Sanjarenje

N

Neprilagođena

Leptirica
Banovan
Poruka
95.555
https://www.iep.hr/index.php?nb_text=iz-knjiga&id=3&nb_text2=sto-je-sanjarenje&subid=116


Sanjarimo svakodnevno.
Neki manje, neki više, neki jako puno - ali sanjarimo svi.
Na poslu, u učionici, hodajući ulicom - u stvari, sanjarimo na svakom mjestu i u svako vrijeme.

Kao djeca, često smo u kući ili u školi bili zbog toga čak i kažnjavani, jer smo sanjarili umjesto da radimo nešto "pametno".
No kako se god roditelji i učitelji trudili da nas spriječe, mi smo i dalje sanjarili. A činili su to i oni!


Sanjarenje: Stanje u kojem se pojedinac u mašti prepušta svojim snovima,
zamišlja ostvarenje svojih želja ili kompenzira neke neuspjehe iz svakodnevnog života.
Sanjarenje se najčešće javlja kod djece i adolescenata, ali i u odraslih
, primjerice dok rade neki dosadan, repetitivan posao, koji ne zahtijeva posebnu pažnju.


1649774708296.png


Zašto i o čemu ljudi sanjare?​

Sanjarimo najčešće kada smo sami i opušteni, kada su događaji oko nas dosadni,
kada obavljamo neke automatske radnje (primjerice peremo posuđe) ili kada se oko nas ništa ne mijenja,
te neposredno prije spavanja.
Naša svijest u takvim trenucima isključuje izvanjski a uključuje unutarnji svijet.
Ako oko nas nema novih događaja, mi ih sami stvaramo.

1649774753218.png

Mnogima se čini da se sanjarenje događa slučajno, uvijek kada smo raspoloženi prepustiti se mašti.
Međutim, to nije točno.
Istraživanja pokazuju da tijekom dana većina ljudi sanjari u pravilnim intervalima od devedeset do sto minuta.
Izgleda da ljudski mozak ima temeljni ciklus odmor -
aktivnost koji se nalazi u osnovi sanjanja, ali i sanjarenja, kada tekući događaji ne zahtijevaju našu punu pažnju.


Freud je vjerovao da i sanjarenja, poput snova, predstavljaju ispunjenje naših ambicija i erotskih želja.
No suvremena istraživanja ne potvrđuju u potpunosti njegovo gledište.
Većina dnevnih snova usmjerena je na stvari koje su za osobu u tom trenutku važne
, pogotovo ako predstavljaju poseban izazov ili zahtijevaju brzo donošenje odluke ili poduzimanje neke akcije.
1649774910733.png
 
Maštanje ili fantaziranje je jedan aspekt sanjarenja.
Kada zamišljamo kako nam se događaju stvari koje su nerealne, nevjerojatne ili nemoguće to ne znači nužno kako bježimo od života.
To može značiti upravo suprotno - da se pokušavamo suočiti sa životom sa svim svojim potencijalima i sposobnostima.
Maštanje može biti jedini način da doživimo osjećaje i motive koje u stvarnom životu nikad nećemo imati šansu osjetiti

S druge strane, postoje i fantazije koje radije ne bismo nikomu priznali.
Možda bismo vrlo rado prekršili neka pravila, učinili nešto zabranjeno, izvikali se na nekoga ili se osvetili.
Ovakve fantazije mogu smanjiti naš impuls da reagiramo naglo i smiriti nas.

1649775006038.png

Istraživanja pokazuju da većina ljudi svakodnevno sanjari, ali da to najviše čine mladi ljudi.
S godinama se vrijeme provedeno u sanjarenju značajno smanjuje.
Oko četiri posto osoba sanjari tako zorno da ih zovemo osobama izrazito sklonima sanjarenju.

Iako se u trenucima sanjarenja gubi ili smanjuje svijest o svijetu oko nas
(što onda smanjuje i našu efikasnost), sanjarenje može imati i vrlo korisne posljedice.
Naše misli tada slobodno naviru, manje su cenzurirane, otvoreniji smo za nove ideje
i spremniji razmišljati o svojim pogreškama.
Neka istraživanja pokazuju da sanjarenje može dovesti do mentalnog opuštanja
, može poboljšati intelektualno funkcioniranje i osloboditi kreativne kapacitete.

