Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izbore

[Casual Observer]

Zanimljiva vest - potvrđeno da je RS posvećena očuvanju ustavnog poretka BiH

Puljić otkriva sadržaj izvještaja: RS je privržena teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH | Avaz​

Treba na kraju reći da je teško očekivati da će članovi Vijeća sigurnosti raspravljati o ovom izvještaju, osim Rusije

Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zakazana je za 10. maj, a na njoj će se voditi redovna, šestomjesečna, rasprava o situaciji u Bosni i Hercegovini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na tim se sjednicama raspravlja o izvještaju Visokog međunarodnog predstavnika za protekli šestomjesečni period tako da se očekuje dolazak Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) na spomenutu sjednicu, prenosi Al Jazeera kolumnu Ivice Puljića.
Prema informacijama iz Ujedinjenih naroda, na toj bi se sjednici članovima Vijeća sigurnosti mogla obratiti i predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, ali još nema službene potvrde da će se Cvijanović pojaviti u zgradi Ujedinjenih naroda tog dana.

Govor u ime BiH​

Ukoliko dođe do njenog obraćanja to će biti nastavak političko-diplomatske bitke oko toga ko će govoriti u ime Bosne i Hercegovine na sjednicama Vijeća sigurnosti što je, donedavno, bio posao ambasadora, u ovom slučaju Svena Alkalaja. Ipak, Milorad Dodik, prvi čovjek entiteta RS, nije bio zadovoljan istupima ambasadora Alkalaja, osobito dok je Dodik bio član Predsjedništva BiH. Zbog toga smo imali zanimljive situacije poput one u kojoj je u Njujorku trebala doći tadašnja ministrica vanjskih poslova Bisera Turković koja je htjela govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti u maju prošle godine. Onda je Dodik reagirao, pa je poslao tadašnjeg prvog čovjeka Vijeća ministara Zorana Tegeltiju da on govori umjesto ministrice, jer je „stariji po činu“. Nakon toga su u Sarajevu odlučili da, bukvalno, preko noći, dođe tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji je na kraju govorio na Vijeću sigurnosti.

Izvještaj o situaciji​

Predstavnici entiteta RS sada imaju priliku da njihova predstavnica istupi pred UN-om i zato je moguće da će se Željka Cvijanović pojaviti na Vijeću sigurnosti, zajedno s Kristijanom Šmitom. Zbog toga je premijer tog bosanskohercegovačkog entiteta Radovan Višković poslao 29-ti po redu izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini. Dakle, slalo se i ranije, ali nikada ti izvještaji nisu bili teme rasprave iako su ih Rusi uvijek nastojali nametnuti. Rusija ovog mjeseca predsjedava Vijećem sigurnosti i već su počeli dijeliti Viškovićev izvještaj članovima Vijeća.
Al Jazeera Balkans je uspjela, u Ujedinjenim narodima, dobiti taj izvještaj koji ima 37 strana. U nastavku je sadržaj izvještaja uz nekoliko izdvojenih tema od kojih je, vjerojatno, najzanimljivija ova: RS je privržena teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.
- Opredijeljenost RS za Dejtonski sporazum uključuje opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. RS se ne planira otcijepiti od Bosne i Hercegovine i nije poduzela nikakve korake u tom pravcu. RS nastoji samo zaštititi svoje vlastite nadležnosti koje su zajamčene Ustavom BiH - piše u tom dijelu.

Sadržaj 29. izvještaja RS Vijeću sigurnosti UN-a​

Blokiranje finansiranja projekata u RS-u od strane EU je kontraproduktivno
Regionalna integracija
BiH treba manje stranih intervencija, a ne više
Rat u Ukrajini nema veze sa BiH
Djela i izjave motivirane vjerskom i nacionalnom mržnjom treba osuditi
Da bi BiH uspjela, sve strane moraju poštovati i pridržavati se Daytonskog sporazuma.
RS je privržena teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH
BiH mora biti uređena onako kako je navedeno u Daytonskom sporazumu, uključujući i Ustav BiH
Upravljanje i administracija na razini entiteta nije destabilizirajuća, već naprotiv, prepoznali su i pisci Daytonskog sporazuma
Niko nema zakonske ovlasti donositi zakone BiH ediktom
Napori SDA da sabotira funkcionalnost i međunacionalnu saradnju na razini BiH
Opredijeljenost RS za integraciju BiH u EU
Pošto je BiH stekla status kandidata za članstvo u EU, zemlju treba poštovati kao potpuno suverenu
Da bi BiH bila suverena, OHR se mora zatvoriti
Da bi BiH bila suverena, Ustavni sud BiH mora biti sastavljen od bh. građana
Opredijeljenost RS za vjersko i etničko pomirenje
Najdestabilizirajući utjecaj u BiH je uplitanje stranaca koji kao da nisu pročitali Daytonski sporazum
Međunarodno uplitanje ukočilo je političko sazrijevanje BiH i spriječilo rješavanje osjetljivih političkih pitanja kao što je pitanje državne imovine
OHR je glavni izvor problema BiH i mora se zatvoriti Strani akteri se trebaju prestati miješati u izbore i politiku u BiH
Desetine miliona dolara potrošeni u pokušaju utjecaja na politiku
Međunarodno pravo obvezuje diplomate da se suzdrže od miješanja u unutarnje poslove države domaćina
Ustavni sud Federacije BiH kojim dominiraju stranci pati od zaslužene krize legitimiteta.
Kontrola Ustavnog suda od strane stranih sudaca narušava legitimitet suda
Bezakonje izokrenutih odluka Ustavnog suda BiH dodatno je narušilo legitimitet suda.

