Tri mišljenja o Kosmetu, ali se svi slažu:
da njegovo rešenje prevashodno zavisi od Ruskog stava
Srbija pada u Putinove ruke
Ocjena njemačke štampe: - Rusija se, u rješavanju statusa Kosova i Metohije, nameće kao “neprikosnovena sila zaštitnica Srbije” Zato će onaj ko želi da spriječi da Srbija padne u Putinove ruke morati da Beogradu ponudi nešto”.
Njemačka štampa ocjenjuje juče, u komentarima povodom uspješno sprovedenog referenduma o novom Ustavu Srbije, da je za Srbiju bitno što je najviši pravni akt iz “ere” Slobodana Miloševića konačno “otišao u istoriju”, ali i ističu da je put do uspostavljanja istinski demokratskog društva još dug.
“Ustav je samo početak demokratskog, reformskog procesa koji treba da bude nastavljen opštim izborima”, ocjenjuje minhenski “Zidojče cajtung”, ukazujući na značaj predstojećih nekoliko nedelja za budućnost Srbije i stabilnost Balkana.
“Valja se nadati da će sa tih izbora”, dodaje minhenski dnevnik, “konačno proizaći djelotvorna Vlada proevropskih demokrata, koja više neće štititi Ratka Mladića”.
Pažnju njemačkih komentatora najviše zanima, baš u kontekstu usvajanja novog srpskog Ustava, sudbina budućeg statusa Kosova i Metohije, pri čemu je najzanimljivije razmišljanje dnevnika “Frankfurter rundšau” (FR) iz Frankfurta.
Rusija se, u rješavanju statusa Kosova i Metohije, nameće kao “neprikosnovena sila zaštitnica Srbije” a to znači da - ako to pitanje bude riješeno onako kako Moskva želi - “Srbija neće ubuduće ulaziti ni u kakve odnose sa Evropskom Unijom dok prethodno ne upita Moskvu”, ocjenjuje frankfurtski list liberalno-lijeve orijentacije i zaključuje:
“Dugoročno gledano, za Srbiju je mnogo manje važno mjesto u uticajnoj zoni Rusije nego u Evropskoj Uniji... Zato će onaj ko želi da spriječi da Srbija da padne u Putinove ruke morati da Beogradu ponudi nešto”.
(Tanjug)
Kuda idu pregovori o Kosovu
Marti Ahtisari se u poslednjih nekoliko dana u Ujedinjenim nacijama u Njujorku konsultuje sa diplomata o idejama, koje će činiti njegov predlog o konačnom statusu Kosova.
Njegov portparol Hua Đang je izjavila da se još radi "na konačnom predlogu za koji je Kontakt grupa postavila rok do kraja godine".
"Čim predlog bude gotov, specijalni izaslanik će ga predstaviti Prištini i Beogradu", rekla je Hua Đang i najavila da će Ahtisari u prvoj polovini novembra u Beču održati sastanak sa članicama Kontakt grupe.
Na toj liniji je, na kraju dvodnevne posete Beogradu, i specijalni američki izaslanik za Kosovo Frenk Vizner u potpunosti podržao Martija Ahtisarija, istakavši da je "čvrst stav" Vašingtona da konačni status Kosova treba da bude utvrđen do kraja godine.
Odlaganje
"Odlaganje ne donosi korist nijednoj strani. Pregovori treba da budu zaključeni. Odlaganje može da donese samo frustracije nadama građana Kosova i uskrati jasnoću Srbima dok razmišljaju o svojoj budućnosti. Stav Sjedinjenih Država je da bi se odlaganjem odluke samo stvorila nejasna situacija u regionu, koji treba da raskrsti sa prošlošću i okrene se budućnosti", ocenio je Vizner.
Jasna poruka američkog diplomate je, međutim, u suprotnosti sa već uveliko naznačenom spremnošću Evropske unije da ipak odloži konačnu odluku o Kosovu dok se u Srbiji ne održe izbori.
To je juče još jednom ponovio spoljnopolitički koordinator Unije Havijer Solana.
Britanski stručnjak za Balkan, koji se upravo vratio iz obilaska tog regiona, Tim Džuda u takvom raskoraku izjava ne vidi znak nekog dubljeg neslaganja između Vašingtonja i Brisela.
