Srbizmi u stranim jezicima

[megatron_sr]

Postovani clanovi foruma zelio sam da pitam da li igde moze da se nadje nekakva knjiga na ovoj temi i da li je ikad iko od ovih nasih jadnih lingvista radio na ovoj temi. Na Beogradskom univerzitetu postoji katedra za sve strane jezike osim katedre za srbistiku sto je sramna cinjenica. Zaista kako ucim i sazrevam primjecujem odredjene reci engleskog i ostalih zapadnih jezika koje su skoro identicne onima u srpskom jeziku, sa tom razlikom da se na srpskom jeziku rijec moze objasniti, tacnije, zna se koji je korjen rijeci i sta on znaci, srpskim rijecima se moze objasniti zajednicka rijec, a ne stranim. Recimo, navescu jedan primjer, rijec Istok. U engleskom jeziku kazu Ist. Ali istok je srpska rijec, odatle Sunce istice, istache, iz + tok. Tok rijeke. A nasuprot njemu je zapad, znaci Sunce zapada na zapadu. Sta znaci Ist na engleskom jeziku? Nista. ne mogu da objasne svojim rijecima, to nije njihova kovanica vec nasa. Ne zelim da se na ovoj temi ulazi u raspravu cija je koja rijec vec samo pitam postoji li neki nas ili strani lingvista koji o ovome govori.

 

[Mrkalj]

Postovani clanovi foruma zelio sam da pitam da li igde moze da se nadje nekakva knjiga na ovoj temi i da li je ikad iko od ovih nasih jadnih lingvista radio na ovoj temi. Na Beogradskom univerzitetu postoji katedra za sve strane jezike osim katedre za srbistiku sto je sramna cinjenica. Zaista kako ucim i sazrevam primjecujem odredjene reci engleskog i ostalih zapadnih jezika koje su skoro identicne onima u srpskom jeziku, sa tom razlikom da se na srpskom jeziku rijec moze objasniti, tacnije, zna se koji je korjen rijeci i sta on znaci, srpskim rijecima se moze objasniti zajednicka rijec, a ne stranim. Recimo, navescu jedan primjer, rijec Istok. U engleskom jeziku kazu Ist. Ali istok je srpska rijec, odatle Sunce istice, istache, iz + tok. Tok rijeke. A nasuprot njemu je zapad, znaci Sunce zapada na zapadu. Sta znaci Ist na engleskom jeziku? Nista. ne mogu da objasne svojim rijecima, to nije njihova kovanica vec nasa. Ne zelim da se na ovoj temi ulazi u raspravu cija je koja rijec vec samo pitam postoji li neki nas ili strani lingvista koji o ovome govori.

Zvanična verzija:

east Old English east, eastan (adj., adv.) "east, easterly, eastward;" easte (n.), from Proto-Germanic *aust- "east," literally "toward the sunrise" (cognates: Old Frisian ast "east," aster "eastward," Dutch oost Old Saxon ost, Old High German ostan, German Ost, Old Norse austr "from the east"), from PIE *aus- (1) "to shine," especially of the dawn (cognates: Sanskrit ushas "dawn;" Greek aurion "morning;" Old Irish usah, Lithuanian auszra "dawn;" Latin aurora "dawn," auster "south;" see aurora). The east is the direction in which dawn breaks. For theory of shift in the geographical sense in Latin, see Australia.

As one of the four cardinal points of the compass, from c. 1200. Meaning "the eastern part of the world" (from Europe) is from c. 1300. Cold War use of East for "communist states" first recorded 1951. French est, Spanish este are borrowings from Middle English, originally nautical. The east wind in Biblical Palestine was scorching and destructive (as in Ezek. xvii:10); in New England it is bleak, wet, unhealthful. East End of London so called by 1846; East Side of Manhattan so called from 1871; East Indies (India and Southeast Asia) so called 1590s to distinguish them from the West Indies.

eastern (adj.) Old English easterne "of the east, from the east; oriental; of the Eastern Orthodox Church; of the eastern part of the globe," from east + -erne, suffix denoting direction. Cognate with Old Saxon ostroni, Old High German ostroni, Old Norse austroenn. Eastern Shore of Maryland and Virginia so called from 1620s.


