionalni čuveni ,,Šabački vašar,,koji se održava na Mihajlovcu od početka XX veka.Tokom IXX veka Šabac je imao dva vašara o Djurdjevdanu i Mitrovdanu koji su održavani do Prvog sv.rata.U dane vašara održava se i ,,Šabačka čivijada,, sa karnevalom i drugim kulturnim manifestacijama.

Šabački vašar traje preko jednog veka, ali danas na njemu više nema velikih ringišpila, cirkuskih šatri, mađioničara, smešnih ogledala, mečkara i drugih nekadašnjih vašarskih zabava.21.vek doneo je brojne sprave za zabavu mladih ali ostale su stare gužve, buka , nadvikivanje vašarđija, pečenice i njihov miris , koji se širi Šabačkim vašarom.Sve se menja , pa i vašar ali on opstaje i trajaće još dugo.
Iako se održava zvanično samo 21. septembra, on traje duže, 4, 5 dana. Trgovci iz cele zemlje i okruženja dolaze da ponude svoje rukotvorine i proizvode svim posetiocima. Nigde, kao na Vašaru u Šapcu, se ne mogu naći najrazličitiji proizvodi, od odevnih predmeta, preko ručno rađenih predmeta, igračaka, bačvi, znamenja proteklih vremena, pa sve do liciderskih srca, bombona, orasnica i mnogo drugih stvari, po više nego pristupačnim cenama. Svako ko dođe, kupi bar nešto, jer kažu da će onog ko dođe, a ne kupi ništa na Vašaru, makar neku sitnicu, terati maler cele godine.

Za ljubitelje muzike, tu su mnoštvo šatri, u kojima se može čuti, ne samo narodna muzika, nego i rok, pop – rok, haus muzika. Svako, u rasponu od 5 do 105 godina će sigurno naći nešto za sebe na Šabačkom vašaru, i rado će se iz godine u godinu vraćati.
Sabac o Obrenovac jos drze do tih starijih nacina odrzavanja vasara.
 
Nekad su se na vašarima okupljali ljudi kako bi se vidjeli u vrijeme praznika, razmijenili iskustva, kupili ono što nedostaje domaćinstvu i pokazali mlade koji su za ženidbu i udaju. Danas se uglavnom koriste za prodaju jeftine robe, promociju lokalne vlasti, gostovanja niskotiražnih pjevačica i opijanje do besvjesti

Da li su vašari parada neukusa i "seljacizma".. ili je to ono što jesmo?

Jedan od najpoznatiji je onaj u Šapcu

Ког датума?
 
21.07. je dan neimara i pečalbara i tada je u Crnoj Travi velik vašar ili Sabor. Pre podne na tezgama poljoprivredna gazdinstva na tezgama donose svoje proizvode a to su najčešće med, sok od divljih borovnica, malina ili kupina, slatko, džemovi, pečurke (lisičarka i vrganj) i neizostavna rakija i td ...
Neću da spominjem tezge sa igračkama i raznim glupostima i gardarobom koje prisutni slabo pogledaju. Tu dolaze ljudi crnotravci raseljeni po Srbiji i svetu.
Naravno da kafanice rade i dovlače se stolovi jer je mesta uvek malo. A pečalbari moraju da se pokazuju i da čašćavaju svoju rodbinu i poznanike.

Uveče počinje Kulturno umetnički program u organizaciji opštine. I kad se završi sve to onda počinje opšenarodno veselje na trgu sa trubačima. Svi su na trgu negde do 11 uveče a onda stariji idu kući a mladi nastavljaju do zore u kafićima.

Tada vidiš sve one ljude na koje cele godine ni ne pomisliš.

 
Nekad su se na vašarima okupljali ljudi kako bi se vidjeli u vrijeme praznika, razmijenili iskustva, kupili ono što nedostaje domaćinstvu i pokazali mlade koji su za ženidbu i udaju. Danas se uglavnom koriste za prodaju jeftine robe, promociju lokalne vlasti, gostovanja niskotiražnih pjevačica i opijanje do besvjesti

Da li su vašari parada neukusa i "seljacizma".. ili je to ono što jesmo?

Jedan od najpoznatiji je onaj u Šapcu

Jesu! 🙁
 
Kao i sve do sada što je valjalo mi smo unakazili , vašari si bili lepi događaji.

files.jpg
 
Najpopularniji vašar na prostorima BiH je definitivno onaj u Puračiću koji datira i neprekidno djeluje još od 1824. godine. Popularan datum koji se rijetko mjenja je 12., 13. i 14. oktobar i u ta tri dana vašara Puračić posjeti preko preko 10.000 ljudi što iz Kantona, Bosne tako i iz dijaspore. Poznata je i anegdota da bar jedan dan vašara pada i kiša a nekada i sva tri dana, osim toga u Tuzlanskom kantonu se po vašaru poznaje i doček jeseni…

Cijela čaršija u Puračiću postaje jedno veliko šarenilo u kojem se na prodajnim štandovima može naći za svakoga po nešto, najposjećeniji izlagački štandovi su oni iznad kojih stoji transparent ”SVE PO JEDNU MARKU”, ali ništa manje nisu posjećeni šatori u kojima se uz izvornu muziku kao i plesačice i bendove sjedi do zore.

I za mališane ugođaj ne manjka jer na svakom predhodnom vašeru bio je i luna park kao i popularni ringišpil. Lizalice, slatka vuna, tananhalva, ćevapi i pečenja su još jedan razlog zbog kojih se dolazi na popularni vašar u kojem se na tri dana osjeti prava bosanska tradicija sjela i zabave.

 

Back
Top