Regionalna integracija​

Osim opredijeljenosti za integraciju Bosne i Hercegovine u EU, RS također snažno podupire napore za regionalnu integraciju, uključujući inicijativu Otvoreni Balkan i Berlinski proces. Otvoreni Balkan je regionalna inicijativa koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija za stvaranje ekonomske zone za slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga. Sada kada s SDA više nije dio Vijeća ministara BiH, RS se nada da će se Bosna i Hercegovina pridružiti Otvorenom Balkanu u narednoj godini.

Rat u Ukrajini nema veze s BiH​

Retorika koja sugerira da bi se rat iz Ukrajine mogao na neki način proširiti na Bosnu i Hercegovinu je krajnje neutemeljena. Oni koji tvrde da borbe u Ukrajini ugrožavaju Bosnu i Hercegovinu raspiruju strah radi političke koristi. Nadaju se da će stvaranjem međunarodne uzbune o sigurnosti Bosne i Hercegovine potaknuti strane zemlje da snažnije interveniraju kako bi ukinuli decentralizirani sustav zajamčen Dejtonskim sporazumom. Kao što dužnosnici EUFOR-Althea konstantno naglašavaju od početka rata u Ukrajini, nema prijetnje miru u Bosni i Hercegovini. Dana 26. aprila 2023. EUFOR je ponovno potvrdio da ne vidi nikakvu opasnost u sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Neki strani komentatori koji ne žele dobro RS smiješno su tvrdili da se RS koristi kao oruđe ruske vanjske politike, ističući jake povijesne i kulturne veze Srba i Rusa kao prijetnju miru. Koliko je ova dezinformacija apsurdna, zna onaj tko je vidio kako RS reagira na pritiske stranog kapitala. Realnost je takva da RS postavlja vlastitu politiku koja se temelji isključivo na interesima i preferencijama vlastitog naroda.
Treba na kraju reći da je teško očekivati da će članovi Vijeća sigurnosti raspravljati o ovom izvještaju, osim Rusije, koja će ga pokušati nametnuti ostalim zemljama.

 

[Stojkov Menidjer]

Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izbore​

27. april/travanj, 2023.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.

Schmidt je najprije donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove vlade entiteta Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.

Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) iz redova hrvatskog naroda nije imala saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Ambasada SAD u BiH pozdravila odluku Schmidta
Za imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović iz redova srpskog naroda, inače član Socijaldemokratske partije BiH (SDP).

Refik Lendo iz redova bošnjačkog naroda, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, svoj potpis uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA i imaju većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda.

Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.

Zadužio je predsjedavajućeg Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade.

"Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao, već zadatak izabranih zvaničnika", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije. Taj rok ističe sutra, 28. aprila kad bi samo Zastupnički dom, bez Doma naroda, ako postoji dovoljna većina, mogao potvrditi novu vladu Federacije BiH.

Koje su trajne izmjene Ustava Federacije BiH?​

Do Schmidtove odluke predsjednik je Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Za petak zakazana sjednica Zastupničkog doma FBiH nakon Schmidtovih odluka
Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.

Novina je da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti potvrđena ako u Domu naroda protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Ove izmjene stupaju na snagu 1. maja 2024. godine pod uslovom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drugačije izmjenom Ustava Federacije.

Uveo mogućnost vanrednih izbora​

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora kakva do sad nije postojala.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2015. godine, i od opštih izbora 2018. je u "tehničkom mandatu". Ovu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

možda vas zanima Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?
Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.

Prema izmjenama koje je 27.aprila nametnuo Schmidt, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.

Ako drugi prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim i raspisuju se novi izbori za ove nivoe vlasti.

Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda Federacije, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.

Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat nakon što se izaberu novi.

podsjetite se Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

Koje odluke je Schmidt još donio?​

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona Federacije i Republike Srpske kako bi "ojačao integritet izbora".

"Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve", kazao je Schmidt medijima.

Prema tim izmjenama, koje su identične za oba entiteta, ko traži, zahtijeva ili uzima, novac ili bilo koju vrijednost ili korist, poput zapošljavanja, ili u tome posreduje, kaznit će se do deset godina zatvora i novčanom kaznom.

Izmjene krivičnih zakona podrazumijevaju otkaz u zakonodavnom, izvršnom, drugom upravnom ili sudskom tijelu ili u bilo kojoj službi koja se u cijelosti ili djelomično financira iz entitetskih budžeta.