Easter (n.) Old English Easterdæg, from Eastre (Northumbrian Eostre), from Proto-Germanic *austron-, "dawn," also the name of a goddess of fertility and spring, perhaps originally of sunrise, whose feast was celebrated at the spring equinox, from *aust- "east, toward the sunrise" (compare east), from PIE *aus- (1) "to shine" (especially of the dawn); see aurora.

Bede says Anglo-Saxon Christians adopted her name and many of the celebratory practices for their Mass of Christ's resurrection. Almost all neighboring languages use a variant of Latin Pascha to name this holiday (see paschal). Easter egg attested by 1825, earlier pace egg (1610s). Easter bunny attested by 1904 in children's lessons; Easter rabbit is by 1888; the paganish customs of Easter seem to have grown popular c. 1900; before that they were limited to German immigrants. If the children have no garden, they make nests in the wood-shed, barn, or house. They gather colored flowers for the rabbit to eat, that it may lay colored eggs. If there be a garden, the eggs are hidden singly in the green grass, box-wood, or elsewhere. On Easter Sunday morning they whistle for the rabbit, and the children imagine that they see him jump the fence. After church, on Easter Sunday morning, they hunt the eggs, and in the afternoon the boys go out in the meadows and crack eggs or play with them like marbles. Or sometimes children are invited to a neighbor's to hunt eggs. [Phebe Earle Gibbons, "Pennsylvania Dutch," Philadelphia 1882]

 

[megatron_sr]

Znaci ako uzmemo da je ovo njihovo objasnjenje tacno (mada nista nije objasnjeno porijeklo rijeci, samo su navedeni jezici koji koriste slicnu ili istu rijec), a na drugoj strani imamo nas Istok, koji znamo kako je nastala kovanica, od cisto srpskih rijeci "Iz" + "tok", onda dolazimo do zakljucka da je u pitanju slucajnost? Pa je isto tako onda i Sneg slucajnost? Oni kazu snow, francuzi kazu "než", već gore oni nordijci kažu skoro isto kao mi, snieg i sl. Ali najzanimljivija je francuska riječ. Kažu "než" u potpunosti se podudara sa srpskom rečju nežno, nega, negovati, a sve tri su nastale od srpskog korjena "neg" Znamo da je pahuljica snega nezna, meka. Po meni je ovo cisto srpska rijec prihvacena u stranim jezicima. I to je slučajnost?

 

[Mrkalj]

Znaci ako uzmemo da je ovo njihovo objasnjenje tacno (mada nista nije objasnjeno porijeklo rijeci, samo su navedeni jezici koji koriste slicnu ili istu rijec), a na drugoj strani imamo nas Istok, koji znamo kako je nastala kovanica, od cisto srpskih rijeci "Iz" + "tok", onda dolazimo do zakljucka da je u pitanju slucajnost? Pa je isto tako onda i Sneg slucajnost? Oni kazu snow, francuzi kazu "než", već gore oni nordijci kažu skoro isto kao mi, snieg i sl. Ali najzanimljivija je francuska riječ. Kažu "než" u potpunosti se podudara sa srpskom rečju nežno, nega, negovati, a sve tri su nastale od srpskog korjena "neg" Znamo da je pahuljica snega nezna, meka. Po meni je ovo cisto srpska rijec prihvacena u stranim jezicima. I to je slučajnost?

