Srećna porodica mrmota

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.565
494476399_4085556775055428_6355282456812384757_n.jpg


Mrmoti su rod sisara iz reda glodara.U mnogim zemljama su zaštićeni zakonom.
Velike su spavalice i zimu provode u snu,a kada izadju iz skloništa,znači da je kraj zime i da uskoro počinje proleće
Vrlo su popularni zbog toga,pa u SAD-eu postoji "Dan mrmota" kada se skupi ogroman broj gradjana u uzbudljivom iščekivanju šta će mrmot pretskazati.
Kao što mi čekamo da li ce mečka da izadje iz pećine ili ne
 
Mrmoti su životinje poznate po svojoj plašljivosti, nepoverljivosti prema ljudima, ali i lošim navikama i destruktivnim ponašanjem. Sisari koji nastanjuju planine Amerike, Evrope i srednje Azije uglavnom prespavaju većinu svog života, jer tokom godine spavaju čak i po 9 meseci. Prethodno svom organizmu obezbede zalihe masnoće koje čine čak petinu njihove ukupne mase.Leti, tokom tri kratka meseca, mrmoti su u potrazi za hranom, podižu svoju mladunčad i rade na tome da se dovoljno ugoje i stvore naslage kako bi se pripremili za narednu zimu.
 
Obično žive u grupama. Tokom hibernacije, odrasli mrmoti prave gomilu sa mladima i tako povećavaju njihove šanse da prežive.
Mužjak zatvara ulaz jame sasušenom travom i zemljom i tako sprečava ulazak hladnoće.

Mladunčad mrmota se rađaju potpuno slepa i bez krzna. Četiri nedelje od rođenja, oni dobijaju sposobnost vida i samostalnog kretanja,
pa ih majka izvodi iz jame i počinje da kopa novu. U nju pušta svoje mladunce i uči ih kako da beže u sporedne hodnike nakon što ona zazviždi.
U blizini čoveka mašu repovima i škrguću zubima kako bi upozorili druge članove svoje kolonije na njegovo prisustvo.
 
Mrmoti su usamljene životinje i nisu preterano društveni.
Oni se "druže" pretežno sa članovima svoje populacije i to u svrhu parenja.
Ipak, kao vrsta, oni čine sve kako bi zaštitili jedni druge.

Gubitak staništa je jedan od osnovnih razloga za retkost ove vrste sisara. Većina mrmota živi u livadama koje su na 1.000 metara nadmorske visine.
Usled snežnih lavina i požara, broj drveća je na određenim teritorijama bio znatno manji, pa se populacija mrmota povećala. Međutim, kako se brzo radilo na regeneraciji šuma, staništa mrmota su se ponovo gubila. Predatori kao što su zlatni orlovi, rakuni, kojoti, kuguari i vukovi su takođe bili uzrok pada populacije mrmota čime se dugoročna reprodukcija i stopa preživljavanja ove vrste svela na neodrživu tačku.
 

Back
Top