Nikita Kulganov
Buduća legenda
- Poruka
- 37.589
REPUBLIKA ZAPADNA BOSNA
Sukobi Srba i Srba u Bosni su se svodili da je Arkan samarao neke oficire Republike SrpskeSukobi Hrvata i Hrvata u Bosni - ekipa Bobana je likvidirala Blaza Kraljevica i njegovu ekipu, a tako su ubijeni s ledja Ludvig Pavlovic i Miro Baresic od svojih Hrvata.
Sukobi izmedju Muslimana i Muslimana predstavljaju jedan fenomen, da je jedan narod ratovao izmedju sebe, da su borbe bile jako zestoke, da su jedni drugima zarobljenike stavljali u logore i mucili, a poginulo je u tim sukobima oko 4000 Muslimana....
Autonomna pokrajina zapadna Bosna je bila paradržavna tvorevina na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Zauzimala je dijelove Cazinske Krajine (dijelovi općina Velika Kladuša i Cazin). Prvobitno je proglašena kao autonomna pokrajina, da bi kasnije proglasila nezavisnost od Bosne i Hercegovine kao Republika Zapadna Bosna.
– U prvoj polovini septembra 1993. godine na području Okruga Bihać boravio je Salih ef. Čolaković, (ne)sporni predsjednik Mešihata Islamske zajednice BiH. Ova posjeta ostaće upamćena po mnogo čemu, a posebno po zbivanjima u cazinskoj Gradskoj džamiji 11. 09. 93. godine.
Sedmog septembra 1993. godine u prostorijama „Agrokomerca“ u Polju kod Velike Kladuše pokrenuta je Inicijativa za formiranje Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna. Inicijativu je pokrenuo Fikret Abdić na sastanku kojem je prisustvovalo više desetina osoba sa područja Okruga. Obrazovan je Inicijativni odbor u sastavu: Asim Dizdarević, Ibrahim Đedović, Hamid Ćerimagić, Mehmed Latić i Džemal Ahmetović. Sa nivoa Okruga Božidar Šicel i Mehmed Nuhanović, te predsjednici Izvršnih odbora Skupština Velike Kladuše, Cazina i Bosanske Krupe.
Po otpočinjanju oružanih sukoba, Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne regularnoj vladi u Sarajevu. U Drmeljevu je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u “vojnom zatvoru Miljkovići 1.567 zatvorenika”. Ukupan broj ljudi koji su prošli logore iznosi 5000. Logore u Kladuši je obišao i Tadeusz Mazowiecki, specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao.
Vojsku Fikreta Abdića organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.
Operacija “Pauk”
Abdićeva Narodna odbrana učestvuje u saradnji sa srbijanskim specijalnim jedinicama pod komandom Državne bezbjednosti u operaciji koja je imala kodno ime “Pauk”, i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Atifa Dudakovića, komandanta 5. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine u Bihaću, Abdiću je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu.
Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području tzv. Republike Srpske Krajine, uz samu granicu sa Autonomnom Pokrajinom Zapadna Bosna (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je Jovica Stanišić, zamjenik je bio Frenki Simatović, ali je sa njima bio i general srpske vojske Krajine Mile Novaković. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih “Tigrova”, preko “Pantera” Ljubiše Savića Mauzera, do “Škorpiona”.
Slom autonomije
Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu Bošnjaka i Hrvata doveli su Abdićevu ideju o stvaranju AP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala Atifa Dudakovića, sredinom augusta 1994. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio tzv. Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije “Oluja” hrvatske vojske 1995, kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija Bosne i Hercegovine istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine. Bio je to kraj ideje o državici na zapadu Bosne i Hercegovine.
Zbog ratnih zločina Fikret Abdić je u julu 2002. pred sudom u Karlovcu proglašen krivim i dobija 20 godina zatvora, najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj. Nakon žalbe 2005. godine Vrhovni sud Hrvatske promijenio je kaznu u 15 godina zatvora. Abdić je 9. marta 2012. pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne.
Na općinskim izborima 2016. godine Fikret Abdić postaje načelnik općine Velika Kladuša sa podrškom 48.1% birača koji su izašli izbore.