Rembrandt van Rajn - Jevrejska nevesta

[Poli46]

Jevrejska nevesta (Het Joodse bruidje) -1667
je slavno ulje na platnu Rembrandta van Rijna čiji je naziv jako dvojben
Ono što je istina je kako je riječ o jednoj od Rembrandtovih najpoetičnijh slika intimnog i iskrenog okružja.
Gotovo je besprijekorno naslikana sa širokim, a opet plošnim, formama,
poput zastora beskrajnih preklapanja zlatnih i crvenkastih poteza kista čije boje sjaje na svjetlu,
ili gube snagu u dubini tamne prostorije....
Prema riječima Rebrandtova biografa, Christopera Whitea, riječ je o
„jednom od najboljih izričaja nježnog spoja duhovne i tjelesne ljubavi u povijesti slikarstva”

Izvor:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Židovska_nevjesta

 

[Poli46]

Poput Noćne straže, i ovo djelo je žrtva pogrešnog imenovanja
kojemu bi danas bilo besmisleno vratiti izvorni naziv.
Slika zapravo ne prikazuje židovski bračni par,
kao što se mislilo u 19. vijeku kada je nastao njezin romantičarski naziv,
ali nema dvojbe o intimnosti para koju je težio prikazati umjetnik.

Naime, na slici muškarac polaže svoju ruku na ženine grudi dok ona instinktivno podiže svoju ruku kako bi zaštitila svoju čednost u klasičnoj pozi Venus pudica koju je Rembrandt zasigurno poznavao iz bakropisa ili odljeva klasičnih skulptura.
No također, par pokazuje znakove uzajamne nježnosti, te ovo nije prizor običnog zavođenja, što je sasvim često u nizozemskom slikarstvu.

Muškarac obučen u vertikalno plisiranu odeću preko košulje u nijansama zlatne i braon stoji sa
njene desne strane. Njegova leva ruka oko njenih ramena, a desna leži na njenim grudima.
Pozadina je skoro prazna, prikazuje samo nekoliko arhitektonskih oblika i saksiju.




Izvor:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Židovska_nevjesta

 

[Poli46]

Danas znanstvenici uglavnom smatraju kako se radi o prikazu Izaka koji grli svoju suprugu Rebeku
dok ih krijomice promatra Abimelek (Knjiga postanka, 26:8).
a koji je Rembrandt već prikazao na jednom ranijem crtežu.
Ukratko, riječ je o biblijskoj priči kako je Izak, dok je boravio u filistejskoj zemlji,
predstavio Rebeku kao svoju sestru, jer su Filistejci, ako su željeli zavoditi Rebeku kao njegovu ženu,
običajno bili primorani najprije ubiti njezina muža.
No, jednog ih je dana Abimelek, filistejski kralj, spazio kako potajno vode ljubav te je pretpostavio istinu
- kako su oni muž i žena.

Kralj zamjera Izaku za obmanu ističući kako bi bilo tko, da je legao s Rebekom,
u svoj svojoj nevinosti i ne znanju da je riječ o udanoj ženi, na sebe i svoje ljude navukao beščašće.

Rembrandtu voajerizam nije bio stran, ali ga je ovdje gurnuo duboko u pozadinu.
Također, par ne bi mogao biti više odjeven, a zagrljaj ne bi mogao biti čedniji.
Zbog toga neki kritičari smatraju kako je riječ o bračnom portretu umjetnikova sina Titusa
i njegove žene Magdalene van Loo koji su vjenčani 10. veljače 1668. god.
No, drugi smatraju da je prikazan srednjovječni muškarac, a ne mladić,
što dovodi do tako česte dvojbe o motivu Rembrandtovih slika.



Izvor:
https://sh.wikipedia.org/wiki/Židovska_nevjesta

 

[coco bill]

Danas se mnogi istoričari umetnosti ne slažu sa ovim tumačenjem. Neki veruju da su dve prikazane
figure ljubavnici ili bračni par, a drugi misle da predstavlja biblijski par. Takođe, neki su sugerisali da
slika prikazuje Rembrantovog sina Tita i njegovu ženu.
Slika se sada nalazi u Rijksmuseumu u Amsterdamu.

Video sam je, naravno, kao i sve ostale slike u Rijk museumu. Ta slika je jedna od njegovih remek dela. Postoji još jedna pretpostavka o tome ko je na slici, a koju nisi spomenula...naime, neki misle da je u pitanju portret Jevrejskog pesnika Don Miguel de Barriosa i sluškinje Abigael de Pina, mada bogatsvo haljine i nakita na ženi teško da može pripadati ljudima nižeg staleža.

