Repertoar za decembar 2020 - Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Čitač
Reditelj: Boris Liješević
Dramatizacija: Fedor Šili
(po motivima romana Bernarda Šlinka

citac-474-279-13427.jpg


Reditelj: Boris Liješević

Dramatizacija: Fedor Šili

(po motivima romana Bernarda Šlinka)

Roman nemačkog književnika i pravnika, iz 1995. godine, analiza je konflikta posleratne generacije s Holokaustom i koncentracionim logorima, te postavlja moralna pitanja o ispravnosti suđenja nacistima u posleratnoj Nemačkoj. Knjiga je prevedena na trideset devet jezika, a po njoj je 2007/08. godine snimljen istoimeni američki film u režiji Stivena Daldrija, s Kejt Vinslet, koja je nagrađena Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu 2009. godine. Knjiga je prodata u tiražu od milion primeraka u džepnom izdanju u SAD, a u nekim nemačkim pokrajinama je obavezna školska lektira u gimnazijama. Ovo je povratak Liješevićevim temama: odnosu odgovornosti i krivice u kolektivnoj i pojedinačnoj svesti, prepoznavanju suštinskog zla u vremenu, ideologiji, društvu, čoveku.

„Radnja se dešava deset, petnaest i dvadeset pet godina posle Drugog svetskog rata, kada su posledice još žive, a zločinci su i dalje tu, preobraženi u mirne građane. Pitanje je kakav stav zauzeti prema nekome ko je počinio ratni zločin, gledati ga isključivo kroz prizmu greha ili u toj osobi koja je pored tebe potražiti i nešto drugo.”

Boris Liješević

Autorsku ekipu čine dramaturg Fedor Šili, scenograf Janja Valjarević, kostimograf Dragana Lađevac, kompozitor Stefan Ćirić.

Igraju: MIRJANA KARANOVIĆ, MARKO GRABEŽ, SLOBODAN BODA NINKOVIĆ, JADRANKA SELEC, MILICA ZARIĆ, IVAN TOMIĆ.



Izvor: bdp.rs
 
KIŠNE KAPI NA VRELOM KAMENJU
Beogradsko dramsko pozorište
Pozorište Predstava
nije dostupno

Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Kišne kapi na vrelom kamenju
Rajner Verner Fasbinder
Reditelj: Jug Đorđević


Rajner Verner Fasbinder

Reditelj: Jug Đorđević

Jug Đorđević je mladi reditelj koji izaziva veliku pozornost i o kome se mnogo priča. S druge strane je R. V. Fasbinder, kultni filmski i pozorišni reditelj, dramski pisac, glumac, esejista, jedan od pokretača nemačkog novog talasa. Fasbinderova karijera trajala je svega dvadeset godina, ali je za to vreme snimio 40 filmova, napisao 24 pozorišna komada i generalno obeležio jedno vreme, dotičući teme o kojima se malo ko usuđivao da govori.

„Rajner Verner Fasbinder danas je istinitiji i provokativniji od vremena u kome je stvarao, a stvarao je u periodu velikih svetskih promena, revolucija i ratova. Ostao je upamćen kao autor koji je znao da u svojim radovima prepozna i anticipira probleme koji se često karakterišu kao tabu teme. Kako to da teme kao što su ksenofobija, seksualne slobode, bigoterija, malograđanština, homoseksualnost, danas sve više zavređuju pažnju u javnom diskursu?”

Jug Đorđević



Autorsku ekipu čine scenograf Andreja Rondović, kostimograf Velimirka Damjanović, kompozitor Julija Đorđević, a scenski pokret potpisuje Damjan Kecojević.

Igraju: PAVLE PEKIĆ, LJUBINKA KLARIĆ, IVA ILINČIĆ, ALEKSANDAR VUČKOVIĆ.



