Srbi u Crnoj Gori

old-mne:
Sveden su na nivou statisticke greske tako da sada uzivaju sva moguca ovozemaljska prava.

Asimilacija je uspjesno izvrsena. :ok:
Kliknite za proširenje...

20101224122723milo-djukanovic-498.jpg

filip_vujanovic_reuters_700x443_.jpg

Milo%20Djukanovic%20za%20predsednika.jpg
 
Poslednja izmena:
Mirko_212:
Ima li Srba u Crnoj Gori,koliko ih ima,kakva prava imaju?!
Da li je Srbima potrebna autonomija u CG kako bi sacuvali svoj jezik,pismo i identitet?!
Kliknite za proširenje...

Ima ih oko 200.000, ako računamo isključivo Srbe (ima dosta i Crnogoraca koji ne smatraju sebe drukčijim narodom od Srba, ali su nacionalni Crnogorci; to se najbolje vidi po činjenici da smatraju svoj srpski jezik maternjim [srbofoni narod] i/ili smatraju da su srpskog etničkog porijekla; a prema posljednjem popisu, tih Crnogoraca je do 150.000 - a to je ni blizu sadašnje cifre, kada je crnogorski zvanični, a ne srpski; važna je napomena). Svakome je potrebna autonomija, ali ako misliš na teritorijalnu samoupravu po nacionalnom principu, ona je ne samo nepotrebna, nego i nemoguća (slično kao što bi 1991. godine bilo nemoguće u Bosni i Hercegovini njima dati tako nešto; za Republiku Srpsku je zaista moralo rata biti). A niti je iko uopšte od političkih predstavnika Srba u Crnoj Gori uopšte i traži, osim Srpskih radikala, koji su nikad slabiji i sve manji po brojnosti; prvenstveno zbog specifične situacije i bliskosti sa Crnogorcima.

Uživaju ista prava kao i većinski narod, Crnogorci, zato što činjenično oni to i jesu. Što se tiče manjinskih prava, oni uživaju gotovo sva prava, sa naglaskom na 'gotovo' zato što postoji diskord u njihovoj nacionalnoj zajednici, odnosno pored crnogorskog nacionalnog pitanja, sada je otvoreno i srpsko pitanje u Crnoj Gori - ne zna se jesu li nacionalna manjina ili nisu. Vlast želi da ih prizna za nacionalnu manjinu, osim organa za manjinska i ljudska prava, koji to ne čine i ne izdvajaju ih iz korpusa srpskog naroda, a to je zato što ni sami ne žele da imaju status nacionalne manjine, već žele konstitutivnost; što je opet paradoks, zato što je Crna Gora građanska republika u kojoj nema konstitutivnih naroda, te su Srbi u njoj konstitutivni pravno ništa manje od Crnogoraca, zajedno sa njima i ostalim nacionalnim zajednicama pominjući se čak i u preambuli Ustava Crne Gore.

Njihov identitet nije ugrožen; ako oni misle da neko može tako promijeniti za samo par godina svoje nacionalne osjećaje preko noći, iako je u osnovi podjela na Crnogorce i Srbe u Crnoj Gori politička, te ako će se određen broj Srba asimilovati u Crnogorce (a veći je broj emigranata razočaranih poslije razdruženja Državne zajednice, vjeruj mi), onda treba imati na umu da im takvi preletači, maloumni ili kako ih god nazovemo, ni ne trebaju. Zasigurno, asimilacija je dugotrajan proces, te možemo govoriti o tome kako Srbi neće imati identitet za stotinu godina u Crnoj Gori, ali on za sada prosto nije ugrožen; diskriminacija koja se sistematski provodi protiv njih u Crnoj Gori i nacionalna netrpeljivost ne ugrožavaju sam nacionalni identitet (primjerice, direktor Cetinjske gimnazije kojeg su crnogorske vlasti pokušale otpustiti samo zato što je srpske narodnosti ni na koji način nije ubijedilo čovjeka da prestane biti Srbin i da postane Crnogorac; a to ne bi bilo ni da je zaista otpušten; već naprotiv, samo bi suprotan efekat imalo).

