Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izbore

Casual Observer

Casual Observer

Stara legenda
Poruka
84.900

Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izbore​

27. april/travanj, 2023.
Visoki predstavnik u BiH Christian Shmidt tokom pres-konferencije u Sarajevu, 27. april 2023.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.

Schmidt je najprije donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove vlade entiteta Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.

Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) iz redova hrvatskog naroda nije imala saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Ambasada SAD u BiH pozdravila odluku Schmidta
Za imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović iz redova srpskog naroda, inače član Socijaldemokratske partije BiH (SDP).

Refik Lendo iz redova bošnjačkog naroda, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, svoj potpis uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA i imaju većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda.

Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.

Zadužio je predsjedavajućeg Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade.

"Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao, već zadatak izabranih zvaničnika", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije. Taj rok ističe sutra, 28. aprila kad bi samo Zastupnički dom, bez Doma naroda, ako postoji dovoljna većina, mogao potvrditi novu vladu Federacije BiH.

Koje su trajne izmjene Ustava Federacije BiH?​

Do Schmidtove odluke predsjednik je Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Za petak zakazana sjednica Zastupničkog doma FBiH nakon Schmidtovih odluka
Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.

Novina je da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti potvrđena ako u Domu naroda protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Ove izmjene stupaju na snagu 1. maja 2024. godine pod uslovom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drugačije izmjenom Ustava Federacije.

Uveo mogućnost vanrednih izbora​

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora kakva do sad nije postojala.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2015. godine, i od opštih izbora 2018. je u "tehničkom mandatu". Ovu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

možda vas zanima Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?
Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.

Prema izmjenama koje je 27.aprila nametnuo Schmidt, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.

Ako drugi prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim i raspisuju se novi izbori za ove nivoe vlasti.

Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda Federacije, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.

Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat nakon što se izaberu novi.

podsjetite se Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

Koje odluke je Schmidt još donio?​

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona Federacije i Republike Srpske kako bi "ojačao integritet izbora".

"Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve", kazao je Schmidt medijima.

Prema tim izmjenama, koje su identične za oba entiteta, ko traži, zahtijeva ili uzima, novac ili bilo koju vrijednost ili korist, poput zapošljavanja, ili u tome posreduje, kaznit će se do deset godina zatvora i novčanom kaznom.

Izmjene krivičnih zakona podrazumijevaju otkaz u zakonodavnom, izvršnom, drugom upravnom ili sudskom tijelu ili u bilo kojoj službi koja se u cijelosti ili djelomično financira iz entitetskih budžeta.

Ta osoba se isto tako neće moći zaposliti u državnoj službi pet godina nakon izdržane kazne, pomilovanja, amnestije ili ako nastupi zastara.

Schmidt o izmjeni izbornog zakona: Moramo BiH učiniti funkcionalnom

Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH​

Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u avgustu 2021. godine.

https://balkans.aljazeera.net/amp/n...io-tekst-odluke-iskoristena-bonska-ovlastenja

https://www.slobodnaevropa.org/amp/schmidt-odluka-ohr-federacija-vlada/32380357.html

Kako to da se neko pobuni protiv odnosa zavisnosti tek kad se negde (State Department) donese odluka koja mu ne prija? Ostale “odluke” tzv “OHR” nekako nisu bile ni nedemokratske ni institucionalizovano nasilje kao ova. Kao da se Nemačka i Amerika baš i ne slažu oko modaliteta upravljanja zavisnim državama na prostoru exYU.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Casual Observer:

Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izbore​

27. april/travanj, 2023.
Visoki predstavnik u BiH Christian Shmidt tokom pres-konferencije u Sarajevu, 27. april 2023.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava entiteta Federacija BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.

Schmidt je najprije donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove vlade entiteta Federacije BiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.

Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) iz redova hrvatskog naroda nije imala saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Ambasada SAD u BiH pozdravila odluku Schmidta
Za imenovanje nove vlade saglasnost je dao Igor Stojanović iz redova srpskog naroda, inače član Socijaldemokratske partije BiH (SDP).