Za sada, stvar stoji ovako:

snow (n.) Old English snaw "snow, that which falls as snow; a fall of snow; a snowstorm," from Proto-Germanic *snaiwaz (cognates: Old Saxon and Old High German sneo, Old Frisian and Middle Low German sne, Middle Dutch snee, Dutch sneeuw, German Schnee, Old Norse snjor, Gothic snaiws "snow"), from PIE root *sniegwh- "snow; to snow" (cognates: Greek nipha, Latin nix (genitive nivis), Old Irish snechta, Irish sneachd, Welsh nyf, Lithuanian sniegas, Old Prussian snaygis, Old Church Slavonic snegu, Russian snieg', Slovak sneh "snow"). The cognate in Sanskrit, snihyati, came to mean "he gets wet." As slang for "cocaine" it is attested from 1914.

snow (v.) c. 1300, from the noun, replacing Old English sniwan, which would have yielded modern snew (which existed as a parallel form until 17c. and, in Yorkshire, even later), from the root of snow (n.). The Old English verb is cognate with Middle Dutch sneuuwen, Dutch sneeuwen, Old Norse snjova, Swedish snöga.

Also þikke as snow þat snew,
Or al so hail þat stormes blew.
[Robert Mannyng of Brunne, transl. Wace's "Chronicle," c. 1330]​

The figurative sense of "overwhelm; surround, cover, and imprison" (as deep snows can do to livestock) is 1880, American English, in phrase to snow (someone) under. Snow job "strong, persistent persuasion in a dubious cause" is World War II armed forces slang, probably from the same metaphoric image.

sneg prasl. i stsl. snegъ (rus. sneg, polj. śnieg), lit. sniegas ← ie. *snoyg[SUP]wh[/SUP]os (lat. nix, grč. nípha)

nega prasl. *nega (rus. néga: užitak, češ. neha: blagost)


Dakle, dok neko to ne oduva - pričam ti priču.

 

[Gost377586]

Postovani clanovi foruma zelio sam da pitam da li igde moze da se nadje nekakva knjiga na ovoj temi i da li je ikad iko od ovih nasih jadnih lingvista radio na ovoj temi. Na Beogradskom univerzitetu postoji katedra za sve strane jezike osim katedre za srbistiku sto je sramna cinjenica. Zaista kako ucim i sazrevam primjecujem odredjene reci engleskog i ostalih zapadnih jezika koje su skoro identicne onima u srpskom jeziku, sa tom razlikom da se na srpskom jeziku rijec moze objasniti, tacnije, zna se koji je korjen rijeci i sta on znaci, srpskim rijecima se moze objasniti zajednicka rijec, a ne stranim. Recimo, navescu jedan primjer, rijec Istok. U engleskom jeziku kazu Ist. Ali istok je srpska rijec, odatle Sunce istice, istache, iz + tok. Tok rijeke. A nasuprot njemu je zapad, znaci Sunce zapada na zapadu. Sta znaci Ist na engleskom jeziku? Nista. ne mogu da objasne svojim rijecima, to nije njihova kovanica vec nasa. Ne zelim da se na ovoj temi ulazi u raspravu cija je koja rijec vec samo pitam postoji li neki nas ili strani lingvista koji o ovome govori.

ima jedan deo azije na msm gde koriste neke nase reci tipa kajmak i jos neks bilo na rts ..

 

[Mrkalj]

ima jedan deo azije na msm gde koriste neke nase reci tipa kajmak i jos neks bilo na rts ..

Kajmak nije naša, (slovenska) reč, već tur(kij)ska: tur. kaymak.

 

[megatron_sr]

Mrkalj ja tebe pitam zasto francuzi koriste srpsku rijec než, nežno, da opišu pojavu snega koji je nežan, mek. Koja je njihova riječ za nežnu stvar, za nešto meko? Što ne opisuju sneg svojom riječju za mekoću? Dalje originalno sam pitao postoji li neka knjiga o ovim stvarima, koja govori o srbizmima u stranim jezicima, ili sam ja jedini koji sam lud ovdje?