Jedini problem može možda proizaći iz sljedeće školske godine, od kada bi trebalo da se u školama uči crnogorski jezik i književnost i samo crnogorski i nijedan više. No tu će vjerovatno iskrsnuti veći problem sa Albancima, nego sa Srbima; čiji jezik nije razumljiv.
 
Slaven777:
Ima ih oko 200.000, ako računamo isključivo Srbe (ima dosta i Crnogoraca koji ne smatraju sebe drukčijim narodom od Srba, ali su nacionalni Crnogorci; to se najbolje vidi po činjenici da smatraju svoj srpski jezik maternjim [srbofoni narod] i/ili smatraju da su srpskog etničkog porijekla; a prema posljednjem popisu, tih Crnogoraca je do 150.000 - .
Kliknite za proširenje...

Znaci po ovoj tvojoj logici ispadose austrijanci njemci jer jelte oni govore njemackijem jezikom. :think:
 
Poslednja izmena od moderatora:
Postoje odredjena mesta,i krajevi u Crnoj Gori koji nisu pali pod laznim milogorskim uticajem. Cak u predgradju Podgorice - Zeti,to je srpska bastilja u Crnoj Gori. Takodje tu su krajevi na severu Crne Gore (izmesani sa muslimanima,npr Pljevlja je vecinom srpska). Takodje imam neke prijatelje iz Andrijevice i oni kazu da su tamo samo Srbi,nema *********a.
 
Srbi u Crnoj Gori su svoji na svome isto kao što se osjećaju Crnogorci u Srbiji. Jedan smo mi korpus narode dragi, jasno je to svima. Samo što nova generacija političara te vještačke podjele obilato koristi za svoje uske i lične interese. Pa bogami fino je biti ambasador,ministar,savjetnik, načelnik, predsjednik, gen. sekretar itd itd (a ovamo obavezno za pare naivnog naroda kupiti stan u Beogradu, Novom Sadu -nek se nađe) . Pa što će vam to u zemlji Srbiji ako se ne osjećate bezbjedno i svoji na svome. Slično je i za političare iz Srbije u Budvi, Herceg Novom itd. Moja poruka je: MOLIMO VAS LIJEPO, NE VRIJEĐAJTE NAM INTELIGENCIJU !
 
Pojam Crnogorstvo je sažimak hiljadugodišnje sopstvene istorije i neprekidnosti dukljansko - zetsko - crnogorske tradicije, državotvornosti i kulture unutar kojih se (pre)uobličavalo i razvijalo narodnosno, nacionalno, socijalno, lično i ljudsko samooslobođenje Crnogoraca i ostalijeh u Crnoj Gori. Etničko Crnogorstvo je neraskopčivo oplemenjeno i crnogorskijem čojskim junaštvom. Izvorno mu odgovara sveta vjera Crnogoraca: vladimiroslavlje, vasilioslavlje, stevanoslavlje, a vrhuni u petrosavlju. Nose nazive po Svetomu Vladimiru, Sv. Vasiliji Ostroškom, Sv.Stevanu Piperskom i Sv.Petru Cetinjskom. Iako se proz istoriju izvorno crnogorsko biće prožimalo i orođavalo sa raznijem uticajima, pa i vjerskijem, Crnogorstvo je neraspučivo od izvorne čistote pravoslavlja Crnogoraca - petroslavlja, odnosno slobodoslavlja, slobodoljublja. Takvo Crnogorstvo je nešto više i šire od samoga crnogorskoga etnosa. Za vjeru Crnogoraca - slobodoslavlja - nije svetoslavlje iznad pravoslavlja i petroslavlja, niti je Sv. Sava najveći svetac, posebito ne viši i od samoga Hrista, kako se to u politiziranom svetoslavlju hoće nametati. Kada se bude biralo izmedju Sv. Save i svetoslavlja, na jednoj, i crnogorskijeh svetaca i petroslavlja - narodne religije Crnogoraca, slobodoslavlja, slobodijade, na drugoj bandi, izbor će pasti na ovo drugo, na Crnogorstvo. Između Sv. Save i Petrovića Njegoša vazda će se izabrati Crnogorac.

