Salmonela

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
392.749
Salmonela (Salmonella) je rod bakterija. Postoji više podela ove bakterije, a zbog mesta na kom “žive“ spadaju u grupu patogenih crevnih bakterija. Od njih dobijamo oboljenje koje se naziva salmoneloza, koje često nazivamo po njenom uzročniku – salmoneli. Iako se najčešće dešava da tegobe izazvane ovom bakterijom prođu za do sedam dana, salmonela može da izazove ozbiljne probleme u organizmu, te je mnogo bolje da preuzmemo sve korake kako bismo je izbegli.

Prirodni rezervoar i izvor zaraze su domaće životinje i ptice. Ipak, najčešći način na koji unosimo ovu bakteriju je preko hrane.
Neadekvatna termička obrada namirnica zaraženih salmonelom siguran je način da ćemo dobiti salmonelozu.

Ipak, salmonela se ne prenosi samo putem konzumiranja zaražene hrane. Salmonela se prenosi i sa osobe na osobu. Ukoliko je neko, kao kliconoša, bio zaražen salmonelom ili je u fizičkom kontaktu sa zaraženom hranom, na taj način takođe može preneti ovu bakteriju. Salmonela se može naći u presnom mesu, živinskom najšešće, jajima, mleku, mlečnim proizvodima, ribi morskim plodovima i tako dalje. Takođe, treba obratiti pažnju kako se meso ili druge namirnice peru pre termičke obrade, jer ta voda može dospeti na sve okolne predmete i tako možemo dobiti zarazu.

Često hrana koja deluje sveže može sadržati salmonelu. Prisustvo salmonele se ne prepoznaje po mirisu, boji i zato je termička obrada hrane jako bitna. Sobna temperatura pogoduje razvoju ove bakterije, ali je temperatura od 55°C ubija za 30 minuta. Samonela se ne uništava zamrzavanjem, ali će niska temperatura sprečiti njeno širenje. Jedino termičkom obradom hrane možemo uništiti salmonelu.

Simptomi salmonele

Ukoliko ste na neki način uneli ovu bakteriju u organizam, simptomi će se obično razviti za od 8 do 72 sata, a ti simptomi su:
Diareja
Mučnina
Povraćanje
Grčevi u stomaku
Groznica
Temperatura
Glavobolja
Krv u stolici

Nije nužno imati sve gore pomenute simptome ukoliko dođe do zaraze ovom bakterijom. Kod većine ljudi oporavak traje nekoliko dana i nema nikakvih posledica. Jedino o čemu obavezno treba voditi računa jeste dehidratacija, te je bitno često unositi tečnost. Posebno treba voditi računa ukoliko se dete ili trudnica zaraze salmonelom, jer je dehidratacija kod njih brža. Svakako, neke bakterije roda salmonele nisu ni malo bezazlene i veoma je važno da preduzmemo sve mere kako bismo izbegli trovanje.

Vrste (oblici) salmonele

U zavisnosti od vrste bakterije, bolesti se mogu svrstati u 3 osnovne grupe:
• enterokolitisi (salmoneloze u užem smislu reči, toksiinfekcije) – najučestaliji oblik. Obično su uzrokovani salmonelom enteritidis i salmonelom typhimurium.
Bolest se karakteriše problemima sa digestivnim traktom, a bacili ne prodiru u krv.
• septikemije sa fokalnim infekcijama (osteomijelitis, meningitis, pneumonija, apscesi pojedinih organa) – najčešći izazivač je salmonela choleraesuis, ređe se izoluju i druge vrste salmonela. Posle oralne infekcije, bakterije odmah prodiru u krv i pojedine organe, gde izazivaju žarišne infekcije.
• enterične (tifoidne) groznice – izazivači su salmonela typhi i salmonela paratyphi. Trbušni tifus je najteže oboljenje od svih salmoneloza.

Lečenje salmonele

Salmonela se utvrđuje analizom stolice. Kao što je pomenuto, najčešći oblik salmoneloze prolazi kroz nekoliko dana i bitno je nadoknaditi izgubljenu tečnost i elektrolite. U toku bolovanja bitno je prilagoditi dijetu, te se tako preporučuju: čaj od nane, kamilice, mineralna voda, slana supa, jogurt, posno meso, zapečen krompir, itd. Teže zaraze ove bakterije zahtevaju hospitalizaciju. Lečenje salmonele antibiotikom nije preporučljivo. Takva terapija sprovodi se samo kod određenih vrsta salmonele i pod nadzorom lekara.

Prevencija salmonele

Ključne stavke koje moramo preduzeti u cilju prevencije delovanja ove bakterije jesu higijena i termička obrada hrane. Kako nam ljudi, kao kliconoše, takođe mogu preneti ovu bakteriju, bitno je dobro održavati ličnu higijenu i istaći pranje ruku nakon upotrebe toaleta. Kontaminirana voda takođe može proširiti salmonelu, te se ona može dobiti i od voća i povrća, ako je bilo izraženo ovoj bakteriji. Ipak, kako je najučestaliji oblik zaraze putem živinskog mesa, jaja, mleka (često u poslasticama) bitna je pravilna termička obrada kako bismo izbegli sve tegobe i probleme koje nosi ova bakterija.

(stetoskop)

Salmonela pod mikroskopom
index.jpg
 
U jednoj od studija koja je objavljena nedavno u naučnom časopisu Nature Ecology & Evolution, objavili su da je grupa naučnika sa Instituta Maks Plank, predvođena populacionim genetičarima Feliksom Kejom i Johanesom Krauzeom i bakterijalnim genomičarom Aleksandrom Herbigom, utvrdila je da su naši preci, postavši zemljoradnici i stočari, „krivi“ za to što, od tada pa sve do danas, oboljevamo od salmonele. Dolazeći u blizak dodir sa domaćim životinjama i njihovim gnojivom, oni su zapatili bakteriju Salmonella enterica, koja je pronašla put do ljudske utrobe i tu se prilagodila i odomaćila.

Naučnici su utvrdili i to da drevni predak soja paratyphi C nije bio adaptiran isključivo na ljudski organizam. Ovaj patogen je zarazio izvestan broj životinja, ali su mu nedostajali geni koji izazivaju groznicu nalik tifusnoj, što ukazuje da su ljudi prvobitno zapatili blažu formu ove bolesti, koja je takođe zarazila njihovu stoku.

Međutim, ono što se još uvek ne zna jeste: koja je životinja bila prvobitni domaćin sa kojeg je salmonela prešla na ljude. Izgleda da to nije – kao što se ranije mislilo – bila svinja. Svinje nose soj salmonele srodan onom koji je prilagođen ljudima, ali se on pojavljuje tek pre 4000 godina. Što znači da bi se, vrlo lako, moglo ispostaviti da su ljudi bili ti koji su zarazili svinje ovom smrtonosnom bolešću.
(deo teksta: Bogdan Đorđević)

Danas nije retkost da ljudi obolevaju od salmonele tako da je neophodno voditi racuna o higijeni pre svega i poreklu mesa životinje
 

Back
Top