loptica doskocica
Ističe se
- Poruka
- 2.467
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Neuzročna povezanostStalno priča o tim sinhrocinitetima, nikako da raščivijam šta je to
Ali sve mi se čini da su to slučajnosti i simbolka ukombinovani sa autosugestijom![]()
Jungovo kolektivno nesvesno je jedno od objašnjenjaNišta ja tu "čudno" ne doživljavam već kao neko prirodno saznanje o nečemu. Ne ulazim kako i zašto.
Poenta je da ostaje na tome zakljucak se ne moze Izvesti jer postoji bezbroj paralelnih stvarnosti koje su mogle da se dese a koje su se hippteticki I desile pa otud je svaki proistekli dogadjajzapravo samo jedan od mogucihOk. Razumem. (Razumela sam i pre)
Ali to su ipak događaju kojima dajemo značaj dok druge događaje zanemarujemo. U moru događaja ogromna je verovatnoća da nam se desi neki nosi izvesnu simboliku, neku posebnost, pa ga samo jače registrujemo. To nema nikakav značaj osim slučajne simbolike koja se - desi.
Osim što je zanimljivo kao wow, telepatija, zamisli koja slučajnost, da ne veruješ!...nema tu nikakve duhovnosti, povezanosti sa univerzumom, ma ni umetnosti.
Ok, neki umetnici to vole da koriste (meni se ne sviđa, ali imaju pravo)
Primer? Pomislim na nekog i zvoni mi telefon zove me baš taj na koga mislim. Redovno mi se dešava.
Primeri:
Svaki dan postoji vreme 11:11 ili 22:22 ili 12:34 ili 00:00 puta 365 = 1460 puta godišnje. Postoji realna mogućnost da pogledamo baš tad u sat, (u koji inače svaki čas gledamo) i da dobijemo neki značajan poziv. Šta to znači - pa ama baš ništa. Dobijali smo značajne pozive i u 13:45, kao što je bilo pogleda u 11:11 a ništa se nije desilo. Jednom je morala da se desi i ova kombinacija.Ponavljajuće sekvence
Hajde i ovo da analiziramo: Koliko ima iznenadnih susreta s ljudima koji nam nisu važni. Logično da će se jednom desiti susret s nekim ko nam je važan. Nema to nikakvo značenje (univerzum nas povezao, paralelni svetovi i sl.) nego je po verovatnoći moralo nekad da se desi.Iznenadni susreti s ljudima koji su nam važni.
Ne postoji nijedan događaj koji se poklapa savršeno s našim razmišljanjima, mi smo to savršenstvo doterali autosugestijom. A i od mora razmišljanja i događaja, opet kao i malopre - neki moraju da se poklope prema zakonu verovatnoće. Samo što mi opet, prema autosugestiji to uočimo i zapamtimo dok ostale događaje zanemarimo. I to je sve. Ništa nam tu crvotočina nije prenela iz drugog univerzuma. (Upravo slušam vesti i dok sam pisala reč univerzum, neko reče - univerzitet! Eto ga sinhronoicitet. Ali zar to nije banalno, toliko reči, jednom je moralo da se poklopi, pa ništa zato. Zanimljivo i to je to)Događaji koji se savršeno poklapaju sa našim razmišljanjima
Pa da, misli su kao neki provodnik. Baš se pitam šta bi bilo da ih pravilno usmerimo? Ovako neki put dobijamo ta saznanja. Dešavalo mi se i da mislis na nekog bivšeg, on mi se javi. Ima čitavih teorija o tome, nisam istraživala.I meni se to dešava, s vremena na vreme.
I meni. S tim da redovno veza bude zauzeta, jer me u isto vreme zove osoba kojoj sam htela da se javim.Primer? Pomislim na nekog i zvoni mi telefon zove me baš taj na koga mislim. Redovno mi se dešava.
Sa osobama koje su deo moga duhovnog i emotivnog sveta, koje volim i do kojih mi je stalo ! Sa njima i oko njih igradim takvu auru da tačno osetim kad pomisle na mene , a i osetim da oni osete kad ja pomislim na njih !