Sećanje se arhivira kroz celo telo, ne samo u mozgu

Sensei

Master
Moderator
Poruka
92.508
1754465563344.png


Nova studija dovodi u pitanje dugogodišnje verovanje da pamćenje postoji samo u mozgu, otkrivajući da ćelije širom tela takođe mogu imati funkcije slične pamćenju.

Istraživači su otkrili da ćelije koje nisu moždane – posebno iz nervnog i bubrežnog tkiva – mogu da detektuju ponovljene informativne obrasce, aktiviraju isti „gen pamćenja“ koji koriste neuroni i reaguju na načine slične učenju u mozgu. U eksperimentima, naučnici su slali hemijske signale ovim ćelijama u kratkim, razmaknutim naletima – poput sesija učenja sa pauzama. Ovo je pokrenulo jaču, dugotrajniju aktivaciju gena pamćenja u poređenju sa kontinuiranim signalima, odražavajući kako neuroni vremenom jačaju pamćenje.
 
Otkriće bi moglo imati dalekosežne implikacije. Ako druge ćelije mogu da „pamte“, to bi moglo uticati na lečenje bolesti ili inspirisati nove alate za učenje. Na primer, znanje šta ćelije pankreasa pamte o obrascima ishrane moglo bi pomoći u upravljanju šećerom u krvi, ili razumevanje kako ćelije raka „pamte“ hemoterapiju moglo bi poboljšati strategije lečenja.

Iako bubrezi ne formiraju misli, ovo istraživanje sugeriše da procesi slični pamćenju mogu biti mnogo rasprostranjeniji u telu nego što se ranije verovalo – menjajući način na koji razmišljamo o učenju, pamćenju i ćelijskom ponašanju.
 

Back
Top