Samo prisustvo srpske svijesti i tradicije u Crnoj Gori jeste nesporna činjenica, koja se mora uvažavati. No, umah se mora uviđeti da njezini razni pojavni oblici suštastveno nijesu vid ispoljavanja nacionalnoga (i uopšte etničkoga) iskazivanja Crnogoraca. Uz puno njezino poštovanje, mora se i kritički ispitivati kao bilo koja druga pojava, politički i religiozno-kulturni fenomen, posebno u onijem pojavnim oblicima koji se stalno nastoje mistifikovati, ideologizovati i politizirati, navlastito, onijeh koji su napadni, isključivi i opasni za samo Crnogorstvo i ostala načela.

Sa širenjem nemanjićke države i crkve prodiralo je u Crnu Goru i pravoslavlje, koje je vrlo rano stvorilo svetiteljski kult i oreol gotovo svijeh Nemanjića. Preko Srpske crkve, dinastija srpske države postaje i kod nas sastavni dio crkvene (pravoslavne) tradicije.

Posebita tisućugodna crnogorska istorija i samostalna država su prvorazredni temelj i ram uobličavanja nesumnjivoga etničkog Crnogorstva koji je stub držač ostalijeh uticaja i njegove nadgradnje. Samostalna istorijska i državno-politička tradicija crnogorska, i u ramu njih crnogorsko etničko uobličavanje, usložnjava se prisustvom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Ovo srednjovjekovno dvojstvo (samostalna crnogorska država, a Srpska crkva u njoj) nemanjićkoga perioda i kasnije uticace i uslovljavaće da se etničko Crnogorstvo dopunjava.
 
Poslednja izmena od moderatora:
IMENTOVANJE CRNE GORE I CRNOGORACA



Crna Gora je u tečaju povjesnice promijenila nekoliko imena. Na njezinom prostoru od sredine III vijeka do 1167. godišta prije n.e. postojalo je Ilirsko Kraljevstvo, tako imentovano po Ilirima kao njezinim najstarijim žiteljima. Potom su ga pokorili Rimljani, koji su od tada do 11. godine nove ere na istome prostoru osnovali provinciju Ilirik. Nakon toga, do pred kraj III stoljeća u ramu rimske provincije Dalmacije se spominje Naronski konvent kao njezin novi naziv. Od razmeđa III i IV do kraja VI v. za nj se pojavljuje ime (provincije) Prevalis ili Prevalitana, od godišta 395. u sastavu Istočnoga Rimskog Carstva (Vizantije). Od tada pa do kraja XII st. smjenjuje ga novo ime oblasti Duklja (Dokleja, Dioklija, Dioklitija).

Tako je narečena po nazivu istoimenoga grada, u sačuvanijem izvorima prvi put zabilježenog u II v. A grad Duklja je imentovan prema ilirskom plemenu DOKLEATI u porječju Zete. Isti naziv do sredine IX st. i u njezinome okviru nosila je novonastala državna formacija. Koncem XII v. potiskuje ga slovensko ime župe i države Zeta (Zenta, Genta), u sačuvanijem vrelima prvi put spomenutom sredinom XI st, sa značenjem "žitnica, žitorodna zemlja". To je ime nastalo prema slovenskom plemenu Ze(n)tići – "Zeteoci", doseljenome iz Polablja – Pomorja, sadašnjega istočnog dijela Njemaćke kao prapostojbine starijeh predaka dukljanskijeh Slovena i prvobitno nastanjenome u ravnicu oko Skadarskoga jezera i rijeke Zete, po njemu također nazvane. Na posljetku, i to je ime u drugoj polovini XV vijeka zamijenjeno opet slovenskijem nazivom Crna Gora, što prvorazredno znači Crna Brda (tal. Montenegro, tur. Karadag, alb. Malezija) s prvijem sačuvanijem pomenom iz 1296. goda u smislu visinske oblasti podlovćenskoga područja u ramu zetske zemlje pod prevlašću Nemanjića.
U državi Duklji, od sredine IX st, u procesu miješanja doseljenih Slovena s Ilirima, Romanima, Grcima (Vizantincima) i pripadnicima drugijeh plemena i naroda, u posebitijem prirodnim i povijesnim uslovima, nastali su Dukljani, kako smo već viđeli, prvo nominalno kao vazalni (vizantijski) narod i od 1043. godišta i kao samostalan narod. Od svršetka XII v. po novopreimenovanoj zemlji Zeti (Zenti, Genti), u procesu njihova daljega spajanja i srođavanja, javljaju se Zećani, za vlade Nemanjića također kao vazalni, a poslije 1360. g. i kao ponovo samostalan narod. Takav rang i položaj ostvaruju stalnom obranbenom i oslobodilačkom borbom kako protivu Srba tako isto i svijeh ostalijeh neprijatelja. Od treće decenije XV st. prema imenu zemlje i nazavisne države Crne Gore, na istorijsku pozornicu stupaju i Crnogorci kao samostalan narod. A do kraja istoga stoljeća, neprestanoj obranbeno-oslobodilačkoj borbi, kao građanskoj revoluciji, u toku narednijeh vijekova, na podlozi posebitijeh ekonomskih, kulturnijeh, državno-pravnih i ostalijeh tradicija, iz crnogorskog naroda postepeno je uobličena i crnogorska nacija, kao najveći oblik svijesti o sebi.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Uprkos lazima i nezapamcenoj propagandi Srba u Crnoj Gori je sve vise, Bogu hvala!
To ce definitivno pokazati i ovaj popis.
A broj Crnogoraca se nekako odrzava znacajnim prilivom (pre svega) muslimana i roma u nacionalne Crnogorce.