 

[Poli46]

Video sam je, naravno, kao i sve ostale slike u Rijk museumu. Ta slika je jedna od njegovih remek dela. Postoji još jedna pretpostavka o tome ko je na slici, a koju nisi spomenula...naime, neki misle da je u pitanju portret Jevrejskog pesnika Don Miguel de Barriosa i sluškinje Abigael de Pina, mada bogatsvo haljine i nakita na ženi teško da može pripadati ljudima nižeg staleža.

Nagađanja i kontroverze oko ove slike su mnogobrojna.. Mada ima nešto i u tome
što je nazvana Jevrejska nevesta..Žašto bi je tako nazvali ako nema veze sa jevrejstvom?
Tako da je moguća tvoja verzija..A bogati jevrejski pesnik mogao je bogato obući i okititi
mladu služavku..Što da ne?

 

[Poli46]

Najpopularnija teorija danas je da slika Jevrejska nevesta Rembranta van Rajna prikazuje starozavetne figure Isaka i Rebeke. Ovo potkrepljuje raniji Rembrantov crtež (pero i smeđe
mastilo) Isaka i Rebeke koje je špijunirao Abimeleh iz oko 1662. godine, a koji se smatra
studijom za dvostruki portret Jevrejske neveste.

Nakon što su otišli u grad Gerar, bračni par Isak i Rebeka su se pretvarali da su brat i sestra
iz straha da će Isak biti ubijen iz ljubomore zbog Rebekine neuporedive lepote. Crtež prikazuje trenutak kada kralj Abimeleh, jedva vidljiv na prozoru u gornjem desnom uglu, uhvati ovaj par
kako se mazi. Rebeka sedi u Isakovom krilu. Ona drži svoju ruku preko njegove. Kralj je bio iznenađen jer su se predstavili kao brat i sestra. Rembrant van Rajn crtež Isaka i Rebeke i slika Jevrejska nevesta imaju istu temu koja prikazuje par u sličnoj kompoziciji. Otkriva karakterističan
i trenutno prepoznatljiv gest muškarca koji pruža ruku da stavi ruku na ženinu grudi. Promenom kompozicije između crteža i slike, Rembrant je napravio važan pomak u fokusu. Izostavljajući Abimeleha, odlučio je da usmeri pažnju gledaoca na trenutak intimnosti između dve figure.
Ovo nas direktno uključuje u scenu, brišući granicu između slikarstva i života.

 

[Poli46]

Rafael i članovi njegove radionice, među kojima su Đulio Romano, Đanfrančesko Peni, Vinćenco Tamanji, Perin del Vaga i Polidoro da Karavađo, izveli su ciklus biblijskih priča u lođi na drugom spratu Palaci Pontifici u Vatikanu. Epizode su slikane u svodovima plafona, u okvirima različitog oblika. Freska Isak i Rebeka koju je Avimeleh špijunirao 1518-1519 je deo ovih biblijskih epizoda. Rembrant van Rajn je zasnovao svoj crtež Isaka i Rebeke na bakropisu italijanskog umetnika
Sista Badolokija iz 1607. koji i sam potiče od ove freske na plafonu koja je nastala u stilu visoke renesanse.
Rafael je koristio živopisno pomračenje Sunca kao složenu metaforu za njihovu prikrivenu prevaru
i vođenje ljubavi, koje se ovde dešava u mraku pomračenja. Sunce se pojavljuje kao šiljasti zraci. Kralj Abimeleh je otkrio pravu vezu i pozvao Isaka pred sebe, koji je objasnio situaciju. Zamerio je paru na prevari, ali i naredio da im niko ne naudi.

 

[Poli46]

Kompozicija ove slike nastala je od sedeće Rebeke - neveste koja prebacuje nogu preko
muževljevih butina. O igri priča sa ljubavlju i velikom radošću iz nje. Platno je prikazano u
neobičnom obliku. Muškarac grli svoju ženu i stavlja ruku na grudi, ona podržava gest
muškarca, to se primećuje dodirom njegove ruke. Ovim dodirom možemo osetiti intimnost umetnikovog remek-dela. Slika „Jevrejska nevesta“ je poslednja i najbolja tačka u
Rembrantovom razvoju i njegovom pokušaju da ujedini univerzalno i nešto posebno.
Obzirom na svetlost, boju i dubinu kompozicije, možemo reći da je ženski gest glavni
element slike i gotovo nijedan umetnik to nije mogao da uradi. Posle Mikelanđelovog
stvaranja Adama, ovo je najcitiraniji gest u istoriji slikarstva.

https://sl.uobjournal.com/2142-description-of-the-painting-rembrandt