Refik Lendo iz redova bošnjačkog naroda, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, svoj potpis uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA i imaju većinu u Zastupničkom domu, kao i u Domu naroda.

Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.

Zadužio je predsjedavajućeg Zastupničkog doma da zakaže sjednicu na kojoj će jedina tačka biti potvrđivanje nove vlade.

"Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao, već zadatak izabranih zvaničnika", naglasio je Schmidt na konferenciji za medije. Taj rok ističe sutra, 28. aprila kad bi samo Zastupnički dom, bez Doma naroda, ako postoji dovoljna većina, mogao potvrditi novu vladu Federacije BiH.

Koje su trajne izmjene Ustava Federacije BiH?​

Do Schmidtove odluke predsjednik je Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Pročitajte i ovo: Za petak zakazana sjednica Zastupničkog doma FBiH nakon Schmidtovih odluka
Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina.

Novina je da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti potvrđena ako u Domu naroda protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Ove izmjene stupaju na snagu 1. maja 2024. godine pod uslovom da Parlament Federacije BiH prije tog datuma ne odluči drugačije izmjenom Ustava Federacije.

Uveo mogućnost vanrednih izbora​

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora kakva do sad nije postojala.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2015. godine, i od opštih izbora 2018. je u "tehničkom mandatu". Ovu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

možda vas zanima Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?
Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.

Prema izmjenama koje je 27.aprila nametnuo Schmidt, predsjednik Federacije može dva puta predložiti premijera i novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika.

Ako drugi prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim i raspisuju se novi izbori za ove nivoe vlasti.

Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda Federacije, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.

Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat nakon što se izaberu novi.

podsjetite se Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

Koje odluke je Schmidt još donio?​

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona Federacije i Republike Srpske kako bi "ojačao integritet izbora".

"Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve", kazao je Schmidt medijima.

Prema tim izmjenama, koje su identične za oba entiteta, ko traži, zahtijeva ili uzima, novac ili bilo koju vrijednost ili korist, poput zapošljavanja, ili u tome posreduje, kaznit će se do deset godina zatvora i novčanom kaznom.

Izmjene krivičnih zakona podrazumijevaju otkaz u zakonodavnom, izvršnom, drugom upravnom ili sudskom tijelu ili u bilo kojoj službi koja se u cijelosti ili djelomično financira iz entitetskih budžeta.

Ta osoba se isto tako neće moći zaposliti u državnoj službi pet godina nakon izdržane kazne, pomilovanja, amnestije ili ako nastupi zastara.

Schmidt o izmjeni izbornog zakona: Moramo BiH učiniti funkcionalnom

Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH​

Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u avgustu 2021. godine.

https://www.slobodnaevropa.org/amp/schmidt-odluka-ohr-federacija-vlada/32380357.html

Kako to da se neko pobuni protiv odnosa zavisnosti tek kad se negde (State Department) donese odluka koja mu ne prija? Ostale “odluke” tzv “OHR” nekako nisu bile ni nedemokratske ni institucionalizovano nasilje kao ova. Kao da se Nemačka i Amerika baš i ne slažu oko modaliteta upravljanja zavisnim državama na prostoru exYU.
Kliknite za proširenje...
ovako šmit vidi BIH
i
 
Kao da je pljuska bila malo prejaka za razmaženu stranu, pa se sada iz pozicije potpune nemoći “analizira” ko bi od stranaca mogao da interveniše. Slabo, Bundestag se, na žalost nekih, tu baš uopšte ne pita, isključivo Stejt Department, Nemci bi inače pomogli, ali nema se nikakvih ingerencija, predane na ruke ‘45. i odnešene nekud.