Dobar tekst od jednog , zanimljivo, dukljanskog istoricara, Porozna nacija:

http://www.portalanalitika.me/analize/politika/4810-porozna-nacija-.html

Malo o trendovima:

Referendumske naznake:

Upravo rezultati referenduma ukazuju da se nastavlja trend velikog smanjivanja crnogorskog nacionalnog korpusa, a rasta srpskog. Ako se za zajedničku državu Crne Gore i Srbije izjasnilo na referendumu 44,5 odsto glasača, onda Srba u Crnoj Gori nema 30 odsto, kako pokazuju rezultati popisa iz 2003. godine, već više od 40 odsto.

Referendumska kampanja koju je vodio blok za zajedničku državu, apsolutno je bila posvećena afirmaciji “srpskog karaktera” Crne Gore i ideji svesrpskog jedinstva, s jasnom porukom da za njihovu opciju treba da glasaju oni koji se u nacionalnom smislu smatraju Srbima. Takvo stanovište bilo je i logično, jer što bi za ovaj klasični “srpski projekat” glasali oni koji to nijesu?

Shodno tome, zvanični rezultat referenduma pokazao je koliko u Crnoj Gori ima onih koji se nacionalno osjećaju Srbima – više od 40 odsto. Ili neko hoće reći da je za zajedničku državu glasalo onih 30 odsto Srba iz 2003. godine i 14,5 odsto ostalih? Što se to desilo između 2003. i 2006. godine?
 
Poslednja izmena:
Kao sto je neko naveo ovdje Dalmacija ima svoju istoriju, mozda cak i duzu od CrneGore.Pitanje je: Zasto Dalmatinci do sad nisu stvorili svoju drzavu,jezik,naciju i odvojili se od Hrvatskog naroda.
Ja mislim da to nisu uradili zato sto nisu glupi. Medju pravoslavcima se sve smije i sve moze. Zato samozvani mitropolit mixailo, ne posti pred Vaskrs, podrzava gej paradu
i populise.Cak zauzima i ozbiljan medijski prostor,ali su mi jos cudniji oni koji ga u svemu tome podrzavaju . Koliko ga zaista vole, vidjecemo na paradi.Nacionlni Crnogorci slijedite svog mitropolita
na paradi ponosa :)))))
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

A
Zivot u Paragvaju
Odgovora
19
Pregleda
355
Belgradeboy
Belgradeboy
Sensei
Зеленски: Немачка ће подржати чланство Украјине у НАТО-у
Odgovora
14
Pregleda
257
Атомик™
Атомик™
Тихи
Zasto niko u Americi ne blokira puteve zbog 110 mrtvih i 160 nestalih u poplavama u Teksasu?
7 8 9
Odgovora
206
Pregleda
2.108
mario80
mario80

Back
Top