Ta osoba se isto tako neće moći zaposliti u državnoj službi pet godina nakon izdržane kazne, pomilovanja, amnestije ili ako nastupi zastara.

Schmidt o izmjeni izbornog zakona: Moramo BiH učiniti funkcionalnom

Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH​

Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u avgustu 2021. godine.

https://balkans.aljazeera.net/amp/n...io-tekst-odluke-iskoristena-bonska-ovlastenja

https://www.slobodnaevropa.org/amp/schmidt-odluka-ohr-federacija-vlada/32380357.html

Kako to da se neko pobuni protiv odnosa zavisnosti tek kad se negde (State Department) donese odluka koja mu ne prija? Ostale “odluke” tzv “OHR” nekako nisu bile ni nedemokratske ni institucionalizovano nasilje kao ova. Kao da se Nemačka i Amerika baš i ne slažu oko modaliteta upravljanja zavisnim državama na prostoru exYU.

A šta je to SCHMIDT?
Ili prašak za veš koji STVARNO pere ili je hrvatski način ispisivanja stranih imena i gradova?

MI SRBI to ne radimo!

Primer:
Schmidt - Šmit
Kurtz - Kurc
Wien - Beč

 

[Urvan Hroboatos]

Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izbore​

27. april/travanj, 2023.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.

Schmidt je najprije donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove vlade entiteta Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.

Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) iz redova hrvatskog naroda nije imala saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Ambasada SAD u BiH pozdravila odluku Schmidta
Za imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović iz redova srpskog naroda, inače član Socijaldemokratske partije BiH (SDP).

Refik Lendo iz redova bošnjačkog naroda, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, svoj potpis uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA i imaju većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda.

Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.

Zadužio je predsjedavajućeg Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade.

"Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao, već zadatak izabranih zvaničnika", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije. Taj rok ističe sutra, 28. aprila kad bi samo Zastupnički dom, bez Doma naroda, ako postoji dovoljna većina, mogao potvrditi novu vladu Federacije BiH.

Koje su trajne izmjene Ustava Federacije BiH?​

Do Schmidtove odluke predsjednik je Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Za petak zakazana sjednica Zastupničkog doma FBiH nakon Schmidtovih odluka
Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.

Novina je da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti potvrđena ako u Domu naroda protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Ove izmjene stupaju na snagu 1. maja 2024. godine pod uslovom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drugačije izmjenom Ustava Federacije.

Uveo mogućnost vanrednih izbora​

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora kakva do sad nije postojala.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2015. godine, i od opštih izbora 2018. je u "tehničkom mandatu". Ovu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

možda vas zanima Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?
Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.

Prema izmjenama koje je 27.aprila nametnuo Schmidt, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.

Ako drugi prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim i raspisuju se novi izbori za ove nivoe vlasti.

Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda Federacije, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.

Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat nakon što se izaberu novi.

podsjetite se Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

Koje odluke je Schmidt još donio?​

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona Federacije i Republike Srpske kako bi "ojačao integritet izbora".

"Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve", kazao je Schmidt medijima.

Prema tim izmjenama, koje su identične za oba entiteta, ko traži, zahtijeva ili uzima, novac ili bilo koju vrijednost ili korist, poput zapošljavanja, ili u tome posreduje, kaznit će se do deset godina zatvora i novčanom kaznom.

Izmjene krivičnih zakona podrazumijevaju otkaz u zakonodavnom, izvršnom, drugom upravnom ili sudskom tijelu ili u bilo kojoj službi koja se u cijelosti ili djelomično financira iz entitetskih budžeta.

Ta osoba se isto tako neće moći zaposliti u državnoj službi pet godina nakon izdržane kazne, pomilovanja, amnestije ili ako nastupi zastara.

Schmidt o izmjeni izbornog zakona: Moramo BiH učiniti funkcionalnom

Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH​

Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u avgustu 2021. godine.

https://balkans.aljazeera.net/amp/n...io-tekst-odluke-iskoristena-bonska-ovlastenja

https://www.slobodnaevropa.org/amp/schmidt-odluka-ohr-federacija-vlada/32380357.html

Kako to da se neko pobuni protiv odnosa zavisnosti tek kad se negde (State Department) donese odluka koja mu ne prija? Ostale “odluke” tzv “OHR” nekako nisu bile ni nedemokratske ni institucionalizovano nasilje kao ova. Kao da se Nemačka i Amerika baš i ne slažu oko modaliteta upravljanja zavisnim državama na prostoru exYU.

BH može opstati jedino kao protektorat, i to je za sljedećih nekoliko desetljeća najbolje. Raspad bi vodio opet u rat i etničko čišćenje, a toga ne treba.

Kolonijalni vladari došli su sebi i vide da od 3 naroda ne mogu napraviti jedan, no da trebaju podkresati ambicije svakoga kolektiva da se nešto širi ili eksploatira druge. Jedini je izlaz konsocijalna demokracija, a to je dogovor elita, u ovom slučaju pod paskom razvijenih i civiliziranih zemalja nad lokalnim Indijancima.