Izvor: bdp.rs
 
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Ružni, prljavi, zli
Slobodan Obradović (po motivima filma E. Skole)
Reditelj: Lenka Udovički
ruzni-prljavi-zli-474-279-13453.jpg


Igraju:
Ozren Grabarić, Nađa Sekulić, Nataša Marković, Ivana Nikolić, Iva Ilinčić, Ivan Zablaćanski, Milan Zarić, Aleksandar Jovanović, Jana Milosavljević, Nina Janković/Dunja Stojanović, Aleksandar Vučković, Jovo Maksić, Vanja Nenadić, Slađana Vlajović, Milena Jančurić, Marko Gvero.



SCENOGRAF: Aleksandar Denić
KOSTIMOGRAF: Bjanka Adžić Ursulov
KOMPOZITOR: Najdžel Ozborn
KOREOGRAF I SCENSKI POKRET: Staša Zurovac
DIZAJNER SVETLA: Andrej Hajdinjak
DIZAJN ZVUKA: Marko Kekezović

ASISTENT REDITELJA: Nevena Mijatović
ASISTENT SCENOGRAFA: Danilo Mlađenović
ASISTENT KOMPOZITORA I GITARISTA: Ruaraidh Ozborn
IZVOĐAČ MUZIKE: Milena Jančurić
ORGANIZATOR: Ivana Jovović
INSPICIJENT: Dejan Popović
SUFLER: Jovana Matić


Ružni, prljavi, zli” Slobodana Obradovića, po motivima istoimenog filma Etore Skole, u režiji Lenke Udovički novi je projekat Beogradskog dramskog pozorišta, za koji su probe upravo počele, a premijera je zakazana za 14. mart 2020.
U pitanju je italijanska „crna“ komedija, zasnovana na elementima neorealizma, premijerno prikazana 1976. Iste godine, film je osvojio nagradu za najbolju režiju na Kanskom filmskom festivalu. Posle duge pauze, Lenka Udovički, rediteljka koja je u dosadašnjoj karijeri sarađivala sa nizom renomiranih svetskih umetnika i kulturnih institucija, umetnički rukovodilac Kazališta Ulysses, vraća se na beogradsku scenu.
“Ružni, prljavi, zli” je crnohumorna priča o ljudima sa margine, o ogromnoj porodici koja živi u pretrpanoj straćari, u nehigijenskom naselju na obodu Rima. Glavni junak, jednooki Đakinto je i glava porodice sastavljene od četiri generacije, koje se izdržavaju uglavnom krađama i prostitucijom, ali i radeći sve druge poslove; poštene ili nepoštene, bez razlike. Đakinto je za gubitak oka od osiguranja dobio popriličnu sumu, koju odbija da deli sa njima. Novac troši na sebe i krije ga od ostalih članova porodice, koji neprekidno pokušavaju da mu ga ukradu, a on neprekidno ih zlostavlja verbalno i psihički. Materijalna nemaština uvod je u emotivnu, moralnu bedu, svodi ljude na puku egzistenciju i instinkte.


fotograf Dragana Udovičić



Izvor: bdp.rs

Ostali podaci nisu dostupni
 
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Ivor Martinić
Sumrak bogova
Reditelj: Jagoš Marković
sumrak-bogova-474-279-13866.jpg



Scensku adaptaciju rađenu po motivima čuvenog filmu Lukina Viskontija o usponu i propasti Esenbekovih, bogate porodice industrijalaca, napisao je hrvatski pisac Ivor Martinić, a na sceni Beogradskog dramskog pozorišta režira je Jagoš Marković.

Nacizam u Nemačkoj postepeno cveta, stara aristokratija bespovratno propada, a vodeća mesta u državi, polako ali sigurno, preuzima Hitlerova Nacional-socijalistička partija.

Od momenta kada je izgorela zgrada Reichstaga pa sve do ozloglašene „noći dugih noževa”, komad prati raslojavanja i sukobe unutar nacističkog društva, ali pre svega kroz sliku moralne erozije jedne elitne porodice i njihovog ponašanju u novim istorijskim okolnostima.

