Robert Fulghum

Robert Fulghum: "Ne veruj svemu što misliš."

- Dobra opomena, jer nije uvek sve onako kako nam se čini i kako mislimo. Mišljenje može biti reflektivno, ali i površno s mnoštvom zabluda.

Um se u kontemplativnom stanju otvara. Postaje fleksibilan i neutralan. Zato možemo posmatrati disfunkcionalne misli koje proizilaze iz niskih, sebičnih nagona, raskrinkati izgovore kojima ih pravdamo i razumeti greške.

Kada mislimo disfunkcionalno nemamo tu opciju pošto se um zatvara i gubi fleksibilnost. Ne razmatraju se drugačije perspektive, ne obraća pažnja na dokaze i činjenice, već se ograniči onim što se misli.

------

Ljudi se neće osvestiti meditacijom u kojoj ne misle nego razumevanjem svoga uma i načina na koji funkcioniše. Meditacija pomaže da se rasterete, opuste i lakše postignu neutralno stanje u kojem "gledaju činjenicama u oči" i suočavaju se teškoćom.

Tek tada se nadju izlaz i rešenje problema. Ako se to izbegava i potiskuje, da bi se živelo u momentu, problemi se gomilaju i kad-tad se obiju o glavu, kao i noju koji zabada glavu u pesak.

U svakom slučaju da treba uživati i naći radost u dragocenim momentima života. Ali, nisu svi isti. Neki su teški i kritični. Zahtevaju smelost, oštroumnost, istrajnost, zalaganje i angažovanje.

Proces osvešćivanja traje čitav život i ne može se postići bez mišljenja. Um je vitalni deo svesti koji nas i čini ljudima. Trebamo ga razumeti, a ne arogantno podceniti i obezvrediti. S razlogom smo stvoreni kao misaona bića. Zašto bi nam to smetalo ili zašto bi hteli biti nešto drugo?

Misao je deo dublje misterije. Ali je dualna, kao i sve u fizičkom svetu. Do nas je da to prepoznamo i sledimo misli koje nas približavaju dobru i istini, a udaljvamo se od onih koje vode stranputicom patnje i zla.
 
Robert Fulghum: "Ne veruj svemu što misliš."
Ne spadam u previše pametne pa mi je trebao velik napor da razumem tvoj tekst za kojeg ne znam kojoj ciljnoj grupi je namenjen. filozofima ili srednjoškolcima? Pa ipak neke tvoje postavke su mi privukle pažnju iako nisu dovoljno jasno objašnjene.

Verovanje i mišljenje su slični koncepti, ali postoje razlike između njih. Mišljenje se obično odnosi na subjektivnu procenu, zaključak ili stav pojedinca na osnovu razmišljanja i razmatranja nekog pitanja ili situacije. S druge strane, verovanje se odnosi na nešto u što pojedinac veruje, bez obzira na dokaze ili nedostatak dokaza.

Dakle, mišljenje je obično zasnovano na razmišljanju, razmatranju i analizi dokaza i činjenica, dok se verovanje temelji na veri i poverenju u nešto za šta pojedinac smatra da je tačno. Verovanje može biti zasnovano na različitim stvarima, kao što su religija, kultura, tradicija, iskustvo ili nešto drugo.

Ipak, kao što je Robert Fulghum rekao, važno je da ne verujemo svemu što mislimo, jer naša mišljenja mogu biti nepotpuna, pogrešna ili zasnovana na predrasudama. Potrebno je da budemo kritični prema svojim mišljenjima i da se otvorimo novim idejama i informacijama koje mogu uticati na naša verovanja i stavove.

***Zato možemo posmatrati disfunkcionalne misli koje proizilaze iz niskih, sebičnih nagona, raskrinkati izgovore kojima ih pravdamo i razumeti greške.

Funkcionalno razmišljanje je način razmišljanja koji nam omogućuje da se suočimo sa životnim situacijama na način koji nam omogućuje da se snalazimo i rešavamo probleme na adekvatan način. Takvo razmišljanje se može prepoznati po tome što je realistično, fleksibilno, prilagodljivo i korisno za našu emocionalnu dobrobit.

Disfunkcionalno razmišljanje, s druge strane, je način razmišljanja koji nas sprečava da se suočimo sa životnim situacijama na adekvatan način, često dovodeći do negativnih emocija i problema u međuljudskim odnosima. Takvo razmišljanje se može prepoznati po tome što je često nerealistično, nefleksibilno, neprilagodljivo i štetno za našu emocionalnu dobrobit.