 

[Mrkalj]

Mrkalj ja tebe pitam zasto francuzi koriste srpsku rijec než, nežno, da opišu pojavu snega koji je nežan, mek. Koja je njihova riječ za nežnu stvar, za nešto meko? Što ne opisuju sneg svojom riječju za mekoću? Dalje originalno sam pitao postoji li neka knjiga o ovim stvarima, koja govori o srbizmima u stranim jezicima, ili sam ja jedini koji sam lud ovdje?

Prvo, ima nas ludih nemali broj.

Drugo, koliko mi je poznato, na žalost, ne postoje lingvističke knjige, ali postoje amaterske.

Treće, francusko "než" (sneg), neige, ne mogu da nađem u značenju "nežno", ali ja i ne znam francuski.

 

[megatron_sr]

Ja na zalost ne znam francuski da bih citao ovo sto si postovao. Kazes ima amaterske, mozes li mi reci koje, mozda ih proglasise amaterskim samo zato sto im sadrzina ne odgovara. Cest je to primjer kod nas Srba.

 

[Mrkalj]

Ja na zalost ne znam francuski da bih citao ovo sto si postovao. Kazes ima amaterske, mozes li mi reci koje, mozda ih proglasise amaterskim samo zato sto im sadrzina ne odgovara. Cest je to primjer kod nas Srba.

Da, ja sam to naknadno sklonio, jer nema etimologije koju sam tražio (ostaje italijanska koja se svodi na gubljenje početnog S iz SNIG u grčkom i latinskom).

Knjiga za koju sam čuo je srpsko-srpski rečnik R. Damjanovića. Ja kažem da je amaterska, jer nema naučni pristup. Naučna knjiga mora prvo da predstavi svoj naučni aparat tj. sistem metoda koje će koristiti, ukoliko su oni novi, a jesu. Eno, kod Alineija se to lepo vidi. On poznaje materiju i iznutra uspostavlja kritički otklon i propisuje nova pravila. To je dobar početak.

https://vieilleeurope.wordpress.com...tinuity-theorymario-alinei-continuitas-group/

 

[pura moca]

ajvar, vampir

 

[snoshaj efendija]

Postovani clanovi foruma zelio sam da pitam da li igde moze da se nadje nekakva knjiga na ovoj temi i da li je ikad iko od ovih nasih jadnih lingvista radio na ovoj temi. Na Beogradskom univerzitetu postoji katedra za sve strane jezike osim katedre za srbistiku sto je sramna cinjenica. Zaista kako ucim i sazrevam primjecujem odredjene reci engleskog i ostalih zapadnih jezika koje su skoro identicne onima u srpskom jeziku, sa tom razlikom da se na srpskom jeziku rijec moze objasniti, tacnije, zna se koji je korjen rijeci i sta on znaci, srpskim rijecima se moze objasniti zajednicka rijec, a ne stranim. Recimo, navescu jedan primjer, rijec Istok. U engleskom jeziku kazu Ist. Ali istok je srpska rijec, odatle Sunce istice, istache, iz + tok. Tok rijeke. A nasuprot njemu je zapad, znaci Sunce zapada na zapadu. Sta znaci Ist na engleskom jeziku? Nista. ne mogu da objasne svojim rijecima, to nije njihova kovanica vec nasa. Ne zelim da se na ovoj temi ulazi u raspravu cija je koja rijec vec samo pitam postoji li neki nas ili strani lingvista koji o ovome govori.