"Moj utisak je da se ovde reč o svojevrsnoj prodaji magle. Mislim da žele da održe trenutni zamajac i da ne daju srpskim liderima izgovor da odlože izbore do posle decembra. Takođe, mislim da Ahtisari neće odlagati i da će izneti svoj predlog o konačnom statusu Kosova do kraja godine. No, ako se u Srbiji zaista održe izbore u decembru, konačan status Kosova neće biti formalno utvrđen u Savetu bezbednosti UN pre nego što, recimo mesec dana kasnije, ne bude formirana vlada u Beogradu. Ukoliko Beograd pokuša da odloži izbore za recimo tri meseca, izgubiće svaku podršku međunarodne zajednice", ocena je Tima Džude.
Danijel Server iz vašingtonakog Instituta za mir ukazuje da Sjedinjene Države žele konačan dogovor o statusu Kosova do kraja godine, ali da to ne znači da će ga i dobiti.
"Mislim da Amerikanci više žele što skoriju odluku i da tu postoje izvesne razlike, ali da nisu u stanju da je i obezbede. Postoje tu i drugi faktori, koji odlučuju. Zato me ni neko odlganje ne bi iznenadilo. Mnogo veći problem od odlaganja od nekoliko meseci jeste jasnoća konačnog rešenja pri čemu najviše mislim da jasno razgraničenje koja strana ima suverenitet nad kojom teritorijom. Mislim da bi nekakvo nejasno rešenje u tom pogledu bilo veoma loše i da bi lako moglo da rezultuje obnavljanjem nasilja", upozorava Sever.
Nejasno rešenje
Nasuprot tome, britanski stručnjak Tim Džuda u trenutku u kojem se Rusija jasno usprotivila nametnutom rešenju budućnosti Kosova, vidi jedino praktično moguće rešenje u nedorečenom statusu Pokrajine.
"Optimističan scenario je da ono što se događa jeste da se srpski, albanski i lideri zemalja Kontakt grupe 'teturaju' u pravcu neke vrste prelaznog rešenja sa kojim će svi moći da žive tokom narednih nekoliko godina. Biće haotično, ali moći će da žive sa time. Drugim rečima, Srbija će faktički izgubiti Kosovo, mada će i dalje moći da polaže prava na Pokrajinu. Albanci će pak faktički izgubiti sever Kosova, jer će taj deo Pokrajine ostati pod de facto upravom Beograda. Tako bi se konačno rešenje tih problema ostavilo za neko buduće vreme u kojem bi možda i Srbija i Kosovo bili bliži ulasku u Evropsku uniju", smatra Džuda.
Danijel Server, koji tvrdi da takve "nejasnoće na Balkanu" mogu da rezultuju samo nasiljem, ocenjuje da je Beograd poslednjih meseci bio uspešan u nastojanju da odloži odluku o Kosovu, zatraži njegovu teritorijanu podelu i uopšte ublaži stav međunarodne zajednice, koja je pre samo nekoliko meseci jasno predlagala nezavisno Kosovo.
"Srpske vođe su se veoma uspešno postavile u naizgled bezizlaznu situaciju. Odrekle su se upotrebe sile čime su stekle poverenje međunarodne zajednice. Pored toga, imaju i veoma jaku pregovaračku poziciju zbog potrebe da se promeni rezolucija Ujedinjenih nacija UN o Kosovu. Nasuprot tome, pregovaračka pozicija vlade u Prištini je slaba, pošto nije međunarodno priznata. Znate Ujedinjene nacije, koje će doneti konačnu odluku, su organizacija suverenih država, koja je zato po pravilu naklonjena suverenim državama", naglašava Server.
Danijel Server procenjuje da je Srbija ustvari oduvek imala veoma jaku pregovarački poziciju.
"Ja sam čuven po tome što sam rekao da je istorija prepuna američkih diplomata, koji su mislili da su pametniji od Slobodana Miloševića. On je veoma pametno okončao rat 1999. godine sa rezolucijom Ujedinjenih nacija. On je znao da će svaka promena na terenu zahtevati novu rezoluciju i da će Beograd moći da spreči svaku promenu dokle god ima Rusiju na svojoj strani. Prema tome Rusija je džoker u igri sve dok i ako Amerikanci ne odluče da joj ponude nešto u zamenu za Kosovo. Ako se to dogodi, Beograd će izgubiti taktičku prednost, koju sada ima u ovom pregovaračkom procesu", ocenjuje Danijel Sever iz vašingtonskog Instututa za mir.
http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2006/11/printable/061101_serwer_juda.shtml