Evo nekoliko primera kako prepoznati razliku između funkcionalnog i disfunkcionalnog razmišljanja:
"Imam nekoliko opcija koje mogu isprobati kako bih rešio/la ovaj problem." Prema: "Nema šanse da uspem u rešavanju ovog problema."
"Greške su deo učenja i razvoja, i mogu mi pomoći da budem bolji/a." Prema: "Ako napravim grešku, to znači da sam loš/a i da ne vredim ništa."
"Postoje neke stvari koje ne mogu kontrolisati, ali mogu kontrolisati kako na njih reagujem." Prema: "Ako se dogodi nešto loše, to znači da je ceo svet protiv mene."

Ukratko, funkcionalno razmišljanje je konstruktivno i pomaže nam da se suočimo sa životom na adekvatan način, dok disfunkcionalno razmišljanje stvara prepreke i često dovodi do negativnih posledica. Prepoznavanje disfunkcionalnog razmišljanja može nam pomoći da preuzmemo kontrolu nad svojim mislima i emocijama te da razvijemo funkcionalnije načine razmišljanja.

problemi se gomilaju i kad-tad se obiju o glavu, kao i noju koji zabada glavu u pesak.

Netačno, ovo je zapravo mit. Noj ne zabada glavu u pesak kada se oseća ugroženim ili kada mu preti opasnost. Ovaj mit verovatno potiče od posmatranja ponašanja nojeva kada traže hranu u pesku. Nojevi koriste svoj dugačak kljun da traže hranu u pesku, a ponekad mogu da zavuku svoju glavu prilično duboko u pesak kao i svaka kokoš. Međutim, kada se osećaju ugroženim, nojevi su zapravo vrlo pažljivi i oprezni, iako ne mogu leteti, oni imaju dobar vid i sluh kojim mogu otkriti opasnost iz daljine. Takođe su poznati po svom snažnom i brzom trčanju, što im omogućava da se brzo udalje od opasnosti.

Napomena: u pisanju komentara koristio sam literaturu jer ja uglavnom razmišljam disfunkcionalno. :lol:
 
Ne znam ni ja cemu potenciranje pameti kao i merilo na filozofe i srednjoskolce? Tekst je namenjen svim ljudima otvorenog uma koji se ne plase misliti i slediti istinu, cak i onda kada ih vodi u realizaciju da je njihovo shvatanje pogresno.

Duhovna istina je ziva i beskonacna. Mada u fizickom svetu otkrivamo istinu (zakonitosti) po kojima funkcionise, nikada ih u potpunosti ne spoznamo. To i jeste razlog sto ih stalno nadogradjujemo, korigujemo, ponekad i eliminisemo kada shvatimo da smo u zabludi. Znaci, uvek ucimo.

Zavaravamo se ako smatramo da ista mozemo znati, ili u bilo sta verovati, bez uma i misljenja. Sve sto si napisao rezultat je tvojih misli i ubedjenja. O svakoj reci si morao razmisliti. Bez uma i misljenja ne mozemo biti svesni ni osecanja. Sve mora proci kroz um ili svesni nivo da bi postalo dostupno i razumljivo.

Verovanje i misljenje je tesko razluciti. Proizilaze jedno iz drugog. Verovanje je subjektivno. U nesto se moze verovati cak i bez dokaza ili uprkos dokazima, dok se racionalan um povodi dokazima i cinjenicama. Nastoji da bude objektivan.

To sto si izneo o funkcionalnom i disfunkcionalnom misljenju je ono sto i sama mislim i sto sam napisala. Zato se time u potpunosti slazem.

Primeri, koje si naveo za funkcionalno i disfunkcionalno misljenje, potvrdjuju da misljenje i verovanje proizilaze jedno iz drugog. Jer, kada se misli: - "Nema šanse da uspem u rešavanju ovog problema." - to je ono sto se i veruje. Isto je i kada se misli: "Greške su deo učenja i razvoja, i mogu mi pomoći da budem bolji/a."

Noja sam pomenula kao opsteprihacenu frazu koja se koristi kada se izbegava teskoca i kada se ne zeli suociti cinjenicama. Nisam znala to o nojevima, pa im se izvinjavam :) a tebi zahvaljujem na informaciji. Dobro je uvek nauciti nesto novo.
 

Back
Top