Zasto postavljas tezu tako da drugi jezici koriste nasu rec a ne obrnuto?
Evo ti primer reci ''svinja'' . Na nemackom se svinja kaze ''schwein'' a na engleskom ''swine''. I nemacka i engleska rec imaju prefiks na koji se nastavlja rec wein odnosno wine, sto znaci vino- tj zivotinja cije pecenje ide odlicno uz vino. E, sad, da bi pala odluka i presuda da li nemci i englezi koriste nasu rec ili mi njihovu treba istorijski prouciti da li su srbi prvi uvalili u trgovini svinju nemcima za koju nemci pre toga nikada nisu culi niti je videli ili obrnuto (malo se salim ali se svodi na to).
Ne bi trebalo u startu da postavljas stvari iz perspektive jovana deretica koji se najstrasnije isprovaljivao za africku reku ORANJE i **** da su tu ziveli srbi i da su joj dali ime jer je tlo oko nje bilo plodno za obradu iako se nalazi u savani. Medjutim dretic racuna na polupismene i glupe koji ne znaju ili nece da prouce i da shvate da se ta reka izvorno zove GRUT (tako su je zvala africka plemena) a da je ime dobila od strane holandskog oficira Jacoba Gordona koji je istrazivao to podrucje a pod finansijskom potporom Holandske kraljevske kuce Orange sto se na holandskom kaze i izgovara kao ''oranje''.

 

[IgnjatijeZaporoški]

ima jedan deo azije na msm gde koriste neke nase reci tipa kajmak i jos neks bilo na rts ..

Gde kajmak nađe... čist turcizam.

 

[Rayela]

ali ja i ne znam francuski.[/B]

Ne znam ni ja, ali se njezno na francuskom kaze tendre
Kao i na engleskom, a to potvrdjuje i Elvis Prisli u svojoj legendarnoj pesmi.

 

[Mrkalj]

ajvar, vampir

Nema srpske ili slovenske reči koja počinje glasom A, a da nije uzvik ili ekspresionizam (ni glasom f).

AJvar dolazi metatezom od avjar (kavijar) - tur. havyar: posoljena ikra

Vampir jeste slovenska (srpska) reč. Etimologija: ✧ ? prasl. *ǫpyrь (rus. upýr', češ. upír)

Ja pretpostavljam, s obzirom da postoji i izraz "vetrogonja", da je složenica od van+pir (izvan, spolja i piriti, duvati), a da je u ruski dospela preko čekog pogrešnog prevoda va u u (izostavljeno n). Česi su inače poznati po velikom jezičkom intervencionizmu, početkom 19. veka bili su skoro kao naša dibidus zastranela sabraća u 20. veku, svaka je morala da se prevede na češki (morale da se "počešu").

 

[Rayela]

Nema srpske ili slovenske reči koja počinje glasom A, a da nije uzvik ili ekspresionizam (ni glasom f).

AJvar dolazi metatezom od avjar (kavijar) - tur. havyar: posoljena ikra



Ja pretpostavljam, s obzirom da postoji i izraz "vetrogonja", da je složenica od van+pir (izvan, spolja i piriti, duvati), a da je u ruski dospela preko čekog pogrešnog prevoda va u u (izostavljeno n). Česi su inače poznati po velikom jezičkom intervencionizmu, početkom 19. veka bili su skoro kao naša dibidus zastranela sabraća u 20. veku, svaka je morala da se prevede na češki (morale da se "počešu").

Vampir jeste slovenska (srpska) reč. Etimologija: ✧ ? prasl. *ǫpyrь (rus. upýr', češ. upír)
Pa u enciklopedijama lepo stoji da je vampir iz ukrajinskog ( ne znam tacno9 sta to naci), makedonskog ili
srpskog. Kakvi te sada Cesi spopali?

 

[megatron_sr]

Zasto postavljas tezu tako da drugi jezici koriste nasu rec a ne obrnuto?
Evo ti primer reci ''svinja'' . Na nemackom se svinja kaze ''schwein'' a na engleskom ''swine''. I nemacka i engleska rec imaju prefiks na koji se nastavlja rec wein odnosno wine, sto znaci vino- tj zivotinja cije pecenje ide odlicno uz vino. E, sad, da bi pala odluka i presuda da li nemci i englezi koriste nasu rec ili mi njihovu treba istorijski prouciti da li su srbi prvi uvalili u trgovini svinju nemcima za koju nemci pre toga nikada nisu culi niti je videli ili obrnuto (malo se salim ali se svodi na to).
Ne bi trebalo u startu da postavljas stvari iz perspektive jovana deretica koji se najstrasnije isprovaljivao za africku reku ORANJE i **** da su tu ziveli srbi i da su joj dali ime jer je tlo oko nje bilo plodno za obradu iako se nalazi u savani. Medjutim dretic racuna na polupismene i glupe koji ne znaju ili nece da prouce i da shvate da se ta reka izvorno zove GRUT (tako su je zvala africka plemena) a da je ime dobila od strane holandskog oficira Jacoba Gordona koji je istrazivao to podrucje a pod finansijskom potporom Holandske kraljevske kuce Orange sto se na holandskom kaze i izgovara kao ''oranje''.

