U staroj Grčkoj, termin varvari koristio se za one koji ne znaju grčki, tj. za one koji su neobrazovani, necivilizovani. Nastanak civilizacije vezuje se za zakonsko uređivanje odnosa između članova zajednice.
Tako je Hegel, primera radi, antičku Atinu tretirao kao početni temelj civilizacije jer je njeno unutrašnje uređenje bilo utvrđeno zakonikom koji je počivao na kodifikaciji dugotrajnom tradicijom nastalih običaja, pri čemu je ovaj zakonik važio jednako za sve atinske građane.
Tada se smatralo da su izvan zidina antičkog polisa (države-grada), dakle s one strane limesa, živeli
varvari koji se nisu rukovodili nikakvim pravilima igre već samo razularenom, primitivnom, brutalnom voljom za moć koja je bila izvorište njihovih bezobzirnih krvavih pljačkaških pohoda, u odsustvu bilo kakve saosećajnosti prema drugima.
Po nekim savremenim teoretičarima, problem današnjeg sveta je u tome što
varvari više nisu s one već s ove strane limesa; oni ne samo što su tu, među nama, već i upravljaju našim životima. Eklatantan primer toga fenomena je i današnja Srbija. To se može ilustrovati mnogim primerima.
Najočigledniji je onaj koji se ispoljava u preziru upravljačkog sloja prema formi, prema opštevažećim procedurama čiji bi koren trebalo da bude u najvišem pravnom aktu zemlje, u Ustavu; ali za njim mnogo ne zaostaje ni razarački odnos vlasti prema srpskoj kulturnoj baštini, jer varvari nisu poznavali pojam tradicije.
No, moderni srpski varvari razlikuju se od onih iz antičkih vremena u tome što su shvatili da svoju
sklonost ka bezakonju u kojem mogu bez ikakvih ograničenja zadovoljavati svoju nezasitnu volju za sticanje simbola moći i prestiža, da svoju
neuljuđenost, prostakluk, bahatost, pljačkašku animalnost moraju prikrivati prividom svoje obrazovanosti, jer je obrazovanost zapravo drugo ime za civilizaciju.
O tome najbolje svedoči nemački pojam Bildung (obrazovanje, formiranje, izgradnja) koji istovremeno označava proces i ličnog i društvenog kultivisanja, kulturnog samosazrevanja i sazrevanja društva kao kulturnog u celini, pri čemu ovde pojam kulturnog treba shvatiti kao suprotnost primordijalnoj prirodnoj sirovosti, neobrađenosti i neizgrađenosti. Dakle,
pošto su uvideli da se bez obrazovanosti, kompetentnosti, stručnosti ne može dobiti ulaznica za civilizacijski voz, srpski varvari pohrlili su za dobijanjem akademskih diploma na njima svojstvene načine – rušeći osnovna pravila na kojima počiva akademska zajednica.
...
https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/srpski-varvari-su-pohrlili-za-akademskim-diplomama/