Reč je o komadu koji osim kritike beskrupoloznih pojedinaca, analizira i društvo koje olako, pre svega nečinjenjem, kapitulira pred totalitarnom vizijom sveta.
Ostali podaci nisu dostupni
 
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Biće sve gore i gore i gore, moj prijatelju
bice-sve-gore-i-gore-i-gore-moj-prijatelju-474-279-13316.jpg


koncept, koreografija, izvođenje: Lisbeth Gruwez
kompozicija, dizajn zvuka: Maarten Van Cauwenberghe
stajling: Veronique Branquinho
umetnički savetnik: Bart Meuleman
dizajn svetla: Harry Cole, Caroline Mathieu
tehnički direktor: Thomas Glorieux, Gilles Roosen, Caroline Mathieu
menadžer produkcije: Anita Boels

trajanje: 50’
premijera: 2012, Tanz im August, Berlin

produkcija: Voetvolk vzw
koprodukcija: Grand Theater Groningen, Troubleyn / Jan Fabre, Theater Im Pumpenhaus & AndWhatBeside(s)Death

Govor može biti moćno oružje. Tokom vekova on je oduševljavao nebrojane mase i terao ljude na akciju, u cilju boljih ili gorih rešenja. Isključivo snagom reči, pokrenute su revolucije i započeli ratovi. Ali govor ne samo da oduševljava slušaoce, već često i samog govornika vodi u stanje transa. Tako se on prepušta toku reči, opsesivnim, ekstatičnim načinom izgovaranja. Moć govora često zavisi od transa govornika. U ovom komadu, Lisbet Gruve igrom prenosi trans jedne zanosne besede. Tokom procesa, ona koristi fragmente obraćanja ultrakonzervativnog američkog televizijskog propovednika Džimija Svagarta… U početku je reč prijateljska i smirena, ali iz njegove kompulzivne želje za ubeđivanjem, raste očaj. Konačno, ta želja otkriva svoju najdublju prirodu: nasilje.
Belgijska igračica i koreografkinja Lisbet Gruve je počela je da uči balet sa 6 godina, a studije je pohađala na Baletskom institutu u Antverpenu, kombinujući srednju školu sa profesionalnom edukacijom iz oblasti umetničke igre. Nakon diplomiranja, nastavlja usavršavanje u oblasti savremene igre pri briselskom P.A.R.T.S.-u. Godine 1999. počela je da radi sa Janom Fabrom, kao jedna od njegovih ratnica lepote. Iako je nastupila u „Sve dok je svetu potrebna duša ratnika” i „Ja sam krv”, međunarodnu slavu je stekla solo komadom „Kada je glavni muškarac jedna žena”, koji je Jan Fabr kreirao zajedno sa njom i za nju. Osim saradnje sa Fabrom, sarađivala je i sa trupama Ultima Vez i Needcompany, kao i sa Grejs Elen Barki, Rinom Sastamoinen i Sidijem Larbijem Šerkaujiem. Godine 2007. osnovala je Voetvolk zajedno sa Martinom Van Kovenbergom. Pored kreiranja za Voetvolk, Lisbet Gruve često igra u filmovima, videoklipovima i tv spotovima. Ona je takođe jedna od „KVS lica“, otvorenog ansambla umetnika i mislilaca vezanih za Kraljevski flamanski teatar u Briselu.



Izvor:www.bdp.rs
 
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Mate Matišić
Fine mrtve d(j)evojke
Reditelj: Patrik Lazić
fine-mrtve-djevojke-474-279-13879.jpg


„Fine mrtve d(j)evojke” nastale su kao moja diplomska predstava, prema tekstu jednog od najprovokativnijih hrvatskih savremenih autora, Mate Matišića, koji uz puno crnog humora secira našu posleratnu stvarnost. To je priča o lezbejskom paru, studentkinjama koje se doseljavaju u novi komšiluk, ni ne sluteći da su komšije redom veliki vernici koji ubijaju, siluju i abortiraju, lažne patriote, brižljivi roditelji koji uspehom smatraju nesamostalnu i frustriranu decu, kao i oni retki ‘dobri’ koji uvek ćute… Postoji jedan društveni paradoks koji je po meni duboko pogrešan i nastran i o kojem sam hteo napraviti predstavu – činjenici da je društveno prihvatljivije mrziti bilo koga, nego voleti.“