Ako svinja znaci s+vino onda je to nasa rijec. Jer "s" ili "sa" imamo samo mi, a ne oni. Oni kazu "with". Nego reci mi sad i da Srdjan nije srpsko ime, od korjena srd, srditi, milosrdan i td. A zastupljeno je u svim zapadnim jezicima.

 

[snoshaj efendija]

Ako svinja znaci s+vino onda je to nasa rijec. Jer "s" ili "sa" imamo samo mi, a ne oni. Oni kazu "with". Nego reci mi sad i da Srdjan nije srpsko ime, od korjena srd, srditi, milosrdan i td. A zastupljeno je u svim zapadnim jezicima.

vino je latinska rec. nije srpska. osim ako neces da kazes da su srbi cezaru prodali foru koju nije znao. vrenje, komina itd... I da je do doba pravljenja provincija na baklanu svaki rimski imperator cepao samo pivo i to Zajecarsko.

I ne kapiram sta je to zastupljeno u svim zapadnim jezicima. Ime Srdjan? Ili?

 

[snoshaj efendija]

Prvo, ima nas ludih nemali broj.

Drugo, koliko mi je poznato, na žalost, ne postoje lingvističke knjige, ali postoje amaterske.

Treće, francusko "než" (sneg), neige, ne mogu da nađem u značenju "nežno", ali ja i ne znam francuski.

na francuskom je nezno doucement. znam ja. ali postavljac ocigledno mnogo slusa Edit Piaf. Na francuskom se zaista sneg zove niege i izgovara NEZ. Ali povezivati sneg sa necim neznim nema smisla jer sneg moze ali cesto nije nezan, osim u crtacima Diznija (pa cak ne ni tu stalno).

 

[ИгарЈ]

Блажено незнање.

Jovan Vuković - Istorija srpskohrvatskoga jezika: I dio - uvod i fonetika, Naučna knjiga, Beograd, 1974, 218.

Guus Kroonen - Etymological dictionary of Proto-Germanic, 2013

Michiel Arnoud Cor de Vaan - Etymological dictionary of Latin and the other Italic languages, Brill Academic Pub, 2008

J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997

 

[Сребрена]

Pričalo se dugo o knjizi Slobodana Filipovića "Srbizmi u latinskom i grčkom jeziku", izgleda da je konačno štampana

A i u slengu je isto sneg, než=belo= kokain.

Snežan je Nežo neigeux [ pridev ], ako smo govorili pre, ugarskih naglasaka, sneŽNO još je bliže francuskom izgovoru neŽO..
Snežna oluja je oluja de NEŽ (tempęte de neige)
glagol snežiti je neiger (nežer)



Pošteno, najstariji sličan oblik našem i francuskom je u prakritu i tokar.B, po citatu koji je Igor postavio.

 

[ИгарЈ]

Pričalo se dugo o knjizi Slobodana Filipovića "Srbizmi u latinskom i grčkom jeziku"
Postoji i knjiga Andjelije Stajić, nekad bila na scribdu za slobodan pdf , o srbizmima u jeziku Starog Zaveta.
Knjigu je završila rečima..." I mi ponosno dižemo tešku zavesu pradavne prošlosti i gledamo u duhu veličanstvenu sliku svog prosvećenog naroda i s pravom kažemo: da je srpski jezik najstariji jezik Biblije i da je srpski narod jedan od najstarijih kulturnih naroda."...
Slično je rekao i , pre nekoliko meseci, izraelski premijer Benjamin Netanijahu- "- Prijateljstvo jevrejskog i srpskog naroda ide u prošlost hiljadama godina, još od vremena Rimske republike"... kad je Vučić zamuknuo otvorenih ustiju.

