Samoniklo jestivo bilje

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Jasna

Stara legenda
Banovan
Poruka
89.439
Kakvu god informaciju imate o samoniklom jestivom bilju, podelite ovde.
Naši su stari daleko više znanja o tome imali, ali nije kasno da se ta
znanja obnove.

Samoniklo jestivo bilje je u prednosti time što je otpornije od biljaka koje je čovek
prilagođavao svojim potrebama. Samo snažna biljka, koja ima dobar imunitet,
može da popravi imunitet i čoveku.

hmelj.jpg
maslacak.jpg
 
Sremuš

APRIL I MAJ su meseci medveđeg ili divljeg luka sremuša (Allium ursinum) koji zovu i "ubica otrova". Naime, nijedna biljka ne čisti tako dobro sistem za varenje i krv kao sremuš, zbog čega ga treba jesti što češće. U proleće je najdelotvorniji, predstavlja savršeni čistač krvi, žuči i jetre od toksina koji su se tokom zime nataložili u organizmu.

Ima izuzetno jako dejstvo na crevne parazite i sprečava infekcijske upale sluzokože creva. Snižava visok krvni pritisak, sprečava pojavu ateroskleroze, odnosno povoljno deluje na ceo kardiovaskularni sistem. Uz pomoć sremuša moguće je otkloniti glavobolju i nesanicu, olakšati disanje kod bronhitisa. Deluje antibakterijski, a pomaže da rane brže brže zarastaju.

4SPa1Pj.jpg
 
Čičoka

Čičoka (lat. Helianthus tuberosus) je biljka koja pripada porodici glavočika.

U narodu je poznata i kao divlji krumpir, gomoljasti suncokret, jeruzalemska artičoka, nahod, morski krumpir, morska repa, suncogled.

Prepoznatljiva je po velikim žutim cvjetovima i visokoj stabljici, koja nerijetko naraste čak do tri metra u visinu.

4FtBBKi.jpeg

UI5vSe0.jpeg


U selu raste u kukuruzu i ne mogu da je iskorene, jedino je ja čupam i pečem i stavljam u čorbicu
 
Čičoka

Čičoka (lat. Helianthus tuberosus) je biljka koja pripada porodici glavočika.

U narodu je poznata i kao divlji krumpir, gomoljasti suncokret, jeruzalemska artičoka, nahod, morski krumpir, morska repa, suncogled.

Prepoznatljiva je po velikim žutim cvjetovima i visokoj stabljici, koja nerijetko naraste čak do tri metra u visinu.

4FtBBKi.jpeg

UI5vSe0.jpeg


U selu raste u kukuruzu i ne mogu da je iskorene, jedino je ja čupam i pečem i stavljam u čorbicu
A za sta je dobro?
 
CRVENA MRTVA KOPRIVA (LAT.LAMIUM PURPUREUM)
🎋


Naziv „mrtva kopriva“ dobila je zbog fizičke sličnosti sa običnom koprivom,
ali zapravo mrtva kopriva nema karakteristike obične koprive.
Korovska biljka koja klija u jesen i proleće. Najviše joj pogoduje rastresito,
humusno, peskovito tlo ilovače, koje nije siromašno krečnjakom i koje je
bogato hranljivim materijama.

Crvena mrtva kopriva je samonikla jestiva biljka, medonosna i lekovita biljka.

Može se koristiti u pripremi salata, supa.

Najlakše ćete maksimalno iskoristiti njene nutritivne vrednosti tako što ćete je
pojesti sirovu.

Biljka sadrži značajne nutritivne komponente. Predstavlja pravo obilje vitamina,
naročito vitamina C, zajedno sa gvožđem i vlaknima, dok je ulje u semenju biljke
prepuno moćnih antioksidanata.

kopriva.jpg
kopriva1.jpg


Ova biljka je nadaleko poznata u medicini po svojim lekovitim svojstvima, jer se
smatra da ima anti-inflamatorna, antibakterijska i antimikotična svojstva.
Takođe je poznata i kao diuretik, adstringent i dijaforetik. Crvena mrtva kopriva
je značajna i po uticaju na smanjenje simptoma alergija. Efikasna je i protiv
ešerihije koli.

Kulpeper o crvenoj mrtvoj koprivi piše:
„Ona čini čoveka veselijim, odvaja od melanholije, ubrzava duh, zaustavlja
krvarenja u ustima i nosu; sa malo soli i sirćeta, postavljenim na modricu
ili otok umanjuje njihov negativni efekat; ublažava bolove pri išijasiju, bolovima
zglobova i tetiva. Takođe je vrlo efikasna pri lečenju rana i čireva; redukuje
osećaj stresa i gušenja.„
 

Još dve biljke. Zelje, koje smo već pominjali i krasuljica.
Za krasuljicu do sada nisam čula. A toliko sam pretraživala po internetu aromatične
biljke. Krasuljice ima ovde po bagremovim šumama neverovatno mnogo. Cela šuma
miriše na nju. A ja nisam znala da li može da se koristi i kako.
 
ornithogalum_umbellatum.jpg


Juče sam u šetnji naišla na ovu biljčicu. Ne znam kad da je preselim kod mene.
Valjda ne bi valjalo sada kada je u cvetu, a ne znam kako ću je posle prepoznati.
Ima je po obodima okolnih šuma.

Zove se pričije mleko.
Ima jestivu lukovicu koja se vadi u jesen i tada je najukusnija.
 

Back
Top