1649775039970.png
 
Ne valja sanjariti o tome da si neki autoritet, ratnik, nadčovek, heroj... ali kao sanjarenje o situacijama je okej sasvim. Stvara se paralelan život, samo da se ne pretera, najbolje uveče, npr. sanjariš da ideš kroz bolničke hodnike i tamo pronadješ klinca nekog i ispostavi se da je u pitanju natprirodno biće i sanjariš o razvoju tog odnosa pa ubacuješ i druge likove. Ali najgori su oni što sanjare da su supermeni, vitezovi što upadaju u zgrade i vade ljude napolje umesto vatrogasaca. A ima toga dosta, šiba ih dopamin jer im se u mislima narod divi. Sekirom probiju vrata od brvnare, ubiju krimosa jer znaju tajne borilačke veštine itd. Dodju na neki karaoke nastup pa kao pokažu šta znaju i svi se šlogiraju od slasti.
 
Prave umetnicke duse su sanjari a izgleda zene ne vole mnogo sanjare pa otud bas zato i imamo toliki broj ljubavnih pesama, dela u raznim oblicima koja uglavnom zavrse u etar, ne ostvare zeljeni efekat kod neke osobe, zavrse na sceni ili u prasini na nekom tavanu, disku, fijoci.
 
Sanjarenje ne postavlja granice bilo kog tipa.
Hajde da sanjarimo zajedno, svi, i možda se tu rodi ideja koja će poterati mnoge da budu bolji ljudi!
Sanjarim da postanem neko važan i da se moje mišljenje ceni.
Naterala bih sve kompanije u svojoj zemlji da postupe kao Telenor svojevremeno, ne znam da li akcija i dalje traje: Donesite staru stvar i imaćete popust na novu!
 
Neprilagođena:
https://www.iep.hr/index.php?nb_text=iz-knjiga&id=3&nb_text2=sto-je-sanjarenje&subid=116


Sanjarimo svakodnevno.
Neki manje, neki više, neki jako puno - ali sanjarimo svi.
Na poslu, u učionici, hodajući ulicom - u stvari, sanjarimo na svakom mjestu i u svako vrijeme.

Kao djeca, često smo u kući ili u školi bili zbog toga čak i kažnjavani, jer smo sanjarili umjesto da radimo nešto "pametno".
No kako se god roditelji i učitelji trudili da nas spriječe, mi smo i dalje sanjarili. A činili su to i oni!


Sanjarenje: Stanje u kojem se pojedinac u mašti prepušta svojim snovima,
zamišlja ostvarenje svojih želja ili kompenzira neke neuspjehe iz svakodnevnog života.
Sanjarenje se najčešće javlja kod djece i adolescenata, ali i u odraslih
, primjerice dok rade neki dosadan, repetitivan posao, koji ne zahtijeva posebnu pažnju.


Pogledajte prilog 1135482

Zašto i o čemu ljudi sanjare?​

Sanjarimo najčešće kada smo sami i opušteni, kada su događaji oko nas dosadni,
kada obavljamo neke automatske radnje (primjerice peremo posuđe) ili kada se oko nas ništa ne mijenja,
te neposredno prije spavanja.
Naša svijest u takvim trenucima isključuje izvanjski a uključuje unutarnji svijet.
Ako oko nas nema novih događaja, mi ih sami stvaramo.

Pogledajte prilog 1135483
Mnogima se čini da se sanjarenje događa slučajno, uvijek kada smo raspoloženi prepustiti se mašti.
Međutim, to nije točno.
Istraživanja pokazuju da tijekom dana većina ljudi sanjari u pravilnim intervalima od devedeset do sto minuta.
Izgleda da ljudski mozak ima temeljni ciklus odmor -
aktivnost koji se nalazi u osnovi sanjanja, ali i sanjarenja, kada tekući događaji ne zahtijevaju našu punu pažnju.


Freud je vjerovao da i sanjarenja, poput snova, predstavljaju ispunjenje naših ambicija i erotskih želja.
No suvremena istraživanja ne potvrđuju u potpunosti njegovo gledište.
Većina dnevnih snova usmjerena je na stvari koje su za osobu u tom trenutku važne
, pogotovo ako predstavljaju poseban izazov ili zahtijevaju brzo donošenje odluke ili poduzimanje neke akcije.
Pogledajte prilog 1135484
Kliknite za proširenje...
Prelepa tema...i nacin na koji nam je prezentujes!
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top