Patrik Lazić

REDUTELJ/ADAPTACIJA/SCENOGRAF - Patrik Lazić
MENTORI - Egon Savin / Filip Grinvald
DRAMATURG - Jelena Jovanović
KOSTIMOGRAF - Višnja Žilić
DIZAJN ZVUKA - Teodora Djurković
ASISTENT KOSTIMOGRAFA - Marija Milekić
ORGANIZATORI - Mihajlo Djurković / Kristina Nikolić / Dr Biljana Ramić

fotograf Dragana Udovičić

Izvor: bdp.rs
 
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Dragoslav Mihailović
Kad su cvetale tikve
Reditelj: Boban Skerlić

Drama „Kad su cvetale tikve“ Dragoslava Mihailovića koliko god da je dvojako svedočanstvo povesnih socijalno-političkih previranja iz nedavne prošlosti, toliko je iznad svega upečatljiva, snažna i onespokojavajuća intimna priča o rastegljivosti granica ljudskosti i morala. Univerzalnu, gotovo arhetipsku, temu o prevazi osećaja potrebe za odbranom sopstvene časti i dostojanstva nad nametnutim, svepritiskajućim, ali opšte prihvaćenim društvenim normama i zakonima (koje itekako zavise od istorijskog trenutka i poretka), Mihailović postavlja u radikalno dramaturški defragmentisane i na prvi pogled lokalno-političke okvire (komunistička diktatura, Rezolucija Informbiroa, Goli otok), dajući tako „Tikvama“ vanvremensku notu.


TRAJANJE PREDSTAVE: 140 minuta
 
Beogradsko dramsko pozorište, Scena Olivera i Rade Marković
Mileševska 64a, 11000 Beograd
Ana Đorđević
Crna kutija
Reditelj: Andrej Nosov
crna-kutija-474-279-13632.jpg



25 DEC 2020 PETAK, 16:00
nije dostupno
26 DEC 2020 SUBOTA, 16:00
nije dostupno
27 DEC 2020 NEDELJA, 16:00
nije dostupno


Ana Đorđević
Crna kutija
Reditelj: Andrej Nosov
Svi živimo tri života: javni, privatni i tajni. Nekada smo tajne čuvali u glavi a danas u SIM kartici. Šta bi bilo kada bi SIM kartica mogla da govori?
Okupljeni da dočekaju pomračenje meseca, sedmoro prijatelja tokom večere razotkriva svoje najintimnije tajne i žudnje, tražeći izlaz iz igre istine mobilnim telefonima. Šta je istina, a šta tajna? Koliko dobro poznajemo one najbliže sa kojima i pored kojih živimo?
Napomena: ne pokušavajte ovo kod kuće
Koprodukcija sa Beoart produkcijom iz Beograda


Igraju:
IVAN ZARIĆ, LJUBINKA KLARIĆ, MILOŠ PETROVIĆ, NATAŠA MARKOVIĆ, ANDREJ ŠEPETKOVSKI, IVANA NIKOLIĆ, ALEKSANDAR VUČKOVIĆ

SARADNIK NA TEKSTU
Andrej Šepetkovski
SCENOGRAF
Tamara Branković
KOSTIMOGRAF
Selena Orb
KOMPOZITOR
Draško Adžić

DIZAJNER ZVUKA
Matija Leković
ASISTENT REŽIJE
Kristina Krspogačin Stajić
ORGANIZATOR
Ivana Jovović
INSPICIJENT
Zoran Milojević

fotograf Marija Ivanišević, Dragana Udovičić
TRAJANJE PREDSTAVE: 80 minuta
PREMIJERA: 03.11.2017.
Izvor: bdp.rs
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top