Буди Бог с нама.

 

[Rayela]

vino je latinska rec. nije srpska. osim ako neces da kazes da su srbi cezaru prodali foru koju nije znao. vrenje, komina itd... I da je do doba pravljenja provincija na baklanu svaki rimski imperator cepao samo pivo i to Zajecarsko.

I ne kapiram sta je to zastupljeno u svim zapadnim jezicima. Ime Srdjan? Ili?

Vino postoji vec barem 10.000 godina, nadjeni su krcazi u nekom recimo danasnjem Iranu bas toliko stari, tako
da tragova o vinu ima kolko otjes. Kao i o medu, recimo.

Ja zaista ne razumem sta je cilj i svrha ove diskusije. Srdja Zlopogledja?
Sanskrit vino je :Madya ( podseca na magiju, madjiju, a i znacenje je slicno).
Ali tamo i nema vina pa nema veze.

 

[megatron_sr]

Блажено незнање.

Jovan Vuković - Istorija srpskohrvatskoga jezika: I dio - uvod i fonetika, Naučna knjiga, Beograd, 1974, 218.

Guus Kroonen - Etymological dictionary of Proto-Germanic, 2013

Michiel Arnoud Cor de Vaan - Etymological dictionary of Latin and the other Italic languages, Brill Academic Pub, 2008

J. P. Mallory, ‎Douglas Q. Adams - Encyclopedia of Indo-European Culture, 1997

I sta sa time? Sta im znaci snieg, neg na svim tim jezicima? Imaju li oni druge rijeci sa korjenom "neg" za neke druge rijeci, pa da kaze covjek eto imaju jos rijeci sa tim korjenom. Ali nemaju, to je nas korjen, nasa izvedenica.

 

[Сребрена]

Vino postoji vec barem 10.000 godina, nadjeni su krcazi u nekom recimo danasnjem Iranu bas toliko stari, tako
da tragova o vinu ima kolko otjes. Kao i o medu, recimo.
Sanskrit vino je :Madya ( podseca na magiju, madjiju, a i znacenje je slicno).
Ali tamo i nema vina pa nema veze.

I omiljeno piće starih Slovena (mada ima slovenskih krajeva gde nema šanse da uspeva vinova loza) je medovina.
Kad su stari Grci počeli da okupiraju Balkan, videli su i svečanosti oko bačvi, verovatno u vreme berbe groždja.
Oni to doduše nisu razumeli (što znači da o uzgoju vinove loze nisu imali pojma nikako..kao i Rimljani )-i zapisali su to drugačije, od bačve i bačvara napravili nekog potpuno manitog "Boga" Bacha, a probanje šire ('ajd još malo dok prase uhvati reš koricu) i višak alkohola, zapisali su kao bachanalije, umesto bačvanalije.

Tvoj kraj ,Rayela i Provansa u Francuskoj imaju isti geografsku širinu, koja je izuzetno bitna za kvalitetnu lozu.

U latinskom, koji je potekao uglavnom od sabinsko- umbrijskog jezika... "vino" se vezuje za glagol "doći", u sadašnjem vlaškom (sačuvanom ostatku tog pred-italskog, pred- latinskog jezika) "vinje la minje" ne znači Moje vino ((jer znam kako da svakodnevno održavam trs i režem na okca, i pretačem litre i hektolitre... u pauzi izmedju osvajanja Evrope i Azije), nego "dodji (k meni)) "..Znači "Vinara" ili "vinarija" bi bila "dodjište"