​

Njemačke vladajuće stranke podijeljene oko odluke Christiana Schmidta​

64ccc807254f4f2bc2dbf605a7533f5d.jpg

Dvije stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Zeleni osudile su u petak, za razliku od Liberalno-demokratske stranke (FDP), treće stranke u koaliciji, odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da se umiješa u formiranje Vlade Federacije BiH.
- Jučerašnja odluka visokog predstavnika još je jedna u nizu teških intervencija u najvišu vrijednost jedne demokratije - saopćio je socijaldemokrata Adis Ahmetović, iz najvećeg zastupničkog kluba u Bundestagu za Zapadni Balkan.

On je rekao kako su ovakve promjene Ustava za jednu tako mladu demokratiju kao što je bosanskohercegovačka, "duboke i povezane s dugotrajnim posljedicama".

Ahmetović je rekao da svake ustavne promjene moraju slijediti Kopenhagenske kriterije, odluke Venecijanske komisije te biti na liniji odluka Evropskog suda za ljudska prava.


- U protivnom bi mogla nastati dilema oko toga da je međunarodnoj zajednici stalo do funkcioniranja države i prevladavanja etno-nacionalizma - rekao je Ahmetović i dodao kako se ni po koju cijenu ne smije dozvoliti da se izigra važno povjerenje time što se pogoduje jednoj strani.

I Zeleni protiv odluke

Boris Mijatović iz vladine stranke Zeleni je također kritikovao jučerašnju odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da ustavnim promjenama omogući formiranje Vlade Federacije BiH, što je nazvao teškom intervencijom u Ustav BiH.

I on je aludirao na to da ovakvi potezi idu u korist samo jednoj strani u BiH.

- Međunarodna zajednica ne smije pobuditi dojam da u Bosni i Hercegovini provodi politiku jedne strane ili da zastupa etničke interese - navodi se u saopćenju Borisa Mijatovića, glasnogovornika stranke Zeleni za ljudska prava i humanitarnu pomoć.

Suprotna stajališta unutar vlade oko rada visokog predstavnika

Prije toga je iz treće stranke koalicijske vlade, FDP-a Thomas Hacker, pozdravio odluku visokog predstavnika da prekine blokadu za koju je optužio Stranku demokratske akcije.

- Intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta u proces sastavljanja Vlade Federacije BiH je, nakon višegodišnje blokade, korupcijama uzdrmane, Stranke demokratske akcije bila prijeko potrebna - saopćio je Hacker.

Današnje reakcije stranaka njemačke koalicione savezne vlade, pokazuju neslogu unutar vlade oko odnosa prema ulozi visokog predstavnika Schmidta koji se u posljednje vrijeme našao na udaru dijelova vlade.

Unutar SPD-a je prošle godine nastao i spor oko teksta Rezolucije Bundestaga o BiH. Socijaldemokratski zastupnik i dugogodišnji izvjestitelj za zapadni Balkan Josip Juratović je tražio da se, pored srpske i hrvatske strane u BiH, i bošnjačka strana, tj. Bakir Izetbegović, u rezoluciji navedu kao krivci za teško političko i ekonomsko stanje u zemlji, što je na kraju odbijeno.

Na inicijativu bivših diplomata i grupe intelektualca koja je u februaru zatražila ostavku visokog predstavnika, Vanjskopolitički odbor Bundestaga je Christiana Schmidta pozvao na razgovor o navedenim optužbama.

https://faktor.ba/vijest/njemacke-v...jeljene-oko-odluke-christiana-schmidta/197282
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Schrodinger
Peticije za vanredne izbore propadaju jedna za drugom
Odgovora
14
Pregleda
319
Schrodinger
Schrodinger
Атомик™
Kada se sve i zbog čega išlo na vanredne izbore u Srbiji
Odgovora
1
Pregleda
191
Black_star
Black_star
K
Akademski plenum sutra kod Limanske pijace skuplja potpise za vanredne izbore
Odgovora
2
Pregleda
237
Tom Riddle
Tom Riddle

Back
Top